Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Sud udovoljio zahtjevima prezivjelih

Prezivjeli Srebrenicani pozdravljaju vijest da ce nizozemski duznosnici mozda biti prinudjeni svjedociti o masakru koji se odigrao 1995
By Lauren Etter

Dugotrajna kampanja koja je vodjena s ciljem da se protiv nizozemske vlade pokrene postupak zbog srebrenickog masakra urodila je plodom: sud je odlucio da nekolicinu svjedoka prisili da se pojave na predstojecem preliminarnom saslusanju.


Prije tri godine, bosanski Musliman Hasan Nuhanovic – bivsi prevodilac pri misiji Ujedinjenih naroda – podnio je tuzbu protiv nizozemske vlade, tvrdeci da je ona djelomicno odgovorna za smrt njegovih roditelja i brata, koje su ubili pripadnici vojske bosanskih Srba.


Izgleda da ce vlasti od sada biti prinudjene odnositi se prema tim tvrdnjama mnogo ozbiljnije, nakon sto je nizozemski zalbeni sud nedavno ponistio odluku nizeg suda koji je odbio prisiliti kljucne svjedoke da se pojave na preliminarnom saslusanju kako bi se utvrdilo postoje li dovoljno uvjerljivi dokazi za podizanje optuznice i sudjenje.


Premda jos uvijek nije utvrdjen datum spomenutog saslusanja, nema nikakve sumnje da ce nekolicina najvisih nizozemskih duznosnika, medju kojima i bivsi ministar obrane Zoris Vorheve (Joris Voorhoeve), bivsi major Robert Frenken (Robert Franken) i bivsi potpukovnik Tom Karemans (Thom Karremans) – koji su bili nadlezni za bataljun koji je trebalo da obrani Srebrenicu – morati svjedociti ukoliko to od njih bude zatrazeno.


Pored toga, povijesnom isprikom za Srebrenicu koju su ovog tjedna Muslimanima uputili predstavnici srpskog entiteta u Bosni – a u kojem je vlada Republike Srpske (RS) i sluzbeno priznala odgovornost za smrt vise od 7.800 muskaraca i djecaka – mogao bi se i dodatno pojacati pritisak na nizozemsku vladu kako bi ona utvrdila razmjere eventualne vlastite odgovornosti.


»Sto vise ljudi bude progovorilo u vlastito ime, to ce snazniji biti pritisak na nizozemsku vladu u prihvacanju vlastite odgovornost«, rekao je Nuhanovic.


Nizozemska je vlada bila umijesana u zbivanja koja su rezultirala padom takozvane »sigurne zone« UN-a, koji se odigrao pod neposrednim nadzorom nizozemskog mirovnog bataljuna, poznatijeg kao »Dacbat«.


Nakon pada enklave 11. sronja/jula 1995., vise tsiuca izbezumljenih bosanskih Muslimana okupilo se u logoru UN-a, trazeci zastitu i pomoc.


Bosanski Srbi koji su zauzeli enklavu obecali su da ce sve izbjeglice biti autobusima odvezene na sigurniji teritorij, ali da muskarci i djecaci ipak moraju biti saslusani. Potonji su, medjutim, pogubljeni, a njihova tijela bacena u brojne masovne grobnice.


Prezivjeli tvrde da Dacbat ne samo da nije zastitio tisuce bosanskih Muslimana, nego je u mnogo slucajeva cak pomagao bosanskim Srbima, predajuci im pojedince koji su potom ubijani. Nesto slicno tvrdi i sam Nuhanovic.


Nuhanovic, naime, smatra da su clanovi njegove obitelji odvedeni u smrt tako sto su im duznosnici odbili dozvoliti ostanak u stabu UN-a. On istice da odluka zalbenog suda predstavlja vazan korak u nastojanjima prezivjelih da otkriju sto se zaista dogodilo.


»[Na preliminarnom saslusanju] prvi put ce se pred sudom pojaviti oni koji su navodno protjerali moju obitelj. Morat ce odgovarati na pitanja pod zakletvom. Teoretski govoreci, ukoliko se ne pojave, mogu biti uhapseni«, rekao je on.


