Rumunija: AIDS tempirana bomba

Vlasti pokusavaju da suzbiju sirenje HIV infekcije u zemlji.

Rumunija: AIDS tempirana bomba

Vlasti pokusavaju da suzbiju sirenje HIV infekcije u zemlji.

Tuesday, 6 September, 2005

Mesavina straha, neznanja i lose zdravstvene zastite preti izbijanjem epidemije AIDS-a u Rumuniji.


Ministarstvo zdravlja i porodice procenilo je prosle godine da je vise od 12.500 lica u Rumuniji HIV-pozitivno, ili da se bori sa opakom bolescu koja je vec u poodmaklom stadijumu. Vecina zarazenih su mladi ljudi.


Mada se sistem zdravstvene zastite poboljsao tokom protekle decenije, i dalje su neophodne reforme i investicije, pogotovo imajuci u vidu da su izdvajanja iz budzeta za zdravstvo u Rumuniji najniza u regionu.


Svesne opasnosti koja preti od moguce epidemije opake bolesti, vlasti u Bukurestu proglasile su prevenciju i lecenje obolelih prioritetom. Jos ranije pripremljen je akcioni plan za pruzanje medicinske pomoci zarazenima i obolelima od AIDS-a 2001. godine, u okviru inicijative Ujedinjenih nacija za borbu protiv ove bolesti i izdvojile su 25 miliona americkih dolara za implementaciju projekta.


Prema podacima iz marta 2003. godine, oko 5.000 pacijenata primalo je lekove protiv retrovirusa sto je u ovom trenutku najdelotvorniji medikament u borbi protiv ove bolesti. Ipak, uprkos popustima koje je rumunska vlada uspela da izdejstvuje kod zapadnih farmaceutskih kompanija, lecenje pacijenata je i dalje veoma skupo. Usled toga, mnogi oboleli nisu dobili odgovarajuci medicinski tretman.


Oni koji su imali dovoljno srece da im se obezbedi adekvatna medicinska nega, ipak, ne dobijaju sve lekove koji su im potrebni. Posto je to skupo, u rumunskim bolnicama cesto dolazi do nestasica medikamenata protiv AIDS-a. Usled toga cesto nastupaju dugacke pauze u uzimanju lekova zbog cega mnogi pacijenti razvijaju otpornost na medicinski tretman.


Doktor Daniel Mardare Konstantin, zvanicnik rumunskog ministarstva zdravlja iz oblasti Lasi, kaze da se u mnogim bolnicama javljaju nestasice lekova za sprecavanje sirenja virusa, kao i medikamenata za suzbijanje simptoma opake bolesti. "Takodje su neophodni lekovi protiv propratnih infekcija, kao sto je zapaljenje pluca, koje napadaju pacijente sa oslabljenim imunitetom", dodaje on.


S obzirom na to da se u bolnicama vec sada jedva izlazi na kraj sa sve vecim brojem zarazenih HIV virusom, malo je verovatno da bi bile u stanju da suzbiju mogucu epidemiju AIDS-a.


Porast broja zarazenih posledica je koriscenja intravenoznih narkotika, prostitucije i velikog broja dece koja su se zarazila HIV virusom za vreme Causeskuove vladavine.


Prema podacima organizacije Ujedinjenih nacija za borbu protiv AIDS-a, UNAIDS, broj narkomana koji koriste spriceve dramaticno se uvecao od oko 1.000 registrovanih zavisnika od droga 1998. godine do zabrinjavajucih 30.000 prosle godine. Vecina ih je iz Bukuresta, a utvrdjeno je da su cesto kliconose hepatitisa B ili C.


Manji broj registrovanih zavisnika od opojnih droga takodje su bili HIV pozitivni sto je navelo UNAIDS da pokrene edukativni projekat u prestonici uz pomoc drzavnih sluzbi kako bi se pospesila prevencija.


Takvi programi dopiru do oko deset odsto korisnika intravenoznih narkotika u glavnom gradu Rumunije. Medjutim, predstavnik UNAIDS-a u Bukurestu Eduard Petresku izjavio je za IWPR kako se nada da ce program obuhvatiti cetrdeset odsto zavisnika od opojnih droga zahvaljujuci dodatnim finansijskim sredstvima.


U izvestaju Svetske banke iz jula 2003. godine primecuje se da na hiljade rumunskih zena rade u inostranstvu kao prostitutke u zemljama kao sto su Turska, Grcka, Kipar, bivse jugoslovenske republike i zapadnoevropske zemlje.


Veoma se malo zna o stepenu zarazenosti medju prostitutkama, ali se veruje da je situacija zabrinjavajuca kao i da bi one mogle da pospese sirenje virusa nakon povratka svojim kucama.


Za vreme komunisticke vladavine, na hiljade dece zarazeno je HIV virusom pri rutinskim operativnim zahvatima u drzavnim bolnicama. Smanjenje izdvajanja za zdravstvo dovelo je do prakse koriscenja vec upotrebljenih spriceva i druge medicinske opreme. Pre sest godina, skoro se citavih sezdeset odsto svih pedijatrijskih slucajeva zaraze HIV virusom desavalo u Rumuniji. Ova deca sada dostizu seksualnu zrelost pri cemu mnoga od njih ne znaju da nose u sebi smrtonosni virus.


