Srbija “prekoracila sve rokove”

Analiticari upozoravaju da ce se Srbija – ako bude nastavila opirati se suradnji s Haskim tribunalom za ratne zlocine i ako u tom pogledu u najskorije vrijeme ne nacini nekakav iskorak – vjerojatno suociti s problemom ekonomske i politicke izolacije.

Zbog cinjenice da se ovih dana u Beogradu pojavila Karla del Ponte (Carla del Ponte), kao i dvojica visokih americkih diplomata, stjece se utisak da je medjunarodna zajednica najzad odlucila skinuti rukavice – sto znaci da ce mozda uslijediti i ostre ekonomske sankcije.

Cak je i izvjestan broj najvisih duznosnika Srbije i Crne Gore priznao da bi dalje odbijanje hapsenja makar jednog od preko 20 haskih optuzenika – koliko ih, prema nekim procjenama, barem povremeno boravi na srpskoj teritoriji – moglo imati itekako ozbiljne posljedice.

“Srbiji istice vrijeme”, rekao je ovog tjedna ministar inozemnih poslova Vuk Draskovic, dodajuci da se, kada je rijec o politici Vlade prema Tribunalu, vise “ni trenutak ne smije potrositi na odlaganja i politicke kalkulacije”.

Pritisak na Beograd sve je veci otkako su se pojavila nagadjanja da je 1. listopada/oktobra zapravo bio krajnji rok za izrucenje najtrazenijeg haskog optuzenika, Ratka Mladica. Izvjestaji o novoj policijskoj potrazi za generalom bosanskih Srba – koja se, navodno, odigrala u okolini grada Valjeva (jugozapadno od Beograda) – ispostavili su se kao neka vrsta “novinarske patke”, smisljene kako bi se paznja sa srpske prijestolnice na trenutak preusmjerila u drugom pravcu.

Pa ipak, jos uvijek postoje izvjesni znaci da bi nekakav napredak u suradnji s Hagom uskoro mogao biti postignut. Tako je 30. rujna/septembra Okruzni sud u Beogradu pozvao cetvoricu bjegunaca – u pitanju su policijski i vojni generali, koji su optuzeni za ratne zlocine pocinjene na Kosovu tokom NATO-vog bombardiranja (1999.) – da preuzmu optuznice koje je Haski tribunal protiv njih podigao.

Jedan od njih se, zacudo, odazvao tom pozivu. Radi se o policijskom generalu Sretenu Lukicu, koji je u prisustvu svog advokata doista preuzeo spomenuti dokument. Za sada jos uvijek nije jasno zbog cega ga vlasti tom prilikom nisu i uhapsile.

U medjuvremenu je opisani stav beogradske vlade – na cijem se celu nalazi ostri protivnik Haskog tribunala, premijer Vojislav Kostunica – vec doveo do zaustavljanja pregovora o pridruzivanju zemlje Evropskoj Uniji, kao i njenom mogucem pristupanju NATO-vom programu Partnerstvo za mir.

Pojedini ekonomisti upozoravaju da bi odsustvo suradnje u krajnjoj liniji moglo izazvati suspenziju americke pomoci za 2005., u iznosu od 80 milijuna dolara, ali i blokadu odnosa sa svim medjunarodnim institucijama, sto bi pak dovelo i do novog vala inflacije, koji bi ozbiljno ugrozio ionako nestabilnu ekonomiju.

Povrh toga, Crna Gora je vec upozorila da ce, ukoliko Beograd bude nastavio voditi istu politiku, “preispitati” svoj odnos prema krhkoj drzavnoj zajednici.

Ocekuje se da Savjet ministara Srbije i Crne Gore sljedeceg tjedna usvoji konkretnu strategiju i smjernice buduce politike prema Tribunalu.

Predsjedavajuci Nacionalnog savjeta za suradnju s Haskim tribunalom, Rasim Ljajic, smatra da ce taj sastanak biti od presudne vaznosti za odnose s Medjunarodnim sudom u sljedecem razdoblju. “Ovo je definitivno jedan od najozbiljnijih politickih trenutaka u dosadasnjoj povijesti zemlje”, rekao je on.

U medjuvremenu je Savjet vec uzdrman time sto su 22. rujna/septembra ostavke na clanstvo u njemu podnijela trojica crnogorskih predstavnika, koji su se na taj potez odlucili u znak protesta zbog odsustva napretka na srpskoj strani. Takvo ponasanje je razgnjevilo Beograd, koji ga je opisao kao “politikantstvo”.

Jedan od crnogorskih clanova Savjeta i zamjenik ministra inzemnih poslova na nivou drzavne zajednice, Predrag Boskovic, izjavio je za IWPR da su njegove kolege i on sam “revoltirani” cinjenicom da srpske vlasti ne zele uhapsiti osumnjicene osobe i predati ih Tribunalu.

Nacionalni savjet predstavlja jedinu vidljivu vezu zemlje s Hagom, ali su njegova ovlastenja pritom veoma ogranicena.

“Izrucenja haskih optuzenika su ono sto mnogi ocekuju od nas, ali ona nisu u nasoj nadleznosti”, kaze Ljajic, dodajuci da je za izvodjenje svih hapsenja ipak zaduzena policija.

Neki promatraci su veoma kriticni u ocjeni dosadasnjeg rada Savjeta. Tako je Dzejms Lajon (James Layon), direktor beogradskog odeljenja Medjunarodne krizne grupe, to tijelo opisao kao “dimnu zavjesu”, stvorenu u cilju obmanjivanja medjunarodne zajednice i simuliranja toboznjih aktivnosti.

“Medjunarodna zajednica je jos prije sest mjeseci izgubila strpljenje, a Srbija ce se sada suociti s neprijatnim politickim i ekonomskim posljedicama”, upozorio je on.

Milan Pajevic – funkcionar stranke G17 Plus, koja je clanica vladajuce koalicije – kaze za IWPR da bi jedna od tih posljedica moglo biti i uskracivanje americke financijske pomoci, koja za 2005. iznosi oko 80 milijuna dolara.

Ukoliko zemlja ostane bez tog novca, to bi – prema upozorenjima mnogih ekonomista – moglo imati krupne posljedice. “Ako Amerika i EU odluce suspendirati svoju financijsku pomoc Srbiji, sektor javnih financija, pa samim tim i gradjani Srbije, pretrpjet ce tezak udarac”, izjavio je za IWPR ekonomski analiticar Miroslav Prokopijevic.

On je naglasio da bi, u slucaju da se to dogodi, tecaj lokalne valute – dinara – mogao biti prepolovljen, dok bi manjak od nekoliko stotina milijuna dolara u sektoru javnih financija doveo i do pocetka topljenja deviznih rezervi.

Dodatni bi problem moglo predstavljati i to sto Srbija – kako upozorava Prokopijevic – na komercijalno trziste ne moze stupiti prije no sto potpise ugovor s povjeriocima Londonskog kluba, niti prije no sto u svibnju/maju iduce godine bude okoncan “stendbaj” aranzman s Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF).

“Ukoliko te institucije prestanu podrzavati Srbiju, to ce znaciti da se zemlja vise nece moci zaduzivati. A to bi vec bio ozbiljan udarac za financijski sistem”, dodaje Prokopijevic.

No, i politicke bi posljedice mogle biti jednako opasne. Crna Gora, naime, pokazuje sve vecu spremnost da odsustvo suradnje s Tribunalom iskoristi kao povod za preispitivanje vlastitih veza sa Srbijom, a mozda cak i za napustanje federacije.

“Ako ni u sljedecih 15 dana ne bude postignut nikakav napredak u suradnji s Haskim tribunalom, Crna Gora ce zahtijevati da njeni odnosi sa Srbijom budu redefinirani”, rekao je Boskovic za IWPR.

Promatraci ukazuju i da bi slaba i izolirana Srbija mogla ugroziti i stabilnost citave regije. Politicari i analiticari takodjer napominju i da ce eventualna dalja nesuradnja svakako oslabiti poziciju Beograda u osjetljivim pregovorima o konacnom statusu Kosova, gdje je trenutno na snazi protektorat UN-a.

“Odbijajuci izruciti osumnjicenike Tribunalu, Srbija ponovo postaje zlocinacko drustvo koje je iskljuceno iz [evro-atlanskih] integrativnih procesa”, upozorila je Jelena Milic iz Evropskog pokreta.

Zelimir Bojovic je dopisnik srpskog servisa Radija Deutsche Welle.