SRBIJA: SUDJENJE DJINDJICEVIM UBICAMA POD LUPOM JAVNOSTI

Ostala su mnoga nerazjasnjena pitanja o nalogodavcima ubistva premijera i nacina na koji su ispaljeni snajperski hici.

SRBIJA: SUDJENJE DJINDJICEVIM UBICAMA POD LUPOM JAVNOSTI

Ostala su mnoga nerazjasnjena pitanja o nalogodavcima ubistva premijera i nacina na koji su ispaljeni snajperski hici.

Tuesday, 6 September, 2005

Sudije, advokati i analiticari izrazili su ozbiljnu rezervisanost u vezi sa sudjenjem navodnim ubicama Zorana Djindjica. Oni tvrde da je istraga bila u tolikoj meri ispolitizovana i prepuna protivrecnosti, proceduralnih gresaka i narusavanja ljudskih prava da je malo verovatno da ce istina o ubistvu isplivati na videlo.


Sudjenje 44-ici osumnjicenih, koji su uglavnom optuzeni za neposrednu umesanost u ubistvo srpskog premijera 12. marta ove godine, trebalo bi da pocne u specijalnom sudu u Beogradu 22. decembra.


Pripreme za ovaj slucaj odvijaju se u najmodernijoj sudnici smestenoj u bivsoj zgradi vojnog suda. Sudnica je opremljena najsavremenijim uredjajima, halogenskim svetlima, TV ekranima sa plazmom i televizijskim studiom koji ce snimati citav krivicni postupak.


Djindjica su pogodili snajperski hici ispred ulaza u zgradu srpske vlade. Istog dana proglaseno je vanredno stanje u zemlji koje je ostalo na snazi sledecih sest nedelja.


Konacni cilj policijske operacije pod nazivom "Sablja", koja je potom usledila, sa pronalazenja Djindjicevih ubica prosirio se na opstu borbu protiv organizovanog kriminala. Policija je privela skoro 12.000 lica od kojih je vise od jedne cetvrtine provelo izvesno vreme iza resetaka.


Ubrzo posle ubistva premijera, vlasti su saopstile da su razotkrile "veoma jasan politicki plan" iza ubistva i optuzile neke opozicione stranke za umesanost u ovaj slucaj.


Medju njima su Socijalisticka partija Srbije, SPS, Jugoslovenska levica, JUL, i Srpska radikalna stranka, SRS, i druge partije "kojima se nije dopadao... uticaj [vladajuce koalicije] Demokratske opozicije Srbije, DOS", koju je kontrolisao Djindjic.


Optuzili su, takodje, Milosevica i njegovu zenu Mirjanu, potom "Hasko bratstvo" – koga navodno cine pripadnici vojske i policije koji se protive medjunarodnom sudu za ratne zlocine – i takozvanu vukovarsku trojku vojnih oficira protiv kojih je Haski tribunal podigao optuznice za ratne zlocine u Hrvatskoj. Najzad, optuzili su i zemunsku mafiju i izvesne biznismene da su odgovorni za ubistvo.


Medju uhapsenima bili su Jovica Stanisic, Milosevicev sef tajne policije, Franko Simatovic, poznatiji kao Frenki, bivsi komandant Jedinice za specijalne operacije, JSO, i Stanisicev pomocnik Borislav Mikelic, bivsi premijer Republike Srpske Krajine, RSK, nekadasnje srpske teritorije u Hrvatskoj.


Takodje su uhapseni sef vojne obavestajne sluzbe general Aco Tomic, Rade Bulatovic – nekadasnji sef vojnog kabineta bivseg jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice, potpredsednik SPS-a Milorad Vucelic i drugi zvanicnici JUL-a i SPS-a.


Pod sumnjom se nasao i lider SRS-a Vojislav Seselj koga su u pritvorskoj jedinici Haskog tribunala saslusali specijalni tuzilac i istrazni sudija.


Ipak, nakon okoncanja istrage, ove optuzbe nisu postale konkretnije i opipljivije. Stanisic i Simatovic su izruceni Hagu, a srpske vlasti su pruzile uveravanja njihovim advokatima da se njihovi klijenti nece naci u krivicnom postupku zbog ubistva bivseg predsednika savezne vlade.


Vecina drugih takodje je oslobodjena iz zatvora bez zvanicnog objasnjenja o razlozima za njihovo pritvaranje. Vucelic i Bulatovic bili su prvi medju optuzenima za umesanost u zaveru koji su pusteni iz pritvora. Optuznica nije podignuta ni protiv Seselja.


