SUĐENJE KRAJIŠNIKU BLIŽI SE KRAJU

Bivši član bosanskog predsedništva i jedan lokalni političar među poslednjim svedocima odbrane pre svedočenja samog Krajišnika.

SUĐENJE KRAJIŠNIKU BLIŽI SE KRAJU

Bivši član bosanskog predsedništva i jedan lokalni političar među poslednjim svedocima odbrane pre svedočenja samog Krajišnika.

Thursday, 13 April, 2006
Advokati bivšeg predsednika parlamenta bosanskih Srba, Momčila Krajišnika, priveli su kraju i poslednju sedmicu koja je u celini bila predviđena za izvođenje svedoka odbrane pre pojavljivanja samog okrivljenog.



Od 12. do 20. aprila uslediće pauza, nakon čega bi Krajišnik – koji se tereti za ratne zločine, uključujući i genocid – trebalo da počne svoje, po svemu sudeći maratonsko, svedočenje. Ono je, prema prvobitnom planu, trebalo da se desi još na samom početku dokaznog postupka odbrane, u avgustu prošle godine.



Kao prvi ovosedmični svedok pred sudom se pojavio Nenad Kecmanović, koji je tokom 1992. – nekoliko nedelja pre no što će se glavnina srpskog rukovodstva odmetnuti i uspostaviti sopstvene institucije – obavljao funkciju srpskog predstavnika u bosanskom predsedništvu u Sarajevu.



Međutim, većini posmatrača je interesantnije bilo pojavljivanje Milovana Bjelice – bivšeg lokalnog funkcionera Srpske demokratske stranke (SDS), čiji je istaknuti član bio i Krajišnik.



Bjelica je početkom sedmice u Hag prebačen iz zatvora u Republici Srpskoj, gde čeka početak suđenja po optužbama za finansijske malverzacije. Reč je o osobi koja se – zbog sumnje da je pružala podršku odbeglom optuženiku za ratne zločine, Radovanu Karadžiću – nalazila i pod istragom Kancelarije Visokog predstavnika za Bosnu, što je Bjelica porekao.



Bjelica je pred Tribunalom govorio o ubistvu više od 40 Muslimana koje se navodno odigralo u selu Novoseoci, septembra 1992. Selo u kojem se dogodio zločin za koji se tereti Krajišnik pripadalo je opštini Sokolac, u kojoj je u to vreme i sam Bjelica radio.



Događajima u Novoseocima je u samom svedočenju bila posvećena tek neznatna pažnja. Prilikom ispitivanja od strane branioca Dejvida Džosa (David Josse), Bjelica je priznao da se zločin dogodio, rekavši da je „vredan svakog žaljenja“.



Bjelica je pokušao da odgovornost za pomenuti zločin pripiše Radislavu Krstiću – generalu bosanskih Srba koji je proglašen krivim za masakr koji je u julu 1995. nad više hiljada muslimanskih zatočenika počinjen nakon pada srebreničke enklave. Krstić je u to vreme bio povezan sa lokalnim vlastima u Sokocu.



„Krstić je izdao naređenje da se uradi ono što se i uradilo“, rekao je Bjelica pred sudom, dodajući kako ne vidi nijedno drugo moguće objašnjenje za dotični zločin.



Tokom svedočenja, Bjelica je takođe opisao i naoružavanje muslimanskih „terorističkih“ grupa za vreme rata; prisetio se i detalja vezanih za incidente u kojima su Srbi stradali od nagaznih mina i u zasedama.



Prethodno je Kecmanović – kao bivši istaknuti član multietničkog Saveza reformskih snaga – opisao svoju ratnu ulogu posrednika između Sarajeva s jedne, i odmetničkog srpskog rukovodstva s druge strane.



On je pred sudom potvrdio da je, prema njegovim saznanjima, SDS kao srpska stranka bila posvećena traganju za mirnim rešenjem krize u Bosni. Kecmanović tvrdi da su neposredno uoči izbijanja rata „svi gajili lažne nade da će to moći da se izbegne“.



Kecmanović je takođe negirao da je Krajišnik još početkom devedesetih pokazivao zainteresovanost za podelu Bosne po etničkim šavovima. On je izjavio da su i uticajni akteri iz međunarodne zajednice smatrali da je etnička podela jedno od mogućih rešenja krize.



Tokom unakrsnog ispitivanja, tužioci su Kecmanoviću predočili dokaze koje je on sam – kao ekspertski svedok – izneo prilikom ranijih pojavljivanja pred Haškim tribunalom. Kecmanović se pak distancirao od svojih ranijih tvrdnji da je „nadmoćna“ srpska artiljerija tokom rata izvesne delove Sarajeva „sravnila sa zemljom“.



Svedok je podjednako nezadovoljan bio i kada ga je tužilaštvo podsetilo da je on sam one delove Bosne koji su bili pod srpskom kontrolom svojevremeno opisao kao „teritorijalno definisani entitet sa stanovništvom koje je etnički homogenizovano prisilnim putem“.



Kecmanović je konstatovao kako je poenta onoga što je izneo u intervjuu koji je beogradskoj agenciji Tanjug dao u avguistu 1992. bila „daleko složenija“, te kako je dotični opis podjednako primenljiv na oblasti koje su bile pod kontrolom svih triju osnovnih etničkih grupa.



Naredne se sedmice očekuje saslušanje Krajišnikovog poslednjeg svedoka odbrane.



Michael Farquhar je izveštač IWPR-a iz Londona.
Frontline Updates
Support local journalists