Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

SLUČAJ GLAVAŠ IZAZIVA ZABRINUTOST ZA HRVATSKO PRAVOSUĐE

Uprkos navodnom vršenju pritiska na svjedoke, hrvatskom političaru koji se tereti za ratne zločine dozvoljeno je da se brani sa slobode.
By Drago Hedl
Sud u Hrvatskoj našao se na udaru kritike zbog toga što je optuženiku za ratne zločine dozvolio da za vrijeme istrage bude na slobodi, iako su tužioci upozorili da bi to moglo ugroziti pravičnost suđenja.



Bivši general i saborski zastupnik Branimir Glavaš – jedan od najmoćnijih političara u Hrvatskoj u proteklih 15 godina – tereti se za zločine nad srpskim civilima u Osijeku (grad u istočnoj Slavoniji, nadomak granice sa Srbijom), počinjene 1991.



Zagrebački Županijski sud, pred kojim se vodi postupak, kritikuje se kao nedovoljno strog; a premda je tužba podignuta na lokalnom nivou, zabrinuti su i oni koji vec postavljaju pitanje o tome je li hrvatsko pravosuđe spremno da preuzme slučajeve ratnih zločina koje mu je, u sklopu izlazne strategije, prepustio Haški tribunal.



Tri mjeseca nakon početka istrage, Glavaš je još uvijek na slobodi, uprkos tome što su tužioci u više navrata zahtijevali da mu se odredi pritvor. Oni tvrde da postoji dovoljno dokaza za to da okrivljeni ometa istragu zastrašivanjem svjedoka sa ciljem da promijene iskaz.



No, zagrebački sudija koji vodi istragu – Zdenko Posavec – odbacio je sve zahtjeve za izricanje pritvora, uz obrazloženje da ne postoji nikakav dokaz da iza tih prijetnji stoji lično Glavaš.



Optužbe koje su protiv Glavaša podignute nakon istrage – koju je godinu dana vodio istaknuti ekspert za istrage na terenu Vladimir Faber – tiču se ubistva najmanje dvojice srpskih civila i nezakonitog pritvaranja i maltretiranja mnogih drugih.



Postupak je uslijedio nakon tvrdnji bivšeg pripadnika jedne hrvatske jedinice kojom je Glavaš komandovao – Krunoslava Fehira – da je general naređivao stravične vansudske egzekucije osiječkih Srba.



Fehir je naveo da je Glavaš naređivao da se civili pritvaraju u njegov ratni štab pri Sekretarijatu za narodnu odbranu, gde su saslušavani, mučeni i, na kraju, ubijani. Kao poseban oblik mučenja pomenuto je prisilno ispijanje kiseline iz akumulatora.



Fehir, koji je tada imao svega 16 godina, priznao je učešće u tim zločinima. On je hrvatskim istražiteljima ispričao kako je jedan od pritvorenika, Čedomir Vučković, preminuo nedugo nakon što je bio prisiljen da popije kiselinu. Rekao je i da je još jedan Srbin, Đorđe Petković – koji je vidio šta se dogodilo – takođe ubijen po Glavaševom naređenju. Petkovićevo tijelo nikada nije pronađeno.



Pošto je postalo jasno da lokalna policija neće biti u stanju da istraži navode o ratnim zločinima počinjenim u gradu, iz Zagreba je poslan Faber da preuzme slučaj. Tako je istraga zbog nepristrasnosti prebačena iz Osijeka u Zagreb.



U aprilu ove godine, Faber je okončao istragu i podigao optužbe protiv Glavaša i Fehira. Mjesec dana kasnije, Glavašu je ukinut saborski imunitet kako bi državni tužilac mogao pokrenuti krivični postupak. Slučaj je sada u nadležnosti istražnog sudije.



Uprkos ozbiljnosti samih optužbi, nema naznaka da bi Glavaš uskoro mogao biti uhapšen. Istražni sudija Zdenko Posavec mu je ljetos čak dozvolio da otputuje u Njemačku kako bi pratio Svjetsko prvenstvo u fudbalu.



Prema navodima osiječke policije, bivši Glavaševi vojnici su nakon toga prijetili nekim svjedocima, što je i dovelo do zahtjeva državnog tužioca da mu se odredi pritvor – ali bez rezultata.