Izvori bliski srpskom pravosudju sugerisali su da je vecina zvanicnih saopstenja izdatih za vreme vanrednog stanja trebalo da izmanipulise javnost. Jedan izvor je tvrdio da su ljudi hapseni bez ikakvog kriterijuma, a po principu "ostanite u zatvoru i mozda cemo naci nesto protiv vas".


Pojavilo se vise nedoumica u vezi sa optuznicom koja je objavljena u avgustu ove godine – pocev od cinjenice da se u optuznici prevashodno pominju moguci neposredni izvrsioci zlocina i tehnicki detalji umesto lica koja su izdavala naredjenja, pa do cinjenice da su okolnosti pod kojima je izvrseno ubistvo sporne.


U optuznici se navodi da je Milorad Lukovic Legija, bivsi komandant "Crvenih beretki" i poznati clan zemunskog klana, isplanirao i sproveo u delo sve elemente zavere.


Medjutim, posto se Legija nalazi u bekstvu, a Dusan Spasojevic Siptar i Mile Lukovic Kum su ubijeni za vreme vanrednog stanja, mnogi sada uocavaju ozbiljne prepreke bilo kakvim pokusajima da se rekonstruise sled dogadjaja.


Izvor iz pravosudja izjavio je za IWPR: "Pitanje je da li je optuznica formulisana na pravi nacin. U optuznici se tvrdi da su naredjenja za ubistvo dosla od Legije, Siptara i Kuma, ali se ne zadire u sustinu i ne daju se odgovori o tome da li su druge, mocnije snage bile iza toga."


"Samo Legija, Siptar i Kum mogu reci da li su plan i naredjenja za eliminisanje Djindjica dosli iz drugog izvora. Ostale optuzene osobe ne znaju nista jer su bili samo obicni vojnici koji slepo slusaju naredjenja."


Drugi izvor IWPR-a, nekada blizak Djindjicu i "Crvenim beretkama", slaze se se sa ovom tvrdnjom: "Legija i drustvo su mozda ubili Djindjica, ali oni nisu mogli sami da smisle citav plan".


Jedan analiticar je sugerisao da se vlasti ne usudjuju da pokrenu siru istragu kako se ne bi obelodanila uloga tajne policije i "Crvenih beretki", formacije koje nove vlasti nisu reformisale.


Nije bilo objasnjenja zbog cega mere bezbednosti nisu pojacane neposredno nakon prethodnog pokusaja ubistva; zasto su bezbednosne kamere koje pokrivaju prostor ispred zgrade vlade bile iskljucene i razmontirane; i zasto – kako tvrdi Djindjicev telohranitelj Milan Veruovic – niko nije odgovorio na njegov uobicajeni poziv u kome najavljuje dolazak premijera pre samog ulaska u zgradu vlade.


Veruovic je osporio zvanicnu verziju Djindjicevog ubistva u oktobru. Kao svedok ubistva, koji je tom prilikom ranjen, Veruovic je izjavio za B92 da su na premijera i njega ispaljena tri hica, a ne dva – kako tvrdi tuzilastvo.


Veruovic je rekao da je Djindjic, u trenutku kada su ispaljeni snajperski hici, bio licem okrenut prema ulaznim vratima zgrade vlade, a ne prema sluzbenom automobilu – kako se kaze u optuznici.


On je osporio tvrdnju tuzilastva da je hitac koji je pogodio premijera u desni bok dosao iz ulice odakle je navodni ubica, Zvezdan Jovanovic, pucao. Veruovic tvrdi da je treci metak dosao iz drugog smera zbog cega se postavlja pitanje da li je tuzilastvo previdelo postojanje jos jednog snajperiste.


Krajem oktobra Veruovic je potvrdio svoje izjave koje ranije dao B92. Medjutim, kada je IWPR nedavno pokusao da kontaktira Veruovica, on je rekao da mu je zvanicno zabranjeno da daje intervjue uoci sudjenja.


Veruoviceva teorija dodatno je potkrepljena pocetkom decembra kada je beogradski nedeljnik "NIN" objavio zvanicne fotografije koje su napravili policijski tehnicari na mestu zlocina. Na ovim fotografijama se vidi da su jos dva metka, pored onoga koji je pogodio fasadu zgrade, zavrsila u njenoj unutrasnjosti, u ulaznom holu.


