Sudije odmeravaju rizike nametanja advokata Milosevicu

Nametanje branioca obolelom optuzeniku moglo bi ubrzati proces, ali bi moglo imati i teske posledice po sud.

Sudije odmeravaju rizike nametanja advokata Milosevicu

Nametanje branioca obolelom optuzeniku moglo bi ubrzati proces, ali bi moglo imati i teske posledice po sud.

Monday, 21 February, 2005

U trenutku kada se pojavila opasnost da se sudjenje Slobodanu Milosevicu otme kontroli zbog pogorsanja zdravstvenog stanja optuzenika, sudije u Hagu javno su poceli da razmatraju mogucnost da se bivsi predsednik Jugoslavije primora da prihvati usluge branioca.


Posle odlaganja nastavka procesa za 14. jul, zbog Milosevicevog zdravstvenog stanja, sudije su objavili da bi optuzeniku mogli nametnuti advokata, hteo on to ili ne.


Odluka od 6. jula bila je najjasniji znak da posle dve godine sudjenja sud strahuje da ovaj proces nikada nece biti priveden kraju.


Stiven Kej, "prijatelj suda" angazovan od strane Haskog tribunala da se pobrine da prava optuzenika ne budu ugrozena, prethodnog dana je postavio pitanje da li se proces protiv Milosevica uopste moze nastaviti, s obzirom na pogorsavanje njegovog zdravstvenog stanja.


"Od januara do danas, sud se mogao uveriti da se Milosevicevo zdravstveno stanje ubrzano pogorsava", izjavio je Kej. "U ovoj fazi sud bi mogao biti primoran da razmotri pitanje da li je on uopste u stanju da podnese nastavak postupka", dodao je, mada nije podneo i zvanicni zahtev da se ova mogucnost ispita.


Reagujuci na njegove izjave, sudije su doneli zakljucak da "nema dokaza da optuzeni nije u stanju da podnese nastavk postupka", dodajuci da je mozda dosao trenutak da mu se nametne branilac.


"Zdravstveno stanje optuzenog je takvo da mozda nece biti u stanju da nastavi da se sam brani", konstatovali su. "Njegovo insistiranje na tome da zeli da se sam brani moglo bi imati negativne posledice za vodjenje fer i ekspeditivnog postupka."


To je bio do sada najsnazniji signal da bi sudije mogli ukinuti Milosevicevo pravo da se sam brani, na cemu je on insistirao od samog pocetka.


Milosevic je 5. jula samo ljutito slusao dok je jedan od sudija citao medicinski izvestaj koji je objavljen nekoliko dana ranije, a u kojem je naglaseno da mu je krvni pritisak povisen i da mu je to ostetilo srce, zbog cega je nalozen odmor od najmanje nedelju dana.


Milosevic je izjavio pred sudom da je pogorsavanje njegovog zdravstvenog stanja "direktna posledica" odbijanja sudija da mu odobre vise vremena da pripremi svoju odbranu.


Napao je sudije zbog odluke da mu ne odobre vise od tri meseca, koliko mu je dato, govoreci da je zbog zdravstvenih problema vec izgubio 45 dana od vremena odobenog za pripremanje odbrane.


Mada mu nisu odobrili dodatne dane, sudije su 6. jula odlucili da sud nastavi sa radom u julu jos samo jednu sedmicu, i da se nakon toga objavi pocetak letnje pauze od sest nedelja. To bi, kako su rekli, trebalo da bude dovoljno da Milosevic nadoknadi izgubljeno vreme.


Cak i u prethodnoj fazi ispitivanja svedoka tuzilastva, Milosevicevo lose zdravlje je usporavalo tok procesa. Prema medicinskom izvestaju koji je procitan u sudnici 5. jula, njegovo zdravlje ne samo da je lose nego se i pogorsava svaki put kad se nadje pod pritiskom.


Sudije su priznali da to znaci da ce morati stalno da tragaju za "pravom merom" izmedju stresnog efekta koji proces ima na Milosevicev krvni pritisak i potrebe da se sudjenje ubrza, jer su vec sisli na samo tri dana sudjenja nedeljno.