Analiticari i nevladine organizacije insistiraju da vlada ulozi znatno vise sredstava u prevenciju jer smatraju da je to jedini nacin da se spreci izbijanje epidemije.


Rumunsko ministarstvo zdravlja, u saradnji sa zvanicnicima iz drugih ministarstava i nevladinih organizacija, razvilo je strateski plan za sprecavanje sirenja virusa, ali je zapalo u finansijske probleme.


"Ostvaren je cilj da se svakome omoguci jednak pristup medicinskom tretmanu i nezi mada je ostalo malo resursa za ulaganje u program prevencije. Ovaj manjak sredstava delimicno su nadoknadile agencije Ujedinjenih nacija i drugi donatori, ali neke inicijative nikada nisu sprovedene u delo zbog nedostatka novca", kaze Petresku.


"Na primer, trenutno ne postoji jasna politika testiranja. Testiranje na nacionalnom nivou moglo bi da nam pokaze da je situacija realno znatno gora u odnosu na aktuelnu zvanicnu statistiku. Stoga se moze reci da vlada nije svesna pravih razmera trenutne rasirenosti ove bolesti i njenog daljeg sirenja."


Klaudija Katana, predstavnik rumunske dobrotvorne organizacije "Andjeli vas mole" koja prikuplja sredstva za borbu protiv HIV infekcije, kaze za IWPR: "Prave brojke su znatno vece i mnogi ljudi sire bolest, a da toga nisu ni svesni."


Svetska banka procenjuje da u stvarnosti ima deset puta vise zarazenih nego sto to prikazuje zvanicna statistika.


Pored prakticnih mera kao sto je testiranje, prioritet je i sprecavanje, u meri u kojoj je to moguce, izopstavanje iz drustva lica zarazenih HIV virusom.


Psiholog Aurora Liceanu kaze za IWPR da obolele cesto odbacuju clanovi njihovih porodica i prijatelji: "Uopste uzev, Rumuni misle da bi lica zarazena HIV virusom trebalo da borave u bolnicama i da se ne mesaju sa zdravim osobama."


"Veruju, takodje, da je duznost drzave da se pobrine za zarazene. Iz toga proistice njihovo odbacivanje lica zarazenih AIDS-om."


Neke nevladine organizacije pokrenule su projekte za edukaciju citavih organizacija i pojedinaca o pitanjima vezanim za HIV infekciju.


Jedan takav projekat, Mladi protiv izopstavanja iz drustva obolelih od AIDS-a, pokrenut je ove godine u pet evropskih zemalja u kojima postoji najveci broj obolelih. Cilj je da se identifikuju nedostaci politike za suzbijanje posasti, premoste nestasice lekova i pokrenu programi kojima bi se sprecilo izopstavanje obolelih iz drustva zbog neznanja.


Decu i odrasle koji su zarazeni HIV virusom drustvo odbacuje kada se prosire vesti o njihovoj bolesti. Direktor srednje skole na severu Rumunije nedavno je rekao jednom od djaka koji je HIV pozitivan da napusti ucionicu jer je "prljav".


Mihai, bukurestanski tinejdzer koji pati od AIDS-a, kaze za IWPR: "Najpre sam potrazio utehu medju mojim najboljim prijateljima, ali kada sam im rekao da sam HIV pozitivan, poceli su da me izbegavaju. Na kraju smo se potpuno razdvojili i sada mi je jedini prijatelj moj pas. Ne zelim da ljudi saznaju ko sam; isuvise sam vec propatio."


Koordinator projekta za borbu protiv izopstenja obolelih iz drustva, Mugur Badarau, rekao je novinarima IWPR-a da mnogi Rumuni cak i ne znaju kako se virus prenosi, a neki su tako lose obavesteni da izbegavaju bilo kakav fizicki kontakt sa zarazenim ljudima.


Slican odnos prema zarazenima i obolelima moze se, cak, uociti i medju zdravstvenim radnicima. Mihai je izjavio za IWPR da ga je medicinsko osoblje nekoliko puta zamolilo da napusti kliniku kada im je receno da je zarazen. "Neki vas doktori ljubazno zamole da odete kada cuju da imate virus, ili odbijaju da vas vide cak i kada ste bolesni. Mislim da se plase zaraze", kaze on.


Analiticari priznaju da rumunskoj vladi predstoji ogroman zadatak koji mora da obavi jer mora da, pored neophodnih sredstava za pokrivanje troskova lecenja obolelih, organizuje primarnu prevenciju sto bi trebalo da dovede do promene odnosa u rumunskom drustvu prema ovoj bolesti.


Ipak, Petresku je optimista. "Rumunija je preduzela vazne korake da suzbije moguce sirenje virusa", tvrdi on.


"Ako se vladini resursi i medjunarodne donacije budu koristile u skladu sa nacionalnom strategijom i zdravstvenom politikom u ovoj oblasti, Rumunija ima dobre izglede da izbegne sirenje epidemije."


Daniela Tuhel je novinarka iz Bukuresta, a Kamila Algarhajm je urednik IWPR na obuci.


Frontline Updates
Support local journalists