Formalno promatrano, nikakva parnica jos uvijek nije pokrenuta. Preliminarno saslusanje ima za cilj da se i tuziocima i optuzenima pruzi prilika da sto bolje razumiju sve cinjenice koje su relevantne za slucaj. Na osnovu tih cinjenica, oni koji su citavu stvar pokrenuli trebaju odluciti hoce li uopste pokretati sudski proces.


Nezavisno od moguceg ishoda preliminarnog saslusanja, vec i sama okolnost da tako visoki funkcioneri ubuduce nece moci odbiti sudski poziv smatra se znacajnim napretkom.


»Za prezivjele je to izuzetno vazno«, izjavio je Dion van den Berg, direktor nizozemske organizacije za zastitu ljudskih prava (Interkerkelijk Vredesberaad, IKV) i koordinator pravne i financijske pomoci za prezivjele iz Srebrenice.


»Po prvi put ce i prezivjeli aktivno sudjelovati u potrazi za istinom i pravdom. Oni do sada nisu bili u prilici kazati svoju istinu i postaviti pitanja na koja traze odgovore.«


O srebrenickom su masakru u Nizozemskoj vecsprovedene dvije istrage. Jedna od njih, o kojoj je Nizozemski institut za ratnu dokumentaciju (NIOD) izdao studiju od 4.000 reci, dovela je 2002. do pada nizozemske vlade. A u drugom se slucaju radilo o nezavisnoj istrazi nizozemskog parlamenta.


Medjutim, prezivjeli smatraju da ni u jednoj od dvije istrage njihov glas nije bio saslusan.


»U trenutku kada bi stvari postale zaista ozbiljne ili interesantne, ispitivaci bi prestali postavljati vazna pitanja«, kaze Nuhanovic. »Oni nikada nisu ni pokusali saznati sto se zaista dogodilo.«


Van den Berg, doduse, upozorava da puno toga tek treba biti uradjeno. »Legalisticki promatrano, [u slucaju odluke zalbenog suda] radi se o pukoj formalnosti, ali je ovdje stvar ipak znatno kompliciranija. [Srebrenica] jos uvijek predstavlja izuzetno bolnu temu u Nizozemskoj«, rekao je on.


Na drugoj strani, nizozemska vlada smatra da ne postoje dovoljno uvjerljivi dokazi kojima bi se u eventualnoj sudskoj parnici potkrijepili Nuhanovicevi navodi.


Pravni zastupnik Nizozemske, Meina Dijkstra, izjavio je za IWPR: »Citav slucaj je u sustini neosnovan. Nikakva odsteta nece biti dodijeljena, jer ne postoje ni tvrdnje koje treba da budu potvrdjene.«


Nizozemski je bataljun bio isuvise malobrojan da bi mogao da jamciti mir, rekao je on, isticuci kako ni dva osnovna uvjeta za uspjesan angazman mirovnih trupa – postovanje prekida vatre i demilitarizacija doticnog podrucja – nisu bila ispunjena, sto vec samo po sebi ukida odgovornost Dacbata.


Najzad, on smatra da su i zahtjevi ostecenih neprikladni: »Oni koji se zale ne bi trebalo da se bave Nizozemskom, nego prije svega vojskom bosanskih Srba, a [ukoliko zele da saznaju] jesu li mirovne trupe ucinile sve sto je u njihovoj moci, treba da se obrate UN-u.«


Pored Nuhanovicevog pokusaja da se nizozemska vlada izvede pred sud, postoje jos dva odvojena sudska postupka koja su pokrenuli prezivjeli iz Srebrenice – oba protiv UN-a.


Francuski advokat Kasero Agnes (Casero Agnes) vodi prvi, a bosanski advokat Semir Guzin drugi. Takodjer je u toku i parnica pred Medjunarodnim sudom pravde, koji je nadlezan za sporove medju drzavama i pred kojim je pokrenuta parnica protiv Srbije.


Lauren Etter je stazistkinja IWPR-a u Hagu.