Dilema suda je u tome sto i pored sklonosti optuzenika da proces pretvara u politicki miting i tako ugrozava efikasnost rada suda, uskracivanje prava da se sam brani moglo bi dovesti u pitanje spremnost suda da ponudi fer sudjenje, kako u Srbiji tako i van nje.


Informacije koje pristizu iz tima Milosevicevih pravnih savetnika ukazuju na to da se priprema odbrana visokog politickog naboja, koja ce mozda i sasvim zaobici konkretne optuzbe iznete u optuznici.


Mogucnost da se to dogodi, u kombinaciji sa Milosevicevom bolescu koja se stalno vraca, izaziva strahovanje da ce se proces oduziti – a to je nesto sto sud ocigledno pokusava da izbegne.


Ali, odluka da se Milosevicu nametne advokat da bi se postupak ubrzao mogla bi se pokazati kao veoma teska, jer bi on mogao odbiti da komunicira sa advokatom ili da uopste ucestvuje u sudjenju.


"To bi bila velika teskoca u praksi", izjavila je Marike Virda, pravni strucnjak iz njujorskog Medjunarodnog centra za tranziciono pravo.


Virda, bivsi pomocnik sudije Ricarda Meja, koji je predsedavao u Milosevicevom slucaju, i preminuo prosle sedmice, dodala je da ukoliko optuzeni odbije da saradjuje sa advokatom, onda postavljanje advokata nece imati nikakvog smisla.


"Advokat mora da dobija instrukcije da bi efikasno zastupao optuzenog. U protivnom, u cemu je razlika izmedju takvog advokata i vec postojecih 'prijatelja suda'?", upitala je ona.


Postupak za nametanje advokata anticipiran je u osnovnim pravnim dokumentima tribunala, i za to postoje precedenti.


Optuzenom lideru nacionalisticke Srpske radikalne stranke, Vojislavu Seselju, nametnut je advokat protiv njegove volje. I Vidoja Blagojevica, Srbina iz Bosne optuzenog za masakr u Srebrenici 1995. godine, zastupa odbrana koju on ne priznaje – u njegovom slucaju do razlaza je doslo kada je proces vec bio u toku.


Ali i Blagojevicev i Seseljev slucaj su manje zapazeni u javnosti nego slucaj Milosevica, cije bi odbijanje saradnje imalo daleko veci odjek.


Ove sedmice Milosevic je ponovio da odbija da angazuje advokata ili saradjuje sa advokatem kojeg bi odredio sud. "Nikada ne bih prihvatio nametnutog advokata", rekao je sudijama.


Mada ljudi iz suda smatraju da misljenja javnosti ne smeju imati odlucan uticaj na vodjenje slucaja, pazljivo srocno saopstenje sudija od 6. jula pokazuje da su svesni cinjenice da bi ovo moglo biti pravno i politicko minsko polje.


Vec su zatrazili od sekretara suda da identifikuje potencijalne advokate koji bi mogli biti rasporedjeni na ovaj slucaj, naglasavajuci da bi se uloga branioca – ukoliko ovaj uopste bude imenovan - "svodila (samo) na to da pomaze optuzenom u pripremi i prezentaciji odbrane". Preuzimanje citavog vodjenja odbrane razmatralo bi se samo u slucaju "vanrednih okolnosti".


"Ocigledno je iz njihove odluke da ne zele da idu u direktan sukob sa Milosevicem. Tribunal jos zeli da Milosevic ucestvuje u svojoj odbrani", izjavila je Dzudit Armata iz Koalicije za medjunarodno pravo, koja vec dugo prati ovaj slucaj.


"Ali, ipak, obavljaju potrebne pravne pripreme za odluku o uvodjenju branioca. Inace, sud rizikuje da se zaglavi u mocvari."


Mada ideja da bi Milosevic mogao biti proglasen nesposobnim za nastavak sudjenja jos nije izneta kao predlog, takvu mogucnost ne treba sasvim odbaciti., kaze Virda.


"Neki od kljucnih aspekata njegovog slucaja su izvan kontrole i optuzenog i sudija", dodala je. "Ukoliko medicinski eksperti dodju sa izvestajem da kod Milosevica, na primer, postoji ozbiljan rizik od srcanog udara, sud bi se nasao pred veoma suzenim izborom."


Ana Uzelac je menadzer IWPR projekta u Hagu.


Frontline Updates
Support local journalists