Siledzije napadaju Rome

Ultradesnicarska grupa Skinhedsa plasi Rome sa beogradskih ulica.

Siledzije napadaju Rome

Ultradesnicarska grupa Skinhedsa plasi Rome sa beogradskih ulica.

Friday, 23 February, 2001

Katarina Zivanovic stigla je u Kulturni centar "Rex", smesten u Jevrejskoj ulici, prosle nedelje i zatekla vrata i zidove prekrivene kukasim krstovima, SS simbolima i antisemitskim nalepnicama i posterima.


Veruje se da Skinhedsi stoje iza ovih simbola, isprovocirani organizovanjem izlozbe u Rexu "Beogradjani - Romi u Beogradu od pocetka XX veka do danas", koja je imala snaznu medijsku kampanju u Beogradu.


Ovo je samo jedan u nizu rasistickih napada usmerenih protiv Roma koji su intenzivirani u poslednje tri godine. Mnogi kazu da je za ove napade kriva etnicka mrznja koju je sejao Milosevicev rezim. Zivanoviceva, upravnik Kulturnog centra "Rex" i koautor ove izlozbe izjavila je za IWPR da se "svakodnevno susrece s animozitetom prema Romima".


"Prilaze mi ljudi na ulici, obrazovani ljudi i umetnici i pitaju me zasto sam postavila tu izlozbu i zasto nema nista o Srbima", rekla je ona. "Veoma sam iznenadjena ovim reakcijama", dodaje ona.


Zivanoviceva veruje da je ovom izlozbom izbio na povrsinu rasizam koji je ukorenjen u srpskom drustvu, koji vodi poreklo od visegodisnje izolacije Milosevicevog rezima.


"Zestoka propaganda Milosevica dovela je do sukoba ljudi razlicitih etnickih grupacija i religija", rekao je savezni ministar za manjine Rasim Ljajic, koji je i sam clan bosnjacke manjine. "Medjusobno nepoverenje medju ovim zajednicama je ogromno".


Prema procenama izvora bliskih policiji, u Srbiji ima nekoliko hiljada clanova Skinhedsa, a njihovo pristustvo zabelezeno je u najvecim srpskim gradovima Beogradu, Novom Sadu i Nisu.


Ovaj ekstremni pokret nastao je u drzavama istocne i centralne Evrope, nakon pada komunizma. Pre nekoliko godina Skinhedsi su se pojavili i u Srbiji, a glavne mete njihovog delovanja su Romi i objekti koji pripadaju lokalnoj jevrejskoj zajednici.


Prvi incident koji je u srpskoj javnosti skrenuo ozbiljnu paznju na ovu grupaciju bilo je prebijanje na smrt decaka romske nacionalnosti, Dusana Jovanovnica koje su u centru Beograda 1997.godine, na ocigled mnogobrojnih prolaznika izveli pripadnici Skinhedsa.


Dve i po hiljade ljudi prisustvovalo je Jovanovicevoj sahrani, a prisustvovali su joj i poglavari Srpske pravoslavne crkve. Ovo okupljanje pokazalo je da zrtve rasnog nasilja u Srbiji, bar, donekle, imaju podrsku ovdasnje javnosti.


Od tada, incidenti su sve ucestaliji. Radnici beogradske sluzbe za odrzavanje cistoce, koje uglavnom cine gradjani romske nacionalnosti, zbog cestih napada grupa Skinhedsa zatrazili su i policijsku zastitu. Napadi se najcesce desavaju u prigradskim cetvrtima Beograda u koje redje zalazi policija, a dosadasnje mete napada osim radnika cistoce, bili su i maloletni Romi, pa i jedna uciteljica romske nacionalnosti.


Posle izvesnog zatisja, srpsku javnost pocetkom februara ove godine potresla je nova tragedija - smrt poznatog beogradskog glumca Dragana Maksimovica, koga su u samom centru Beograda, navodno prebili Skinhedsi. Detalj, na koji su posebno skretali paznju svi beogradski mediji, bila je cinjenica da je Maksimovic bio meta napada, iako je po nacionalnosti Srbin, ali i da je imao nesto tamniju boju koze.


Nove vlasti predsednika Kostunice su na pojavu rasistickih incidentata reagovale prakticno istog dana. Predsednik Jugoslavije, najostrije je osudio pojavu nacistickih simbola i antisemitskih poruka i uputio izvinjenje Jevrejima i Romima. U svom obracanju javnosti, Kostunica je okvalifikovao pocinioce tog dela kao osobe koje pokusavaju da "ukaljaju tek zapocetu demokratizaciju u Srbiji". Gotovo identicne poruke osude tih incidenata uputile su gotovo sve policke partije u Srbiji.


Da se ultradesnim grupacijama u Srbiji ne dopada stav novih vlasti u Beogradu dovoljno dobro govori i grafit nedavno napisan u Krunskoj ulici, u centru Beograda , na kome pise: "Kostunica, sin Jevrejke".


Iako su Skinhedsi koristili antisemitske parole i napadali jevrejske objekte mnogi analiticari slazu se da su meta njihovih napada pre svega Romi. Predsednik jevrejske zajednice, Misa Levi, smatra da su u pitanju pojedinacni i sporadicni incidenti. On je podvukao da do sada nisu zabelezeni slucajevi fizickog napada na pripadnike jevrejske zajednice u Srbiji.


Medjutim, lideri romske zajednice u medjuvremenu upozoravaju da ce se Romi samoogranizovati ukoliko izostane reakcija nadleznih drzavnih ograna.


"Mi Romi nemamo nameru da napustamo Srbiju i Jugoslaviju. Znamo da je prethodna vlast skoro blagonaklono gledala na sve sto su nam svi koji mrze Rome cinili", kaze Dragoljub Ackovic, predsednik Romske kongresne partije. "Znamo i da su oni koji su sada na vlasti obecali da cemo mi Romi biti ravnopravni gradjani. Neka odrze dato obecanje", zakljucio je Ackovic.


Grupe za ljudska prava i razne nevladine organizacije vec su preduzele mere da se pojedini Skinhedsi dovedu pred lice pravde. Sudjenje koje se trenutno odrzava u Nisu smatra se lakmus testom za krivicno gonjenje rasista: po prvi put u Jugoslaviji, rasisticki motivi navode se u optuznici na sudu.


Dva dvadesetogodisnja mladica i jedna maloletnica optuzeni su za napad pocetkom ove godine na petnaestogodisnjeg Roma i njegovog oca koji mu je priskocio u pomoc. Jedna od napadaca, Natasa Markovic je izjavila u policiji nakon sto je uhapsena: "Mrzim Cigane. Njima nije mesto u Srbiji".


Markovickine pogrdne reci mogle bi dovesti do toga da bude po prvi put u Jugoslaviji osudjena za rasisticki motivisan zlocin. "Prethodno su se sudovi bavili jedino fizickim napadom", rekao je Igor Olujic, advokat koji radi pri Fondu za humanitarno pravo koji je podigao optuznicu protiv ova tri Skinhedsa.


Pravni analiticari u Srbiji s paznjom ce pratiti ovo sudjenje koje pocinje 8.marta. Uspesno podignuta optuznica mogla bi predstavljati veliku pobedu u borbi za prevladavanje etnicke mrznje koja vuce korene iz Milosevicevog doba.


Danijel Sunter je redovni dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists