SREBRENIČKE PORODICE GNEVNE ZBOG SMENJIVANJA SUDIJE

Porodice žrtava tvrde kako odlazak sudije neposredno uoči početka samog zasedanja umanjuje njihove šanse za pobedu.

SREBRENIČKE PORODICE GNEVNE ZBOG SMENJIVANJA SUDIJE

Porodice žrtava tvrde kako odlazak sudije neposredno uoči početka samog zasedanja umanjuje njihove šanse za pobedu.

Wednesday, 18 June, 2008
Sudija koji je trebalo da vodi parnicu koju rodbina žrtava srebreničkog genocida vodi protiv holandske vlade povukao se ove sedmice – u poslednjem mogućem trenutku.



Nije jasno zbog čega je sudija Bart Punt napustio ovaj slučaj uoči zasedanja koje će se pred Okružnim sudom u Hagu održati 16. juna. No, porodice žrtava su gnevne zbog toga što on odlazi posle tri godine, a strahuju da bi se to moglo odraziti i na konačnu presudu.



Hasan Nuhanović i porodica Rize Mustafića pokrenuli su postupak protiv države Holandije zbog toga što njihovim rođacima jula 1995. nije bila pružena zaštita iako je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija Srebrenicu (u istočnoj Bosni) proglasio bezbednom zonom.



Nakon što je enklava pala u srpske ruke, izvršen je masakr nad oko 8,000 muškaraca i dečaka, pri čemu oni koji su pokrenuli postupak tvrde da su holandske jedinice iz sastava UN-a – prema holandskim zakonima – odgovorne zbog toga što nisu intervenisale kako bi spasile žrtve.



Pretpostavlja se da je Mustafić, koji je pri holandskoj jedinici UN-a (takozvanom Dačbatu, tj. holandskom bataljonu) bio zaposlen kao električar, stradao u masakru, dok je Nuhanović – prevodilac koji je radio za UN – u istom zločinu izgubio tri člana porodice.



Porodice su u januaru 2007. pozdravile odluku sudije Punta kojom je potvrđen stav da su holandski vojnici u Srebrenici bili dužni da evakuišu Mustafića i povedu ga sa sobom kao zaposlenika UN-a. Umesto toga ga je, prema navodima žalilaca, holandski referent za kadrove pustio da ode, nakon čega su ga zarobili bosanski Srbi.



Međutim, advokat rodbine sada strahuje da bi se to što pomenuti sudija više nije u sastavu sudskog panela pred kojim bi naredne sedmice trebalo da se odigra zaključno zasedanje moglo odraziti i na ishod čitave parnice.



„Brine me to što će se, nakon promena u sudu, privremene odluke donositi na drugačiji način. Bojim se da će oni sada reći nešto drugo“, kazala je Lizbet Zegveld (Liesbeth Zegveld), koja zastupa porodice žrtava.



„Sud bi mogao drugačije da sagleda privremenu odluku, a da je sudija ostao isti, on bi naravno nastavio kako je započeo.“



„To je nerazumno, pošto on na ovom slučaju radi od januara 2005., dakle preko tri godine“, izjavila je Zegveldova za IWPR. „A onda, uoči završnog zasedanja koje će trajati samo jedan dan, uklanjaju jednog sudiju, pri čemu će nova trojica morati da pročitaju preko 10,000 stranica dokumenata.“



Nezadovoljna je i Rizina kćerka, Ana Mustafić. „Zaista smo šokirani, jer nismo očekivali ništa slično. Smatramo da je to bruka za Holandiju“, izjavila je ona za IWPR.



Holandski premijer Vim Kok (Wim Kok) i njegova vlada podneli su 2002. ostavku nakon izveštaja u kojem je utvrđeno da je država delimično odgovorna za pad UN-ove zaštićene zone.



Poslanici holandskog parlamenta pitali su ministra pravde Hirša Balina (Hirsch Ballin) zbog čega sudija Punt više ne radi na slučaju – pogotovo pošto to nije prvi put da u ovoj zemlji jedan sudija biva sklonjen tokom suđenja najvišeg ranga. Naime, ista stvar se desila u slučaju amsterdamskog aerodroma Šipol (Schipol), kada je od države traženo da deportuje nekoga ko je u Poljskoj bio optužen za trgovinu drogom.



„Za mene je suština u tome što se u svim tim slučajevima [sudije] izgleda menjaju u trenutku kada možda [nameravaju] da presude protiv holandske vlade“, izjavio je pripadnik Socijalističke partije Jan de Vit (Jan De Wit).



„Da li oni bivaju smenjeni zbog toga što bi doneli odluku koja ne bi bila u korist vlade? To je ono što me zanima. Nisam siguran da sam u pravu, ali to je moje pitanje.“



IWPR je pokušao da stupi u kontakt sa sudijom Puntom, ali sud nam je rekao da on ne želi da daje izjave za medije.



Bivši javni tužilac i poslanik Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD), Fred Teven (Fred Teeven), izjavio je za IWPR da je odlazak sudije Punta „veoma neobičan“.



Rekao je da je od ministra pravde zatražio da objasni iz kojih se razloga to desilo.



„Veoma je čudno da neko donese neke odluke i potom iznenada ode“, kaže Teven.



Ministar ima rok od tri sedmice da odgovori na pitanja koja su mu pismenim putem povodom navedene odluke postavljena.



Teven kaže da mu je, nakon što je postavio pitanje, iz drugog izvora stigla informacija da se Punt povukao iz zdravstvenih razloga.



No, prema podacima iz suda pred kojim se vodi parnica, odlazak sudije Punta je bio planiran od samog početka.



Jedan predstavnik suda izjavio je da je pomenuti sudija – uprkos tome što obično radi na komercijalnim parnicama, a ne onima koje se tiču obaveza države – zbog manjka kadrova bio zamoljen da pomogne u slučaju Srebrenica. Punt je pristao, ali i rekao da neće voditi završno zasedanje.



„On nije nikad ni želeo da sudeluje nakon [faze] posredovanja“, izjavio je za IWPR portparol suda za parnična pitanja, sudija Diederik Tijeri (Diederik Thierry), dodajući da su sve zainteresovane strane o tome bile obaveštene.



Međutim, Zegvaldova je to demantovala.



„O tome sam obaveštena pre četiri sedmice, jer sam zatražila informaciju o sastavu suda. A tada sam bila šokirana saznanjem da [sudija Punt] nije tu“, kazala je ona.



Zegvaldova tvrdi i da je od suda dobila pismo u kojem joj se objašnjava da sudija Punt obično radi na slučajevima koji se tiču kompanija, a ne države.



Međutim, Zegveldova kaže da je videla kako sudija 5. juna sudeluje u još jednom sporu koji se tiče državnih nadležnosti i u kojem i ona zastupa jednu od strana. O tome je obavestila i De Vita, koga je zamolila da od ministra pravde zatraži objašnjenje za uklanjanje sudije Punta iz srebreničkog slučaja.



Sud je pak negirao da dotični sudija učestvuje u bilo kom drugom slučaju ove vrste.



Nakon pisma Zebaldovoj, sud je na vlastitoj internet-stranici obelodanio i drugi razlog za povlačenje sudije Punta: on je, kaže se, napunio 65 godina. U Holandiji se zvanično u penziju odlazi sa 70 – ali sudiji može biti dozvoljeno da radi manje pošto navrši 65 godina. Tijeri je za IWPR izjavio da je Punt izrazio želju da radi svega tri dana sedmično.



„Kako to da su posle dve nedelje izašli sa sasvim drugom pričom?“, pita Zegvaldova.



Članom 155 holandskog zakona o građanskoj parnici predviđeno je da sudija koji je postupak vodio u fazi iznošenja dokaza sudeluje, ukoliko je to moguće, i u donošenju konačne presude.



Sud se 2003. godine pozvao na ovu odredbu kao razlog zbog kojeg jednom drugom sudiji nije bilo dozvoljeno da napusti slučaj nakon što je izabran u žalbeni sud.



Tijeri, međutim, ostaje pri tome da je odluka koju je sud doneo u vezi sa Puntom potpuno u skladu sa građanskim procesnim pravom koje se primenjuje u Holandiji.



Viši predavač Utrehtskog Univerziteta i specijalista za holandsko administrativno pravo, dr Filip Langbroek (Philip Langbroek), izjavio je da postoji nekoliko prihvatljivih objašnjenja.



„Ne verujem da bi ličnost poput g. Punta dozvolila da od strane upravnog odbora bude odstranjena iz slučaja zbog stava koji zastupa. Ukoliko se povukao iz slučaja, učinio je to iz ličnih razloga“, kazao je Langbroek.



No, dodao je i kako je važno nastojati da svaki postupak sve vreme vode iste sudije.



„Procesni kontinuitet – to da završite slučaj koji ste započeli – za sudiju predstavlja istinski profesionalni kvalitet. To je kvalitet koji je zajednički sudijama širom sveta“, rekao je on.



Langbroek kaže i da je zamena sudija u ranijim slučajevima izazivala negativne reakcije.



„Sudski upravni odbor bi veoma pažljivo trebalo da razmotri da li je to [zamena sudija] mudra politika“, kazao je.



Dodao je i da je sada neophodno dati „jedno veoma podrobno objašnjenje, kako bi se pokazalo da nije u pitanju pristrasna odluka, pogotovo što se radi o tako velikim interesima same države.



„To više ne možete kriti, nužna je transparentnost. Svi to posmatraju, vide i prate šta se dešava. To nije nešto što možete raditi iza kulisa i očekivati da vam svi kažu ’OK’“.



Simon Jennings je izveštač IWPR-a iz Haga.
Frontline Updates
Support local journalists