Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SUDJENJEM GVERI DO ISTINE O ZEPI

Optuznica protiv Milana Gvera odnosi se na ofanzivna djelovanja bosanskih Srba kojima su opustosene dvije muslimanske enklave pod zastitom Ujedinjenih naroda
By

Bivsi oficir bosanskih Srba, Milan Gvero, doputovao je ovoga tjedna u Hag. On je optuzen za zlocine koji su se u srpnju/julu 1995. odigrali na podrucju Srebrenice i Zepe: ubojstva, progone i deportaciju bosanskih Muslimana.


Optuznica protiv Gvera jedna je od posljednjih sest koje je Ured tuzilastva potkraj prosle godine podnio na verifikaciju sucima Tribunala.


Vjeruje se da je to posljednja optuznica koja se tice dogadjaja koji su doveli do pada Srebrenice kao dotadasnje “sugurne zone” UN-a i masovnih pogubljenja bosanskih Muslimana koja su nakon toga uslijedila.


Okrivljeni se sudu UN-a dobrovoljno predao 21. velajce/februara, da bi tri dana kasnije bili objelodanjeni detalji u vezi s optuznicom koja je protiv njega podignuta.


Gvero ima 68 godina i optuzen je zajedno s visokim oficirom bosanskih Srba Radivojem Mileticem – koji se beogradskim vlastima dobrovoljno predao 25. veljace/februara – te Zdravkom Tolimirom, bivsim pomocnikom zapovjednika Glavnog staba Vojske Republike Srpske (VRS) za pitanja obavjestajnog rada i sugurnosti.


Trojica su optuzenika bili clanovi generalstaba vojske bosanskih Srba i bliski suradnici generala Ratka Mladica, koji se vec gotovo puno desetljece – otkako je optuzen za genocid – nalazi u bijegu.


Optuznica koja je ovoga tjedna objelodanjena odnosi se na zauzimanje Srebrenice i Zepe – dvaju istocnobosanskih muslimanskih enklava koje su pred sam kraj rata, usprkos tome sto su uzivale zastitu UN-a, organiziranom vojnom akcijom vojske bosanskih Srba bile etnicki “ociscene”.


Nakon pada srebrenicke enklave u masovnim pogubljenjima stradalo je oko 7.000 muslimanskih muskaraca i djecaka. Rijec je o jedinom sudskim putem potvrdjenom zlocinu genocida pocinjenom na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.


Medjutim, optuznica koja je ovoga tjedna objelodanjena prva je koja je pred Haskim tribunalom podignuta za zlocine koji su pocinjeni nakon pada manje od dvaju enklava. Zepa se nalazi nesto juznije od Srebrenice i srpske su je snage zauzele svega nekoliko dana kasnije.


Stanovnistvo je nakon toga protjerano; u strahu od novih masovnih pogubljenja, vise stotina Muslimana bilo je prinudjeno pobjeci preko granice. Nakon dolaska u susjednu Srbiju, uvedeni su u evidenciju Crvenog kriza i potom pusteni.


Haski tribunal je za srebrenicki masakr optuzio jos jedanaest duznosnika bosanskih Srba, ukljucujuci politicke i vojne rukovodioce Radovana Karadzica i Ratka Mladica, kao i bivseg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Milosevica.


No najnovija optuznica manje se tice samih ubojstava, a vise masovne deportacije prezivjelih stanovnika dvaju enklava nakon njihovog pada. Procjenjuje se da je oko 40.000 bosanskih Muslimana protjerano iz Srebrenice, a oko 17.000 iz Zepe.


Trojicu se optuzenika tereti za sudjelovanje u zajednickom zlocinackom poduhvatu koji je doveo do spomenutih progona, kao i za nasumicna pogubljenja muslimanskih izbjeglica iz Srebrenice koje su prvog dana nakon pada te enklave potrazile utociste u Potocarima, gdje se nalazila baza UN-a.


U optuznici se, dakle, ne spominje srebrenicki genocid, bez obzira na to sto je postojanje tog zlocina pred sudom UN-a nepobitno potvrdjeno.


Miletic je, kako se navodi, sacinio nacrt politicke direktive koju je 11. ozujka/marta 1995. izdao lider bosanskih Srba, Radovan Karadzic, a koja je oznacila pocetak citave operacije.


Ured tuzilastva tvrdi da je tim dokumentom, poznatim pod nazivom Direktiva br. 7, Karadzic naredio formacijama bosanskih Srba da “planiranim i smisljenim borbenim operacijama” medju stanovnicima Srebrenice i Zepe stvore “nepodnosljivu atmosferu potpune nesigurnosti i gubitka nade u opstanak i zivot”.


Tuzioci Miletica terete za kaznenu odgovornost zbog toga sto je tu vojnu operaciju “nadzirao” i o toku protjerivanja i kretanju stanovnika Srebrenice i Zepe “obavijestavao svoje pretpostavljene, ukljucujuci Karadzica”.


S druge strane, navodna Gverina odgovornost za ova desavanja proistjece iz funkcije koju je, kao Mladicev osobni predstavnik za stampu, u to vrijeme obavljao. Tuzioci tvrde da je Gvero – organizirajuci propagandu i obmanjujuci pripadnike UN-a o stvarnim namjerama srpske vojske – odigrao glavnu ulogu u pripremi napada.


I tokom operacije, Gvero je navodno prijetio nizozemskom zapovjedniku UN-a zaduzenom za Srebrenicu i vrsio na njega pritisak s ciljem da se zaustave zracni napadi NATO-a koji su bili pokrenuti u nastojanju da se osujeti ofenziva bosanskih Srba.


Osim toga, tuzioci tvrde da je nakon pada srebrenicke enklave Gvero obmanjivao predstavnike medjunarodne zajednice s ciljem sprijecavanja ulaska UN-a u grad.


Najzad, Gvero je, kako se navodi, bio angaziran na odrzavanju komunikacije medju kljucnim akterima citave price – Karadzicem, Mladicem i generalom Radislavom Krsticem, bivsim zapovjednikom Drinskog korpusa i prvim oficirom bosanskih Srba koji je proglasen krivim za srebrenicki genocid.


Za sada se jos uvijek ne zna kada ce se Gvero pojaviti pred sucima Tribunala. Izgleda da bi sud mogao odluciti da priceka jos nekoliko dana, kako bi se u Hagu pojavio i optuzenik Miletic, nakon cega bi uslijedilo njihovo zajednicko pojavljivanje.


Ana Uzelac je voditeljica programa IWPR-a u Hagu.