ŠESTORICA HRVATA OPTUŽENA ZA RATNE ZLOČINE

Organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu „bolje ikad nego nikad“, ali udruženja ratnih veterana tvrde da nije počinjen nikakav zločin.

ŠESTORICA HRVATA OPTUŽENA ZA RATNE ZLOČINE

Organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu „bolje ikad nego nikad“, ali udruženja ratnih veterana tvrde da nije počinjen nikakav zločin.

Zagrebački tužioci optužili su ove sedmice šestoricu nekadašnjih hrvatskih vojnih policajaca za ratne zločine počinjene na području Pakraca – što su pozdravile nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, a kritikovala udruženja ratnih veterana.



Bivši policajci terete se za ubistvo 16 srpskih civila koje je počinjeno 1991. nadomak grada Pakraca, koji se u periodu od 1991. do 1995. nalazio na liniji razdvajanja hrvatskih i srpskih snaga.



Damir Kufner i Dario Šimić uhapšeni su pre mesec dana. Željko Tutić, Tomislav Poletto i Ante Ivezić pritvoreni su dve sedmice kasnije, dok je Pavle Vancaš uhvaćen prošle nedelje.



U optužnici se navodi da su pripadnici Kufnerove i Šimićeve jedinice ulazili u srpske kuće, tvrdeći da traže oružje. Međutim, čak i ukoliko ga ne bi našli, stanare bi ipak odvodili.



Okrivljeni su bili u sastavu 76. bataljona Zbora narodne garde (ZNG), i terete se da su te civile držali u improvizovanom zatvoru koji se nalazio u selu Ribnjak.



Optuženi su za fizičko i psihičko zlostavljanje zarobljenika koji su potom ubijeni na obali ribnjaka i bačeni u vodu. Mediji su preneli da su stražari na obali često pronalazili isplivale leševe.



Dokazi pokazuju da je hrvatska policija 1991. obišla mesto zločina, da je sačinila izveštaje i podnela optužnice, ali se po njima nikada nije postupilo.



Hapšenja se pak temelje na dokazima koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prikupio u istrazi vođenoj protiv Tomislava Merčepa, komandanta rezervnog policijskog sastava.



Iako ga nikada nije optužio, Tribunal je svoja otkrića prosledio hrvatskom državnom tužiocu.



„Tokom nekoliko godina, tužioci su u sklopu redovne saradnje lokalne tužioce sa područja bivše Jugoslavije snabdevali dokumentacijom“, izjavila je portparolka tužilaštva Tribunala Olga Kavran. „Lokalni tužioci potom nastavljaju istragu sve dok ne poveruju da su prikupili dovoljno dokaza da mogu da podignu optužnicu.“



Dokumenta se odnose na zločine koje su na području Vukovara i Pakraca nad Srbima počinili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), tj. rezervisti pod Merčepovom komandom. Međutim, 76. bataljon je bio deo ZNG-a, a kasnije i hrvatske vojske – tako da nije bio pod njegovom komandom.



Petorica pripadnika Merčepove jedinice – Munib Suljić, Siniša Rimac, Igor Mikola, Miro Bajramović i Branko Šarić – već su osuđeni za druge zločine počinjene na području Pakraca.



Ratni veterani kažu da nedavno uhapšena šestorica bivših pripadnika vojne policije – nisu krivi.



Uticajno udruženje Hrvatski vojni invalidi domovinskog rata (HVIDR) protestvovalo je protiv najnovije optužnice tako što je izdalo zajedničku izjavu podrške koju je potpisalo deset regionalnih udruženja branitelja.



„Naši momci nisu ubili srpske civile. Optuženi su za nešto što nisu uradili“, kazao je na konferenciji za štampu Stipan Grgić, predsednik lokalne HVIDR-e.



No, šefica nevladine organizacije Documenta, Vesna Teršelić, izjavila je da udruženje vrši pritisak na potencijalne svedoke. „Ljudima je već teško da svedoče zbog pritiska okruženja u kojem žive“, rekla je Teršelićeva za IWPR.



Nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava nadaju se da bi ovaj slučaj mogao da ohrabri i svedoke ostalih ratnih zločina.



Teršelićeva je – pozivajući se na slučaj moćnog političara Branimira Glavaša kao primer – dodala da je za propuste u suočavanju Hrvatske sa vlastitom prošlošću kriva i država.



Parlament je, naime, usvojio odluku o Glavaševom oslobađanju iz pritvora, dok su šestorica njegovih saoptuženika ipak ostala u pritvoru tokom suđenja.



„Ali ni to nije sve – izabran je [Glavaš] u saborski odbor za ljudska i manjinska prava, uprkos tome što mu se sudi za ratne zločine“, dodaje Teršelićeva.



Ona misli kako ipak postoji i prostor za optimizam: „Ima nekih promena nabolje i ova poslednja istraga to potvrđuje.“



Međutim, stručnjaci za ljudska prava – premda pozdravljaju to što zločini nisu zaboravljeni – još uvek nisu zadovoljni vremenom koje je potrebno da bi se podigle optužnice.



„Bolje ikad nego nikad“, izjavio je za IWPR istaknuti član Hrvatskog Helsinškog odbora (HHO), Žarko Puhovski.



Puhovski je rekao i kako očekuje da će ovi postupci dovesti do preispitivanja Merčepove uloge. No, on ne očekuje da će protiv komandanta biti pokretan bilo kakav sudski postupak, jer je prošle godine doživeo infarkt.



„Trenutno je suviše bolestan da bi se pojavio na bilo kom suđenju“, kazao je Puhovski.



I pored toga, Puhovski smatra kako je važno da se ovim slučajem pokaže kako su visoki vojni zvaničnici doprineli stvaranju uslova u kojima su mogući ratni zločini.



„Većina ratnih zločina se u tom periodu dešavala mimo zvanične kontrole. No, neki su se dogodili kad su policajci bili izloženi govoru mržnje, nakon čega su otišli i počinili zločine.“



Goran Jungvirth je obučeni novinar IWPR-a iz Zagreba.
Frontline Updates
Support local journalists