Osim ovih protivrecnosti, advokati odbrane pozalili su se da pri istrazi nije ispostovana pravna procedura, da su narusena prava njihovih klijenata i da su politicari davali izjave medijima, komentarisuci optuznicu – sto je u suprotnosti sa zakonskim propisima.


Najmanje tri advokata odbrane reklo je IWPR-u da nisu na vreme primili propratna dokumenta uz optuznicu da bi se pripremili za odbranu. Gradimir Nalic, advokat generala Tomica, u izjavi za IWPR rekao je da nisu imali pristupa svim dokumentima optuznice, pogotovo balistickim i forenzickim izvestajima.


Biljana Kajganic, advokat Dejana Milenkovica Bagzija, cije se ime nalazi na optuznici, rekla je da je primila propratna dokumenta tek 11. decembra mada je podnosila zahteve sudu za izdavanjem tih dokumenta od avgusta, kada se zvanicno pojavila optuznica. Ona mora da prouci 467 strana za 10 dana da bi se pripremala za slucaj. Kajganiceva je rekla da je sud ignorisao prava odbrane i time ih stavio u podredjeni polozaj u odnosu na tuzilastvo.


Goran Petronijevic, advokat Aleksandra Pejakovica cije se ime nalazi medju optuzenima, takodje je potvrdio za IWPR da je tek nedavno dobio propratna dokumenta. "Da bi se adekvatno pripremio za odbranu, advokatu je neophodan period tri do sest meseci da bi proucio ove dokumente", rekao je Petronijevic za IWPR, dodajuci da je ovo drastican primer krsenja prava odbrane.


Advokat odbrane koji je zeleo da ostane anoniman izjavio je za IWPR da nema mogucnosti za resavanje slucaja ubistva zbog ponasanja i vlade i suda "koji je pod njenim patronatom".


Clan 6. Zakona o sudovima zabranjuje koriscenje bilo kakve javne funkcije da bi se uticalo na tok i ishod sudskog postupka. Srpski premijer Zoran Zivkovic je, ipak, prosle nedelje izjavio za medije da je sve "vec utvrdjeno u vezi sa ubistvom predsednika vlade, a da ce vlada uciniti sve da se celokupna slika ne iskrivljuje."


Visoki zvanicnici takodje su komentarisali optuznicu. "Zvanicnici su komentarisali izjave svedoka o tome da li je bilo dva ili tri snajperska hica. Postavlja se pitanje ko vodi istragu – vlada ili sud?", kaze Kajganiceva za IWPR.


Ona je rekla kako je vlada pokusavala da ubedi javnost da prihvati njenu verziju dogadjaja u vezi sa Djindjicevim ubistvom cime se dodatno vrsio pritisak na sud.


Mada su informacije prikupljene tokom istrage sluzbena tajna, a njihovo objavljivanje predstavlja krivicno delo, izjave mnogih optuzenih pojavile su se u stampi. Advokati odbrane kazu da tuzilastvo nije ucinilo nista da ustanovi na koji su nacin ove informacije procurile do medija ili da obezbedi tajnovitost sudskog postupka.


Ovi advokati veruju da objavljivanje ovih izjava predstavlja rizik za njihove porodice, pri cemu se izjavama pristupa s rezervom zbog navodnog koriscenja torture od strane policije. Za vreme vanrednog stanja u zemlji policija je imala siroka ovlascenja, ukljucujuci drzanje u pritvoru osumnjicenih bez prava da kontaktiraju svog advokata.


IWPR i medjunarodna organizacija za ljudska prava "Amnesty International" izvestavali su o sirokoj upotrebi torture i premlacivanja osumnjicenih tokom ovog perioda. (Pogledati istrazivacki izvestaj IWPR-a: "Zatvorenici tvrde da su muceni", http://www.iwpr.net/index.pl?archive/bcr3/bcr3_200306_434_5_ser.txt)


Republicki javni tuzilac Djordje Ostojic izjavio je prosle nedelje za beogradski nedeljnik "Vreme" da je ubedjen kako ce sudjenje uspeti. "Razresice mnogobrojne spekulacije pred sudskim vecem i javnoscu", kaze on. Drugi su manje sigurni u to.


Dragana Nikolic-Solomon je direktor IWPR projekta za Srbiju i Crnu Goru.


Frontline Updates
Support local journalists