Sledeca Bitka Srbije

Cak iako se razrese problematicni detalji koji su sadrzani u kosovskom sporazuma, Srbija je suocena sa novim sukobom kod kuce.

Sledeca Bitka Srbije

Cak iako se razrese problematicni detalji koji su sadrzani u kosovskom sporazuma, Srbija je suocena sa novim sukobom kod kuce.

Prihvatanjem uslova NATO-a za okoncanje kampanje bombardovanja od strane srpskog parlamenta otvoren je put za razresenje kosovske krize.


Medjutim, mnogi detalji su ostali nereseni, a u sporazumu je ostalo otvoreno pitanje politicke kontrole u Beogradu, oko koga je verovatno da ce izbiti veliki sukob u bliskoj buducnosti.


Precizni detalji sporazuma, kao i formulacija rezolucije ispred Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, i brzina i pouzdanost postovanja dokumenta od srpske strane predstavljaju kljucna pitanja. Kraj NATO bombardovanja zavisi od uspesnog pomaka po ovim pitanjima, a pogotovo od povlacenja jugoslovenskih bezbednosnih snaga.


Cak iako se savladaju ove prepreke, ostaje kljucni problem beogradskog rezima. Dokument koji sadrzi 12 tacaka i koji je prihvatila sprska skupstina je u osnovi isti kao i sporazum iz Rambujea, i kao takav on predstavlja znacajnu kapitulaciju Beograda, kao i dokaz da je prkos od poslednja tri meseca bio uzaludan.


Prvi izvestaji u srpskim medijima su bili informativni i bez emocija. Medjutim, posto je Jugoslaviju poveo u sukob sa NATO-m sto je dovelo do ogromnog materijalnog unistavanja i gubitka ljudskih zivota, Milosevicu i rezimskim medijima ce biti tesko da ga sada predstave kao spasioca Srbije.


"Ne radi se o tome da li je Kosovo izgubljeno, vec da li smo mi izgubili - svi mi," kaze nezavisni analiticar iz Beograda. "Deset godina tragedija a zatim dva i po meseca bombardovanja samo da bi smo se vratili na sporazum iz Rambujea. Sve ovo zbog nicega."


Ocekuje se da ce domaca opozicija sada narasti kao pecurke posle kise. "Socijalno nezadovoljstvo, pogotovo na lokalnom nivou, je znacajno," kaze jedan borac za ljudska prava iz Srbije. "Moc se decentralizovala sto je posledica rata. Gradjani, lokalne inicijative i regionalni mediji se nalaze van kontrole Beograda, a mogu postati i izvori nove opozicije."


Kritican ukazatelj ce biti odgovor Crne Gore, nezadovoljne druge republike u federaciji, za koju se ocekuje da ce pojacati svoje napore da se distancira od Beograda.


Reakcija Albanaca predstavlja jos jednu nepoznanicu. Vodje Albanaca nisu bili ukljuceni u postizanje sporazuma. Zato im je tesko da prihvate koncept autonomije u okviru Srbije. Albanski izvori su izrazili zabrinutost oko odredbe kojom se Srbiji dozvoljava da kontrolise granice. Stavise, Oslobodilacka vojska Kosova je otpocela pregrupisavanje pod novim komandantom, Agimom Cekuom, a malo je verovatno da ce hteti da se razoruza.


Neke licnosti u Srbiji su sada pocele da zauzimaju pozicije koje bi im omogucile da preuzmu nove uloge sagovornika sa Zapadom. Govoreci na svojoj konferenciji za stampu, vodja Srpskog pokreta obnove, Vuk Draskovic, koji je otpusten sa polozaja potpredsednika u toku rata, se pozicionira za svoj brzi povratak.


Signalizirajuci novu saradnju sa Milosevicem, izrazio je svoju podrsku za mirovni dogovor i istakao potrebu medjunarodne pomoci za obnovu - i time jasno ponudio sebe kao vezu koju bi Zapad imao sa Beogradom.


Medjutim, ektremisti nisu priznali poraz. Na konferenciji za stampu koja je usledila odmah posle glasanja u parlamentu kojim je odobren sporazum, potpredsednik i vodja Srpske radikalne stranke, Vojislav Seselj, je ostro osudio dogovor kao veliki poraz za Milosevica. Takodje, je zestoko kritikovao Milosevica sto ga je prihvatio.


Dok se jos uvek nada da ce komanda nad medjunarodnim snagama na osnovu "duplog kljuca" Rusima pruziti znacajnu kontrolu nad delovima pokrajine, upozorio je, da bi, pod pritiskom Vasingtona, konacna rezolucija UN-a mogla da bude jos nepovoljnija po Srbiju. Pripretivsi da ce napustiti vladu, insistirao je da ce Radikali smatrati sve strane trupe na Kosovu "okupatorima."


Seseljeva dugorocna uloga rezimskog ekstremiste pruza razlog za skepticizam oko pravih namera takvih izjava. Ali takodje izaziva zabrinutost medju Srbima da ce posle okoncanja borbi na Kosovu sukob izbiti 'kod kuce' u Srbiju - direktnim nasiljem ako vec ne drugim sredstvima. Nezavisni novinari, borci za ljudska prava i drugi u Beogradu, su tokom bombardovanja, izrazili strah da su vec sastavljene liste onih koji su "nedovoljno lojalni" - a osveta bi pocela odmah po zavrsetku bombardovanja.


Reakcija vojske predstavlja kljucni razlog za zabrinutost. Sporazumom se zahteva povlacenje svih snaga sa Kosova, i njihova volja da ga ispostuju ce biti prvi ispit na kome ce se naci sporazum. Jos uvek moze doci do velikog cenkanja oko prisustva srpskih snaga u pokrajini makar ono bilo i simbolicko.


A ako se vrate u Srbiju, ono bi se mogao stvoriti znacajan izvor unutrasnjih tenzija. Neke trupe bi mogle da se osecaju ponizeno posle povratka u osiromasenu i ogorcenu zemlju na cijim ulicama su tokom proteklih nedelja rodbine vojnika odrzale proteste.


A drugi, besni na kapitulaciju u ratu za koji su imali razlog da veruju da pobedjuju, makar na zemlji, bi mogli da zele da se osvete domacim protivnicima u vladajucim strukturama. Sve je spremno za veoma gadno, a mozda i nasilno, preispitivanje proslosti u Srbiji.


Sve ove faktore ce dodatno iskomplikovati Medjunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju u Hagu. Posto je Milosevic vec optuzen za ratne zlocine, zapadne zemlje ce se naci pod velikim pritiskom da ne pruze nikakvu pomoc koja bi doprinela stabilnosti rezima. Ovo ce otezati pruzanje veoma potrebne finansijske pomoci za obnovu.


Kada Kosovo bude pod medjunarodnom zastitom, istrazitelji ratnih zlocina ce odmah zapoceti intenzivnu istragu dogadjaja koji su se nedavno odigrali na Kosovu, a mozda ce 'iskopati' i optuzbe protiv vodjstva u Beogradu zbog rata u Bosni i Herzegovini.


To ce dodatno izolovati postojeci establisment, i stvoriti novi pritisak za promenu rezima. Pod pretpostavkom da se ovo ne dogodi uskoro, osvetoljubiva i ogorcena Srbija bi mogla da se okrene protiv sebe same u sledecem sukobu.


Antoni Borden je izvrsni direktor Instituta za izvestavanje o ratu i miru. Dopisnik IWPR u Beogradu je doprineo ovom izvestaju.


Frontline Updates
Support local journalists