Stanišiću odbijen zahtev za privremeno oslobađanje

Okrivljeni neće biti u mogućnosti da ode u Beograd kako bi svom pravnom timu pomogao u pripremi predstojeće odbrane.

Stanišiću odbijen zahtev za privremeno oslobađanje

Okrivljeni neće biti u mogućnosti da ode u Beograd kako bi svom pravnom timu pomogao u pripremi predstojeće odbrane.

Friday, 4 March, 2011

Piše: Rachel Irwin iz Haga (TU br. 682, 4. mart 2011.)

Bivšem ministru unutrašnjih poslova bosanskih Srba, Mići Stanišiću, neće biti dozvoljen privremeni boravak na slobodi – odlučile su ove sedmice sudije Haškog tribunala.

Stanišiću se trenutno sudi zajedno sa bivšim šefom bezbednosti bosanskih Srba, Stojanom Župljaninom, a zatražio je odobrenje da od početka februara do sredine marta boravi u Beogradu, kako bi svojim advokatima pomogao u pripremi predstojećeg dokaznog postupka odbrane.

Tužilaštvo, koje je nedavno okončalo svoj dokazni postupak, nije prihvatilo taj zahtev, uz konstataciju da Stanišić „nije pružio nikakvo humanitarno obrazloženje za privremeno oslobađanje“ – što je inače postalo praksa ukoliko je proces u kasnijoj fazi.

Sudije su navele da se Stanišić Tribunalu dobrovoljno predao nakon što je 2005. godine bio optužen, te da se u ranijim prilikama uvek pridržavao propisa koji se odnose na privremeni boravak na slobodi.

Međutim, one su se pozvale na odluku žalbenog veća u drugom slučaju, u kojoj je navedeno da zahtevi za privremenim oslobađanjem „u kasnijoj fazi procesa, a pogotovo nakon okončanja dokaznog postupka odbrane, mogu biti odobreni samo ukoliko postoje ozbiljni i dovoljno uverljivi humanitarni razlozi“.

Sudije su saopštile kako, budući da takva osnova u ovom slučaju ne postoji, taj zahtev „zaslužuje“ da bude odbačen.

Mimo toga, Sekretarijat je ove sedmice zaključio da Župljanin, kao Stanišićev saoptuženik, ne raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima da bi plaćao branioce, tako da mu je odobren pun iznos pravne pomoći.

Stanišić i Župljanin su navodno sudelovali u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno raseljavanje nesrpskog stanovništva iz više opština u Bosni.

Terete se po deset tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Među zlodelima koja im se pripisuju su i progon, istrebljenje, ubijanje, mučenje, nehumano postupanje i deportacija kao zločini protiv čovečnosti; te ubijanje, mučenje i okrutno postupanje kao kršenja zakona i običaja ratovanja.

Rachel Irwin izveštava za IWPR iz Haga.

Balkans
Frontline Updates
Support local journalists