Remont bosanskih medija

Zapadnim zvanicnicima predstoji teska borba da poboljsaju bosansku medijsku mrezu.

Remont bosanskih medija

Zapadnim zvanicnicima predstoji teska borba da poboljsaju bosansku medijsku mrezu.

Tuesday, 6 September, 2005

Zapadni zvanicnici nameravaju da stvore nepristrastan zajednicki TV i radio sistem na nivou Bosne koji bi zamenio dosadasnje konkurentske stanice ciji programi jos uvek odrazavaju etnicke i politicke predrasude.


Niko ne sumnja da ce ovaj zadatak biti veoma tezak. Visoki medjunarodni zvanicnik Wolfgang Petritsch umesao se da bi resio ovaj problem nakon cetiri godine neuspesnih pregovora medju protivnickim grupacijama u Bosni.


Njegov plan, objavljen 23. Oktobra, najavljuje plan zajednickog javnog TV i radio sistema na nivou cele Bosne i dva na nivou entiteta nastalih posle Daytonskog sporazuma, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.


Do sada su postojala tri takva sistema. Drzavna TV BiH u Sarajevu bila je sustinski pod kontrolom bosnjacke nacionalne partije, Stranke demokratske akcije, SDA. Srpska nacionalna televizija u Banjaluci iskljucivo se bavila prolematikom Republike Srpske. Do februara ove godine, Hrvati iz "Herceg-Bosne" redovno su preuzimali program Hrvatske televizije.


Petritsch zeli da na nivou drzave postoji javni RTV servis, Public Broadcast Service, PBS, a na nivou entiteta RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske.


Petritsch je ovu odluku o rekonstrukciji doneo u zelji da se elektronski mediji depolitizuju i profesionalizuju. Medjutim, razne politicke stranke i medjunarodni eksperti vec imaju brojne primedbe na ovaj predlog.


Jedna od primedbi je da vreme za donosenje dalekoseznih odluka u vreme odrzavanja opstih izbora zakazanih za 11.novembar, nije najsrecnije izabrano. Jos jedna primedba je da Petritschev plan gubi smisao kada se ima u vidu nedavna presuda Ustavnog suda BiH.


Ovom presudom uspostavlja se konstitutivnost sve tri nacioanalne grupacije, Srba, Hrvata i Bosnjaka i njihova ravnopravnost na celoj teritoriji BiH. Jednom kad ova odluka zazivi, logicno je ocekivati da ce se mediji kretati u pravcu koji prevazilazi koncept nacionalnih televizija.


Stav Petritscheve kancelarije je da se vise nije moglo cekati na formiranje drzavne TV i da se nesto konacno moralo uraditi na visegodisnjoj potpunoj nacionalnoj podeljenosti programa. "Mislim da imamo potencijal i sve preduslove za stvarni multietnicki javni sistem emitovanja u BiH", naglasio je Petrtisch.


"Zelimo da obezbedimo ljudima ove zemlje izuzetne javne televizije i u isto vreme da obezbedimo dovoljno prostora za komercijalne televizije i radio-stanice. Sada je potrebno koncentrisati se na implementaciju "korak po korak", kako bi ovaj sistem postepeno, zajedno sa nezavisnim medijima u ovoj zemlji aktivno podrzao implementaciju Daytona i kreiranje multietnicke demokratske drzave".


Proces rekonstrukcije RTV BiH vec je zapocet. U julu ove godine, smenjeno je citavo novinarsko rukovodstvo za koje je procenjeno da odvise naginje politici SDA. U znak protesta jedan urednik TV dnevnika podneo je ostavku, a usledilo je i "pismo istine" devet istaknutih novinara koji su kritikovali novo rukovodstvo, dajuci podrsku bivsem glavnom i odgovornom uredniku.


Kao i u ostalim bivsim jugoslovenskim republikama, stanje medija u Bosni jadno je u porofesionalnom i etickom smislu. Problemi su dodatno povecani nedostatkom novca.


