Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SUDSKA HRONIKA: PREPUSTANJE POSTUPAKA DOMACEM SUDSTVU

Vijece sigurnosti UN podrzava planove tribunala da sudjenja optuzenicima nizeg i srednjeg ranga prepusti domacim sudovima.
By Mirna Jancic

Vijece sigurnosti UN je protekle sedmice podrzao plan tribunala koji se odnosi na prepustanje izvjesnog broja srednjih i nizih slucajeva ratnih zlocina drugim sudovima. Vijece je potvrdilo da ce se tako omoguciti Medjunarodnom krivicnom tribunalu za bivsu Jugoslaviju (ICTY) da "postigne svoj sadasnji cilj da sve sudske aktivnosti (u prvom stepenu) okonca do 2008".


Predsjednik suda Klod Zorda i glavni tuzilac Karla del Ponte podnijeli su ovakav prijedlog Ujedinjenim Nacijama jos proslog novembra. A na tu temu su prosle sedmice odrzali zatvoreni sastanak sa Vijecem. Zorda je u svom obracanju, skicirajuci strategiju ICTY, objasnio Vijecu da okoncanje svih slucajeva pred tribunalom (u prvom stepenu) do 2008. ovisi od pomoci lokalnog sudstva. Del Ponte je procijenila da ce do 2004. nekih 100 pojedinaca biti optuzeno za ratne zlocine, od kojih ce polovini mozda suditi bosanski sudovi. Ali prije nego sto ustupi slucajeve, tribunal zeli da obezbijedi zastitu svjedoka, kao i sprovodjenje sudskih postupaka "u skladu s medjunarodnim normama u pogledu zastite ljudskih prava".


Nakon junske posjete Bosni, Zorda i Del Ponte su zakljucili da se lokalni (okruzni i kantonalni) sudovi jos uvijek suocavaju sa "znacajnim strukturalnim poteskocama". A buduci da tekuce reforme u sudstvu mogu potrajati i vise godina, tribunal je podrzao ideju da se sudjenja za ratne zlocine odrze u okviru specijalnog sudskog vijeca Drzavnog suda Bosne i Hercegovine.


Zorda je zamolio Vijece sigurnosti da sto prije pomogne osnivanje takvog vijeca - koje bi imalo posebnu nadleznost u slucajevima ozbiljnijeg krsenja medjunarodnog krivicnog prava. Pomenuti prijedlog podrzava i bosansko predsjednistvo. Vijece bi privremeno imalo "minimalno medjunarodni karakter kako bi se obezbijedila nepristrasnost i nezavisnost", jer bi u njegovom radu na kljucnim mjestima bile privremeno postavljene i medjunarodne sudije.


Zanimljivo je da je Zorda nagovijestio da bi sama sudjenja trebalo da se odvijaju po lokalnoj (bosanskoj), a ne po medjunarodnoj pravnoj proceduri, posto bi to bilo lakse za domace sudove i posto bi se tako obezbijedilo da parnice ipak budu "vise u skladu s pravnim tradicijama Bosne i Hercegovine, kao i da krace traju".


Sud bi inace procesuirao samo one slucajeve koje bi preuzeo od tribunala, dok bi okruzni i kantonalni lokalni sudovi, koji se jos uvijek nalaze u procesu reorganizacije, nastavili da krivicno gone osumnjicene za ratne zlocine po Rimskim pravilima puta iz 1996., prema kojima im je za procesuiranje slucajeva za ratne zlocine potrebno samo zeleno svijetlo iz Haga. Predsjednik tribunala smatra da je rad s postojecim tijelima i sudskim institucijama od "sustinske vaznosti". Takodje je predlozeno da ta sudjenja nadgledaju i medjunarodni posmatraci.


Zorda, dakle, zagovara sistem u kome bi tribunal nadgledao postupke koji se vode pred drzavnim sudom, dok bi potonji bio odgovoran za vodjenje postupaka na okruznom i kantonalnom nivou.