Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SRBIJA GNJEVNA ZBOG OPTUZNICA

Cini se da je rezolutan pristup srpske vlade posljedica namjere da se na kratak rok pridobije biracko tijelo, a ekstradicija prepusti drugima
By IWPR ICTY

Srpska vlada reagirala je odlucno i gnjevno na zahtjev Haga da izruci cetvoricu generala koji su optuzeni za ratne zlocine pocinjene na Kosovu.


Beogradski analiticari tvrde da vlada brani optuzene zbog toga sto ocekuje da ce nakon parlamentarne rasprave o povjerenju – koja je u toku – biti raspisani izbori. Samim tim bi i problem slanja cetvorice u Hag bio prepusten novoj vladi.


Analiticari upozoravaju da ce, usprkos tome sto se aktualno rukovodstvo pokusava dodvoriti biracima, napetost oko izrucenja najvjerojatnije izazvati porast rejtinga nacionalistickih stranaka.


Bivsi nacelnik generalstaba Nebojsa Pavkovic, bivsi zapovjednik Pristinskog korpusa Vladimir Lazarevic, sadasnji zamjenik ministra unutrasnjih poslova i nacelnik Resora javne sigurnosti Sreten Lukic, kao i njegov prethodnik Vlastimir Djordjevic, optuzeni su za ratne zlocine pocinjene na Kosovu tokom 1998. i 1999.


Nove haske optuznice objelodanjene su 20. listopada/oktobra. Iako su pojedini drzavni duznosnici za njih saznali nekoliko tjedana ranije, Beograd je bio sokiran njihovim objavljivanjem.


Srpski ministar unutrasnjih poslova Dusan Mihajlovic bijesno je tim povodom izjavio da ce, ukoliko generali budu izruceni, zemlja ostati “i bez vojske i bez policije”. Dodao je i da je nakon 2000. Lukic “dao veliki doprinos reformama u policiji”.


Cetiri dana nakon objavljivanja optuznica, nekoliko tisuca policajaca sudjelovalo je na mitingu podrske Lukicu, organiziranom u centru Beograda. Policajci su za IWPR izjavili da su se na tom skupu pojavili jer im je tako naredjeno.


Premijer Zoran Zivkovic je podrzao miting, a jedini znacajniji politicar koji se na njemu pojavio bio je predsjednik Skupstine Vojvodine Nenad Canak, koji inace podrzava Haski tribunal. Slicno javno okupljanje odrzano je i na jugu Srbije, sljedecg dana, u znak podrske generalu Lazarevicu.


U medjuvremenu, nekada vladajuca Socijalisticka partija Srbije (SPS) osnovala je udruzenje “Branioci istine”, najavljujuci niz protestnih skupova koji bi trebalo da budu odrzani sirom Srbije.


Premijer je izjavio kako ocekuje da ce Tribunal ova cetiri slucaja prepustiti srpskom sudstvu, jer se radi o ljudima koji su u kosovskom ratu “branili zemlju”. Ministar pravde Vladan Batic takodjer se zalozio za to da se sudjenja odrze u Beogradu, jer je Tribunal ionako prezauzet. “Smatram da ce ovi slucajevi biti prepusteni Beogradu”, izjavio je on.


Optuznica je srpskoj vladi prvo bila urucena pocetkom listopada/oktobra. Iako je bila zapecacena, s njenim su sadrzajem bili upoznati drzavni funkcionari, kako bi se pospjesila akcija hapsenja optuzenih. Ali buduci da se pokazalo da tih hapsenja nece biti, dokument je vec istog mjeseca otpecacen.


Vijest o optuznicama je, gledano iz kuta vlasti, stigla u najgorem mogucem trenutku. Naime, u Srbiji je upravo u toku rasprava o povjerenju vladi, u kojoj se opozicija zalaze za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. takodjer , ubrzo – 16. studenog/novembra – slijede i predsjednicki izbori.


Neki promatraci tvrde da je ostra reakcija vlade zapravo posljedica njenog nastojanja da uoci ocekivanih izbora prikupi politicke bodove, te da odgovornost za obavljanje neprijatnog ali neizbjeznog posla izrucivanja generala Tribunalu prepusti nekom drugom.


“Srpska vlada ocito planira taj vruci krompir – ekstradiciju – prepustiti drugima, odnosno novom kabinetu koji ce biti formiran nakon izbora”, tvrdi politicki analiticar Ognjen Pribicevic.


Medjutim, advokat Slobodan Beljanski smatra da vladino pribjegavanje retorici koja podsjeca na onu iz Milosevicevog vremena predstavlja u stvari vrlo rizicnu strategiju, koja bi u krajnjoj liniji mogla dovesti do porasta podrske nacionalistima. On je izjavio da takav pristup predstavlja “vjetar u ledja” za socijaliste i Srpsku radikalnu stranku (SRS). “Anti-zapadnjacki istupi clanova vlade nikada ne mogu biti toliko uvjerljivi kao istupi socijalista i radikala”, rekao je on.


Beljanski misli da je vlada, time sto zemlju nije pripremila za izrucenja optuzenika Medjunarodnom tribunalu, izgubila na vremenu. “Vlada je potrosila tri godine, tokom kojih je propustila pripremiti javnost za suradnju s Hagom.”


Prema rijecima advokata Dragoljuba Todorovica, ona osim toga, nije dovoljno toga ucinila ni na stvaranju prave atmosfere za sudjenja za ratne zlocine pred domacim sudovima: “Cak je propustena i prilika, koja se pojavila nakon ubojstva [premijera Zorana] Djindjica, da se kod onih koji su jos uvijek zatrovani Milosevicevom propagandom, izmijeni odnos prema zlocinu”.


Natasa Kandic je, kao jedna od najistaknutijih boraca za ljudska prava u Srbiji, izjavila kako bi zelela da se ljudi suoce s razlozima zbog kojih su optuznice podignute – tj. zlocinima koji su se odigrali na Kosovu.


“Kako to da nitko ne postavlja pitanje je li general Lazarevic odgovoran za Djakovicu, za selo Meja i ostala mjesta gdje su cinjeni zlocini?” zapitala je Kandiceva, koja je inace direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda. “Generale brane, a da pri tom nitko i ne spominje zbog cega su optuzeni.”


“Kakva je to drzava koja je zainteresirana da se optuzenima pruzi zastita od vladavine prava? Njena je obaveza da kaznjava pocinioce zlocina, umjesto da ih brani.”


Kandiceva je takodjer izjavila i da medjunarodna zajednica ipak mora uciniti i nesto vise osim sto ce i dalje vrsiti pritisak na Srbiju. Tek ce kroz odredjeno vrijeme Srbija postati spremna suociti se s vlastitom prosloscu.


Ostali promatraci na citav ovaj problem gledaju s nesto vise optimizma. “Stvari ce se sleci, pa ce i uvjerenje da drzava mora ispuniti medjunarodne obaveze prevladati”, rekao je analiticar Budimir Babovic.


Milanka Saponja-Hadzic je stalna suradnica IWPR-a iz Beograda.