Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

ŠEŠELJ SUD NAZIVA „POZORIŠNOM PREDSTAVOM“

Srpski ultra-nacionalistički lider je svoje posljednje pojavljivanje pred sudom pretvorio u šou.
By IWPR ICTY
Novinari i ostali posjetioci koji su se ove nedjelje tiskali na omanjoj galeriji za publiku Sudnice br. 2 Haškog tribunala mogli su izbliza pratiti još jednu, za njega tipičnu, predstavu u izvedbi lidera Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislava Šešelja.



Poznat po opscenom jeziku i salvama uvreda na račun suda, Šešelj je branioca koga su mu sudije dodijelile nazvao „onim čovjekom sa ptičjim gnijezdom na glavi“, da bi, neposredno po početku statusne konferencije, na vlastiti zahtjev bio izveden iz sudnice.



Prije nego što je izašao, Šešelj je sud opisao kao „pozorišnu predstavu“ u kojoj je „meni uskraćeno pravo da se branim samostalno“.



„Doveli ste glumce da me brane, čime kršite moja ljudska prava“, rekao je on.



Šešeljevi česti ispadi i gnjevni pismeni podnesci sudu – kojih je, prema posljednjim procjenama, bilo oko 200 – za one koji prate sudski postupak u podjednakoj su mjeri izvor zgražavanja i zabave.



Kada se 2005. Šešelje pojavio u ulozi svjedoka odbrane na suđenju pokojnom jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, tužilac Džefri Najs (Geoffrey Nice) je od njega zahtijevao da u sudnici naglas pročita jedan naročito vulgaran podnesak.



Snimak na kojem Šešelj to i čini emitovan je u Srbiji na televizijskom kanalu B-92, da bi postao poznat svima nakon što je u vidu audio-zapisa postavljen na internet. Korišten je čak i kao pozivni signal za mobilne telefone u Srbiji i Crnoj Gori.



Bilo je planirano da na statusnoj konferenciji zakazanoj za 14. septembar odbrana i tužilaštvo riješe sva pitanja koja imaju uoči početka suđenja, koje je predsjedavajući sudija Alfons Ori (Alphons Orie) najavio za početak novembra.



Od samog početka sudskog postupka, Šešelj se pozivao na međunarodnim propisima zagarantirano pravo da zastupa samog sebe i brani se samostalno. Međutim, u avgustu su mu sudije dodijelile stalnog advokata – zbog grubih ispada i nekooperativnog ponašanja, koji su do izražaja došli i na ovosedmičnoj statusnoj konferenciji.



Već na samom početku, Šešelj je sudiju Orija prekinuo riječima: „Vaša je dužnost da obustavite postupak sve dok se ne odluči o zahtjevu za razrješenje sudije Orija koji sam jutros podnio.“



Sudija je Šešelja podsjetio na to da sud može razmatrati isključivo one podneske koji su stigli propisanim putem, što u ovom slučaju znači posredstvom nedavno imenovanog branioca Dejvida Hupera (David Hooper).



Šešelj je pak uzvratio riječima: „Huperu nikada neće biti dozvoljeno da učini bilo šta u moje ime“, da bi potom dodao: „On nema pravo da me zastupa.“



Potom je od sudije zatražio da naredi stražarima da ga izvedu iz sudnice.



Konferencija je nastavljena bez Šešelja, tako što je sudija Ori saslušao stavove tužilaštva i odbrane o različitim pitanjima, poput onog koje se ticalo toga kada sa identitetom zaštićenih svjedoka treba upoznati i odbranu, te koliko je zaista neophodna takva zaštita.



Obično odbrana sa identitetom zaštićenih svjedoka biva upoznata tridesetak dana uoči suđenja, ali tužilaštvo traži da se u ovom slučaju to odloži za kasnije.



U nekim ranijim prilikama, Šešelj je osobama izvan suda telefonskim putem otkrivao imena zaštićenih svjedoka, kojima su potom upućivane prijetnje.



Poredeći Šešeljev slučaj s Miloševićevim – u kojem su svjedoci otkriveni 10 dana prije početka suđenja – tužiteljka Hildegard Erc-Reclaf (Hildegard Uertz-Retzlaff) je konstatirala: „Odlaganje otkrivanja je u ovom slučaju savršeno prihvatljivo.“



Ona je sudu rekla da treba uspostaviti finu ravnotežu kako bi se izbjeglo izlaganje svjedoka riziku, te da – imajući u vidu brigu za njihovu sigurnost – datum treba biti što bliži samom početku suđenja.



Huper je sudu rekao da razlozi zbog kojih tužilaštvo traži tako rigorozne mjere nisu uvršteni ni u jedan od podnesaka, niti su objašnjeni pred sudom.



Erc-Reclafova je objasnila da bi iznošenje razloga zbog kojih svaki od svjedoka mora biti zaštićen nužno dovelo i do otkrivanja njihovih identiteta.



Sudija Ori je timu tužilaštva naložio da u roku od pet dana ponovo razmotri da li su njihovim svjedocima zaista neophodne mjere zaštite i obrazloži zbog čega.



Potom je pažnja preusmjerena na pitanje sažimanja optužnica.



Šešelj je u februaru 2003. optužen po 14 tačaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, a zbog onoga što je periodu od 1991. do 1993. navodno činio u Bosni i Hrvatskoj. Optužnica je dopunjena u julu 2005.



Nakon pouka izvučenih iz dugog suđenja Miloševiću, sudije su pokušale potaknuti tužioce da u cilju ubrzanja procesa odustanu od nekih optužbi.



Međutim, Erc-Reclafova je konstatirala kako je optužnica već dovoljno sažeta. Rekla je i da je u svakoj od devet opština u kojima su se, sudeći po optužnici, odigrali zločini koje je Šešelj podstakao ili lično počinio, situacija bila – jedinstvena.



„Šešelja smo optužili po svega nekoliko tačaka za svaku opštinu, tako da ne želimo da odustanemo ni od jedne opštine, jer bismo se time odrekli pojedinih vidova zločinačkog ponašanja“, rekla je tužiteljka.



Tužilaštvo procjenjuje da će suđenje – uz petodnevnu radnu nedjelju i četvorosatna dnevna zasjedanja – trajati šest meseci.



I tužilaštvo i sudija Ori postavili su pitanje da li će Huper – koji je zahtjevao četvorodnevnu radnu sedmicu – biti sposoban za tako intenzivan početak suđenja, s obzirom da će za pripremu dokaznog postupka odbrane na raspolaganju imati svega šest nedjelja.



Vraćajući se na pitanje Šešeljeve želje da se brani samostalno, Huper je sudiju Orija pitao da li bi optuženi mogao vršiti dodatna unakrsna ispitivanja svjedoka.



Sudija je pak objasnio da će morati čuti zbog čega je neophodno da Šešelj preuzme odbranu, rekavši da vijeće neće dozvoliti okrivljenom da lično, mimo Hupera, vrši unakrsna ispitivanja.



Katy Glassborow izvještava za IWPR iz Haga.