Spekulacije O Bombaskim Napadima U Makedoniji

Makedonci sumnjaju da vlada pokusava zataskati cinjenice u vezi sa ovogodisnjom serijom eksplozija.

Spekulacije O Bombaskim Napadima U Makedoniji

Makedonci sumnjaju da vlada pokusava zataskati cinjenice u vezi sa ovogodisnjom serijom eksplozija.

Tuesday, 4 April, 2000
IWPR

IWPR

Institute for War & Peace Reporting

Dok makedonska vlada ne ponudi cvrste dokaze, javnost ce ostati podeljena na one koji veruju da teroristicke akte izvode Miloseviceve tajne sluzbe i one koji krive albanske ekstremiste.


Ministarka unutrasnjih poslova, Dosta Dimovska smatra da teroristicki akti i destabilizacija Makedonije najvise odgovaraju politici Slobodana Milosevica.


Miloseviceva je namera, izjavila je ona u jednom radio - intervjuu, da prosiri ratni konflikt ne samo na Kosovo i juznu Srbiju, vec i sire, u regionu.


Lider Demokratske partije Albanaca, Arben Xhaferi tvrdi da postoji namera srpskih tajnih sluzbi da se destabilizuje logisticka baza KFOR-a, koja se nalazi u Makedoniji, zato sto se Milosevic ne usudjuje da napadne KFOR u samom Kosovu.


Parlamentarna komisija za kontrolu bezbednosnih sluzbi razmatrala je na sednici zatvorenoj za javnost 27. marta izvestaj Direkcije za bezbednost i kontraspijunazu. Ali, poslanici su se zalili da izvestaj ne sadrzi potrebne cinjenice, kako o novim teroristickim aktima, tako i o proslogodisnjim.


U toku prosle sednice, predsednik komisije Ljupco Popovski je na pitanje da li u Makedoniji deluju jugoslovenske obavestajne sluzbe odgovorio neodredjeno - u zemlji deluju mnoge strane sluzbe.


Nepostojanje dokaza otvara mogucnost za razlicite spekulacije: deo javnosti veruje da iza teroristickih akata stoje Milosevicevi obavestajci, drugi smatraju da su pocinioci albanski ekstremisti.


Od pocetka godine izvedena su tri napada eksplozivom na policijske stanice sirom Makedonije: u selu Oslomej kod Kiceva 20. januara, u Kumanovu desetak dana kasnije, u Tetovu pocetkom marta. Ni u jednom od ta tri slucaja policijska istraga nije otkrila pocinioce.


Za sva tri slucaja moze se izvuci nekoliko zajednickih karakteristika: napadi su izvedeni iz vozila u kretanju, pricinjena je iskljucivo materijalna steta. Teroristicki akti izvedeni su u sredinama u kojima je vecinsko albanskom stanovnistvo. Iza tih napada je ocigledno stajala namera da se izazove strah.


Nezavisni i opozicioni mediji podsetili su na slicnu seriju eksplozija u prvoj polovini 1998. godine na policijske i sudske objekte sirom Makedonije.


Odgovornost je za preve tri eksplozije tada preuzela Oslobodilacka vojska Kosova I to u Gostivaru, Prilepu i Kumanovu. Proslog oktobra devetorica mladih Albanaca u Kicevu su osudjeni na zatvorske kazne kao pocinioci napada u Kicevu i Tetovu.


U odsustvu rezultata policijske istrage verovalo se da su i ovogodisnje napade izveli albanski ekstremisti. U javnosti otuda preovladava uverenje da aktuelna vlast pokusava ocuvati odnose u vladajucoj koaliciji upiruci prstom u Milosevica.


Umesanost jugoslovenskih tajnih sluzbi u teroristicke akcije u Makedoniji prvi je put spomenuta pre godinu dana, na samom pocetku NATO intervencije na SR Jugoslaviju. U Makedoniji je tada izvrsena serija od pet teroristickih napada na NATO jedinice.


Tadasnji ministar unutrasnjih poslova, Pavle Trajanov, saopstio je da su napade izvele tri teroristicke grupe sastavljene od makedonskih i jugoslovenskih drzavljana, radeci po nalogu dvojice agenata vojne obavestajne sluzbe SR Jugoslavije.


Policija je saopstila da su to makedonski drzavljani, oficiri bivse JNA koji su ostali da zive u Makedoniji posle raspada nekadasnje Jugoslavije.


Osudjena su tek cetvorica mladica srpske nacionalnosti i to samo za jedan od napada, podmetanje eksploziva pod kamion u sedistu komande NATO-a u Skoplju.


U jeku NATO operacija protiv Jugoslavije, zamenik sefa Direkcije za bezbednost pri Ministarstvu unutrasnjih poslova, Ljube Boskovski, optuzio je preko jednog visokotiraznog skopskog casopisa ambasadora SR Jugoslavije, Zorana Janackovica da je inspirator teroristickih akata i ogranizator obavestajne mreze SR Jugoslavije.


Drugi listovi aludirali su na biografiju ambasadora Janackovica kao bivseg obavestajca i poverljivog coveka Slobodana Milosevica. Janackovic je ipak ostao na svom polozaju.


U jugoslovenskoj ambasadi u Skoplju kazu da su navikli na optuzbe makedonskih politicara. "Nasa zemlja je dezurni krivac na sve nevolje koje se dogadjaju u Makedoniji", rekao je jedan od diplomata koji je zeleo ostati anoniman.


Sve dok vladajuca koalicije ne ponudi cvrste dokaze za svoje otuzbe, makedonska javnost ostace podeljena na one koji veruju da teroristicke akte izvode Miloseviceve tajne sluzbe i one koji krive albanski ekstremiste. To dodatno opterecuje vec poremecene medjunacionalne makedonsko - albanske odnose.


Zeljko Bajicl je redovni dopisnik IWPR.


Macedonia, Serbia, Kosovo
Frontline Updates
Support local journalists