Prikazuju se losi, stari i jeftini filmovi. Najgori su TV dnevnici jer se stice utisak da se sve radi stihijski. Najbolji novinarski kadar odlazi trazeci bolje placene poslove. Sve se ovo desava u predizborno vreme.


Uvodjenje novog TV i radio sistema sudara se i sa realnim tehnickim preprekama od zastarele opreme, prazne kase do ogromnih dugova. Na buducnost elektronskih medija u Bosni uticace i politicka situacija u susednim zemljama, narocito u Hrvatskoj i Srbiji.


Bosanski mediji pate ne samo zbog posledica rata vec i od 50 godina duge poslusnosti komunistickom rezimu bivse Jugoslavije. Tokom tih godina svi su mediji bili pod striktnom partijskom kontrolom, tako da se novinarstvo umnogome svodilo na prenosenje i podrzavanje misljenja tadasnjeg komunistickog rezima.


Nezavisni mediji poceli su se buditi osamdesetih godina pred sam kraj tog rezima. Kada je doslo do raspada Jugoslavije, pocetkom devedesetih godina, nacionalne partije su u svojim republikama preuzele vladavinu nad medijima, posebno u Srbiji, a kasnije u Hrvatskoj i Bosni.


Mediji su koristeni za podizanje etnickih tenzija i ratnu propagandu.


Ovaj proces je u visenacionalnoj Bosni imao svoje specificnosti. Na samom pocetku rata u Bosni, zajedno sa narodima, podelili su se i mediji. I bosanski Srbi i Hrvati formirali su sopstvene radio i televizijske stanice, sa finansijskom i politickom podrskom koja je stizala iz Hrvatske i Srbije. Mediji su vecinom korisceni za raspirivanje nacionalne mrznje.


RTV BiH u Sarajevu, premda objektivnija od ostalih, takodje je postala instrument vladajuce bosnjacke partije, SDA. Posle rata sva tri naroda zadrzala su "svoje" iskljucivo nacionalne televizije, mada su prema Daytonskom sporazumu svi ziveli u jednoj zemlji.


Hrvati su imali Erotel, koji je prenosio program Hrvatske radio televizije iz Zagreba, tada pod kontrolom vladajuce partije Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, i lidera Franje Tudjmana.


Srbi su imali Srpsku Radio Televiziju, SRT, pod striktnom kontrolom Srpske demokratske stranke, koju je tokom rada vodio Radovan Karadzic, osumnjicen za ratne zlocine.


Bosnjaci su imali RTV BiH, instituciju koja je osiromasena tokom rata pod kontrolom vladajuce partije SDA.


Nakon Daytona, medjunarodni predstavnici ukljucili su se u nacionalni medijiski prostor. Imenovani su supervizori za SRT i RTV BiH. Tokom dvogodisnjeg protektorata nad SRT omeksana je retorika srpskih tvrdolinijasa. Druga televizijska stanica dobila je novo rukovodstvo koje je kvalitativno unapredilo program, ali je i dalje ostalo na SDA liniji.


Ured visokog predstavnika formirao je u junu 1998. godine Nezavisnu komisiju za medije ciji je osnovni zadatak bio da regulise frekvencije, izdaje dozvole za rad elektronskih medija i osigura postovanje osnovnih novinarskih normi.


Bivsi visoki predstavnik, Carlos Westerndorp objavio na dan svog odlaska 30.juna 1999.godine odluku o rekonstrukciji bosanskog TV sistema. Medjutim, na samom pocetku, ova odluka naisla je na veliki otpor.


U medjuvremenu, pod pritiskom medjunarodne zajednice, SRT je promenila ime u Radio i Televizija Republike Srpske, ali se sustinski nista nije promenilo. I posle smene vlade u Hrvatskoj, bosanski Hrvati ne mogu vise racunati na zagrebacku televiziju.


Cinjenica da ce javni TV sistemi biti oslobodjeni partijske kontrole predstavlja korak napred. Medjutim, mnogo toga mora jos da se uradi, a na putu ka nepristrasnoj oslobodjenoj TV na celoj teritoriji Bosne, nalaze se brojne prepreke.


Amra Kebo je dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists