Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Sporazum o granicama Hrvatske i Slovenije

Potpisivanje sporazuma o razgranicenju Slovenije i Hrvatske izazvao burne reacije hrvatske javnosti.
By Goran Ivanovic

Vecina Hrvata smatra da je premijer Ivica Racan nacinio nedopustive ustupke Sloveniji, kada je sa slovenackim premijerom Janezom Drnovsekom 20. juna potpisao sporazum o razgranicenju izmedju dvije zemlje.


Deset godina Hrvatskla i Slovenija nisu mogle da se dogovore gde im je granica u morskim vodama, a hrvatskla nacionalisticka opozicija sada koristi ovu temu kao novi pritisak na Racanovu Vladu, optuzujuci je da "rasprodaje" domovinu.


Moze se dogoditi da hrvatski Sabor na jesen odbije da usvoji potpisani sporazum, sto ce dovesti do nove krize u ovom delu Balkana. Oteza li Slovenija prelazak preko granice, u znak protesta prema Hrvatskoj, niti ce Hrvati moci putovati na Zapad preko Slovenije, niti ce strani turisti, za kojima hrvatska ekonomija ocajnicki vapi, moci da stignu do hrvatske obale.


Kopnena granica izmedju dvije drzave uglavnom nije bila sporna, a nju je je prije 10 godina potvrdila Badinterova komisija, koja je nakon raspada Jugoslavije utvrdjivala granice novonastalih drzava.


No, razgranicenja na moru izmedju Hrvatske i Slovenije nikada nije bilo. Slovenacka morska obala duga je svega 46 kilometra, prema 1.778 hrvatske, i proteze se od granice s Italijom do usca granicne rijeke Dragonje.


Zahvaljujuci tom dijelu obale Slovenija se svrstala u red sredozemnih pomorskih zemalja. No, ona nema izlaz na slobodno more, jer joj Hrvatska i Italija svojim teritorijalnim vodama zatvaraju taj prolaz.


Kompromisnim sporazumom, na zadovoljstvo Slovenaca, Hrvatska je omogucila Sloveniji u Piranskom zalivu, dvije morske milje sirok koridor preko kojeg bi mogla uci u medjunarodne vode.


Hrvatska je, dakle, zrtvovala tek oko tri kilometra svoje obale, ali protivnici sporazuma to vide kao "gubitak dijela suvereniteta".


Za uzvrat, dogovoreno je da Hrvatska dobije bolju cestovnu povezanost preko Slovenije do Europe. Slovenci ce, naime, omoguciti poseban ulaz na granici samo za hrvatske gradjane, i jednostavniju proceduru ulaska u njihovu drzavu. Hrvatska je, takodje, dobila nekoliko zaselaka, koji su bili sporni na kopnenoj granici.


Ocjenjujuci sporazum sa Slovenijom, hrvatski predsjednik Stipe Mesec je rekao: "Uvijek su nuzni odredjeni kompromisi, a ovo je put za rjesavanje granicnih pitanja sa Slovenijom. U kompromisu se uvijek nesto dobiva, a nesto gubi, ali mislim da ovim sporazumom Hrvatska dobiva vise."


On je pri tom mislio kako je hrvatski ustupak na moru, kompenziran povoljnijim resenjima na kopnenom dijelu granice.


Braneci sporazum o granicama sa Slovenijom premijer Racan je upozorio da nerijeseno stanje na granici nije odrzivo i da bi moglo postati krizno zariste.


Osim toga, sporazum sa Slovenijom je vazan i zbog nekih drugih medjudrzavnih sporova. Ocekuje se, na primjer, da ce Slovenija, zadovoljna onim sto je dobila, brze rijesiti pitanje stednje hrvatskih gradjana ciji je novac, nakon raspada Jugoslavije ostao u Ljubljanskoj banci.


Osim tog problema, ocekuje se da ce jos jedan spor biti lakse rijesen izmedju dvije drzave - zajednicka nuklearna elektrana u Krskom.


Dvije drzave su izgradile zajednicki nukelarnu elektranu u slovenackoj opsini Krsko, ali proteklih deset godina ne mogu da se dogovore oko udela u vlasnistvu, koliko ko struje treba da dobije iz elektrane i gde ce se deponovati nuklerani otpad.


Vjeruje se da ce Slovenci sada biti popustljiviji prema hrvatskim zahtijevima. Novine spekulisu da ce obje drzave platiti Rusiji da preuzme taj otpad.


Ali, hrvatsko javno mnjenje ipak smatra da je napravljen los posao, te je na strani opozicije. Racana optuzuju da rasprodaje nacionalni teritorij, te da je umjesto sporazuma sa Slovenijom trebalo ici na medjunarodnu arbitrazu, kojom bi Hrvatska, tvrdi opozicija, dobila vise.


Ante Djapic, predsjednik opozicione Hrvatske stranke prava (HSP), parlamentarne stranke koja blisko suradjuje s HDZ-om pokojnog predsjednika Tudjmana, kaze: "Politika Racanove Vlade pristaje na politicke ucjene i rasprodaju nacionalnog bogatstva".


Racan ce na jesen imati prilicnih problema prilikom ratifikacije sporazuma u Saboru. Da bi sporazum bio prihvacen potrebna je dvotrecinska vecina, odnosno glas 101 zastupnika. To nece biti lako ostvariti, jer i neki koalicioni partneri u njegovoj Vladi nisu odusevljeni sporazumom sa Slovenijom, pa ce biti neophodno prilicno lobiranja da bi se osigurao dovoljan broj glasova.


Nema sumnje da ce Vlada morati da objasni Hrvatima da je postignuti kompromis isplativ i podjednako vazan za obje zemlje i zbog Europske unije. Hrvatska tek pocinje pregovore za ulazak u Europsku uniju i ne zeli tvrdu granicu sa Slovenijom, koja je vec pridruzeni clan Evropske unije. Slovenija, da bi postala punopravni clan EU, mora imati reseno granicno pitanje. Pitanje je da li ce hrvatskom parlamentu na jesen biti primamljivija buducnost u Evropi, ili visokoparna debata o "nacionalnom ponosu i suverenitetu".


Goran Ivanovic novinar je hrvatske redakcije BBC u Zagrebu.