„Glavašev i Fehirov slučaj izaziva zabrinutost u vezi sposobnosti Hrvatske da efikasno sprovede istrage za ratne zločine“, izjavila je Meri Vikof (Mary Wyckoff), voditeljica Ureda za pravna pitanja pri misiji Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) u Zagrebu. „Ovaj predmet ukazuje na važnost adekvatnih mjera zaštite svjedoka koji sarađuju s pravosudnim vlastima.“



Vikofova kaže da je poštivanje vladavine prava ključno za svaku istragu koja se tiče ratnih zločina, te da osobama koje rade na tome treba pružiti svu potrebnu pomoć kako bi njihovi napori urodili plodom.



„Istražni postupak trebao bi ojačati povjerenje javnosti u državne institucije koje su odgovorne za kaznene istrage i procesuiranje. Ukoliko se postupak vodi na vjerodostojan način, tada će i rezultati – kakvi god da su – biti prihvaćeni kao legitimni“, objasnila je ona.



Zbog načina na koji je čitav slučaj vođen, mnogi posmatrači tvrde da se on pretvorio u farsu.



Nekoliko pravnih stručnjaka izjavilo je za IWPR da je „skandalozno“ to što je Glavašu dopušteno da se brani sa slobode. Oni tvrde da postoji osnov za trenutno izricanje pritvora, zbog težine optužbi i indicija da je svjedok svoj boravak na slobodi koristio kako bi uticao na svjedoke.



Nekoliko svjedoka koje je saslušao istražni sudija već su u značajnoj meri izmijenili prvobitne iskaze date policiji.



Glavaš je nekima od njih prijetio čak i u prisustvu istražnog sudije Posaveca.



Univerzitetski profesor koji je 1991., u vreme pomenutih događaja, boravio na području za koje je Glavaš bio nadležan – dr. Ladislav Bognar – izjavio je kako je doživio veliku neugodnost prilikom davanja iskaza.



„Pošto ono što sam rekao sudiji Glavašu nije išlo u prilog, napao me je pred samim sudijom Posavcem. Nazvao me je komunističkim đubretom i rekao da će me stići ono što zaslužujem“, izjavio je Bognar.



Glavaš se ni tu nije zaustavio – već je pokrenuo i vlastitu veb-stranicu na koju je počeo da postavlja iskaze svjedoka. Prestao je tek kada je istražni sudija od njega zatražio da taj materijal ukloni s interneta.



No, on još uvek svoj veb-sajt i medijske nastupe koristi kako bi vrijeđao šefa policije Fabera, nazivajući ga „moralnom nakazom“ i „ljudskim smećem“. Nije štedio ni ostale zvaničnike, pa je državnog tužioca Mladena Bajića proglasio „pokvarenim, poput pokvarenog zuba“, a čitavo pravosuđe korumpiranim i podložnim uticaju politike.



„Više bih volio da mi se sudi u Banja Luci, u Republici Srpskoj, jer je tamošnje sudstvo poštenije od hrvatskog“, rekao je u jednom od svojih javnih ispada.



Okrivljeni je napao i predsjednika hrvatskog parlamenta, Vladimira Šeksa, zbog toga što je ovaj odbacio njegove tvrdnje da se radi o „montiranom političkom procesu“. Šeks je za vrijeme hrvatskog rata bio visoki zvaničnik u Osijeku, pa je Glavaš u više navrata pokušao da na njega prebaci krivicu.



Glavaš je odbacio sve optužbe, nazivajući sebe žrtvom „lova na vještice“, za koji je okrivio hrvatskog premijera Ivu Sanadera, koji ga je prošle godine isključio iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).



Zamoljen da prokomentariše činjenicu da je Glavaš još uvijek na slobodi, izvor iz vrha HDZ-a je rekao: „Upravo to najbolje svjedoči da se politika ne miješa u rad pravosuđa. Mi se s takvim postupcima pravosuđa ne moramo slagati, no – kao što vidite – na njih ni ne utječemo.“



Drago Hedl je redovni saradnik IWPR-a iz Hrvatske.