Rumunija se Klanja Bivsem Monarhu

Nekada zestoki antirojalista, rumunski predsednik pruza ruku prijateljstva kralju Mihailu.

Rumunija se Klanja Bivsem Monarhu

Nekada zestoki antirojalista, rumunski predsednik pruza ruku prijateljstva kralju Mihailu.

Nekoliko desetina ljudi, uglavnom starijih, okupili su se ispred palate "Elizabeta", velicanstvenog spoja bajkovitih kula i zidina. Okupili su se da bi iskazali svoje postovanje prema vlasniku palate koji po prvi put posecuje svoj dom u poslednjih pola veka.


"Dosao sam ovde da pozdravim moga kralja i da mu kazem da je vise nego dobrodosao u svoju zemlju," kaze Ilie Moreanu, general u penziji i bivsi oficir kraljevske garde.


Drzeci u rukama buket belih ljiljana s ponosom kaze: "Ovo je cvece za ljude plemenitog porekla i zelim da ga poklonim kralju Mihailu".


Nesto kasnije, unutar same palate, osamdesetogodisnji bivsi monarh, koji je dosao u tronedeljnu posetu zemlji je smireno, odmerenim i dostojanstvenim korakom, usao u svoju staru kancelariju. Jedna reprodukcija Murilja visi na zidu zajedno sa grbovima cetiri rumunske regije kao i te 1937. godine kada je palata podignuta. Poslednji put je bio u ovoj palati da bi potpisao svoju abdikaciju pre 54 godine.


"Puno stvari se promenilo ovde, ne samo namestaj," razmisljao je kralj naglas, jedini od visokih zvanicnika koji su preziveli komunisticki puc u decembru 1947. godine. Sada zivi u Svajcarskoj, a kroz zivot se od tog trenutka probijao kao broker na berzi, uzgajivac pilica i pilot.


Tokom veceg dela njegovog boravka u egzilu, dok je Nikolae Causesku cvrsto drzao vlast u zemlji u svojim rukama, vrata palate su bila otvorena kako liderima sa Istoka tako i sa Zapada koji su dolazili u posetu Rumuniji. Sarl de Gol, kralj Huan Karlos i predsednik Suharto su bili neki od gostiju koji su bili smesteni u raskosnim odajama palate.


Primiti staroga kralja u audijenciju bi bilo nezamislivo samo deset godina ranije. Sada, medjutim, predsednik Jon Ilijesku je u prilici da se rukuje s kraljem i da mu pozeli dobrodoslicu u ime "nacionalnih interesa".


Ono sto je ovaj dogadjaj ucinilo jos upecatljivijim jeste cinjenica da je Ilijesku sprecio povratak kralja Mihaila u nekoliko navrata tokom svog prethodnog predsednickog mandata pocetkom devedesetih.


Kralj je uspeo da poseti svoju zemlju 1990.godine, ali ga je Ilijesku deportovao ubrzo po dolasku. Kada je bivsi kralj ponovo dosao u Rumuniju dve godine kasnije dozivevsi burnu dobrodoslicu koju mu je priredilo oko milion gradjana Rumunije, predsednik je izjavio da kralju ni u kom slucaju nije dopusteno da ponovo dodje. Ispostovao je datu rec vrativsi ga sa granicnog prelaza 1994. godine.


Ipak, Ilijesku je poceo da menja svoju pesmu odlucivsi da ucini nekoliko gestova dobre volje prema bivsem monarhu. Osim palate "Elizabeta", vratio mu je i zamak iz 17. veka i podrzao usvajanje zakona po kome svi bivsi sefovi drzave imaju pravo na zvanicnu rezidenciju, redovnu novcanu naknadu, licno obezbedjenje i automobil.


"Predsednik smatra da je dosao trenutak za pomirenje," izjavila je Korina Kretu, portparol predsednika. "Cini se da je rumunsko drustvo tolerantnije i otvorenije za dijalog, te da je najzad spremno da na miran nacin resava sporove."


Medjutim, analiticari smatraju da je Ilijeskuov simbolicni gest pomirenja tek jedan korak u cilju unapredjenja medjunarodnog kredibiliteta vlade. Bivsi kralj jos uvek uziva simpatije Zapada kao jedini preziveli sef drzave iz vremena Drugog svetskog rata.


"Kralj Mihailo je veoma svestan cinjenice da se Rumunija krece ka jednom drugom kljucnom momentu: integraciji u NATO i Evropsku uniju," procenjuje Dzonatan Ejal, politicki analiticar iz Kraljevskog instituta u Londonu, koji veruje da ce dogadjanja u ovoj godini biti od kljucne vaznosti za sudbinu Rumunije tokom sledece decenije.


Ukoliko dobrodoslica starom kralju doprinosi tome, utoliko bolje. Proslog novembra je Rumunija u jednom izvestaju Evropske unije navedena na dnu liste potencijalnih kandidata za clanstvo. Poslednje mesto je zasluzila zahvaljujuci usporenom procesu privatizacije, netransparentnom zakonu o vlasnistvu nad zemljistem i nereformisanom poljoprivrednom sektoru.


Medjutim, skroman broj gradjana koji su mu pozeleli dobrodoslicu pri povratku kuci ukazuje da ne postoji siroka podrska jednoj instituciji koju je vecina ljudi prepustila istoriji.


"Ne verujem da je bivsi kralj resenje za ozbiljne ekonomske i socijalne probleme Rumunije," kaze Marija Tataru, sredovecna uciteljica. "On je jedna veoma casna osoba, ali predstavlja samo proslost."


Za razliku od Rumunije, u susednoj Bugarskoj javnost je iskazala svoju podrsku odluci kralja Simeona, koji se nedavno vratio u zemlju, da ucestvuje na opstim izborima u junu mesecu.


Malo je verovatno, medjutim, da ce se Mihailo ukljuciti u izbornu politicku trku. Od trenutka kada je odbacio ponudu 1992. godine da ucestvuje na izborima kao opozicioni kandidat desnice, Mihailo je iskazao malo interesovanja da se vrati u svet visoke politike. Cak i tom slucaju, ukoliko bi kralj iznenada stekao politicke ambicije, Ilijesku mu nece biti na putu. "To nije u mojim rukama, sve zavisi od njega," izjavio je predsednik.


Marian Chiriac je nezavisni novinar iz Bukuresta.


Frontline Updates
Support local journalists