Rat Za Policiju

Borba za prevlast u policiji dovela je do porasta tenzije izmedju jugoslovenskog predsednika i premijera Srbije.

Rat Za Policiju

Borba za prevlast u policiji dovela je do porasta tenzije izmedju jugoslovenskog predsednika i premijera Srbije.

Momir Gavrilovic, bivsi potpukovnik srpske tajne policije izresetan je na ulici 3. avgusta uvece, u Beogradu. Bilo bi to samo jos jedno ubistvo iz serije slicnih koje pamtimo iz Milosevicevog doba, da ovaj covek nije istog dana, u prepodnevniom casovima bio u kabinetu predsednika Jugoslavije, Vojislava Kostunice, kome je bio blizak.


Ubica nije pronadjen, ali se tim povodom vec postojeca zestoka borba za prevlast u Srbiji izmedju Kostunice i srpskog premijera Zorana Djindjica, prenela na teren policije. Iz Kostunicinog kabineta je sa zakasnjenjem od nedelju dana, do medija "procurelo" da je Gavrilovic zapravo tog dana ponudio dokaze za "korupciju i veze sa mafijom srpskih vlasti".


Svi su u tome prepoznali optuzbu upucenu premijeru Djindjicu i skandal je bio neizbezan.


Kostunica, bez stvarne moci na mestu predsednika Jugoslavije, okrece se Srbiji, gde neprikosnoveno vlada Djindjic. Vec izvesno vreme on optuzuje vladu Zorana Djindjica za korupciju i trazi ozbiljnu reorganizaciju te vlade, posebno insistirajuci na smeni ministra policije Dusana Mihajlovica, lojalnog Djindjicu.


Djindjic, s druge strane, nema nameru da se odrekne pune kontrole koju ima nad policijom, pa je to otvorilo do sada najdublju krizu vladajuce koalicije u Srbiji, DOS. Mediji u tom obracunu igraju znacajnu ulogu.


Sest dana nakon ubistva Gavrilovica, beogradski dnevnik "Blic" pozivajuci se na neimenovani izvor u kabinetu Kostunice, objavio je da je Gavrilovic na dan ubistva, boraveci u kabinetu predsednika, pricao dvojici Kostunicinih saradnika o korupciji u srpskoj vlasti. Isti izvor rekao je "Blicu" da je Gavrilovic svojim sagovornicima "predao poverljive dokumente sa dokazima" o vezi te vlasti sa podzemljem.


List precizira da je rec o vezi sa tzv. surcinskim klanom, pripadnicima podzemlja sa sedistem u beogradskom prigradskom naselju Surcin. Rec je o, kako se procenjuje, o trenutno najuticajnijem klanu u Srbiji. To mesto surcinski klan je prigrabio posle ubistva Zeljka Raznatovica Arkana 15. januara prosle godine i kasnije serije ubistava Arkanovih najblizih saradnika.


"Surcinci" - cijim rodonacelnikom se smatra Zoran Sijan, ubijen u Beogradu u novembru 1999, za vreme Milosevica, bili su poznati po kontroli trzista ukradenih automobila.


Iako, pise "Blic", neimenovani izvor iz kabineta nije zeleo da precizira na koga se u srpskoj vlasti odnosi veza sa organizovanim kriminalom - poruka je bila jasno upucena Djindjicu.


U Djindjicevom okruzenju tekst je shvacen kao Kostunicin napad. Vladan Batic, ministar pravde i Zarko Korac, potpredsednik srpske vlade, odrzali su 9. avgusta konferenciju za stampu zahtevajuci od glavnog i odgovornog urednika "Blica", Veselina Simonovica da otkrije izvor informacije.


Medjutim, nakon sto su bili privedeni u policiju, ni Simonovic ni autor teksta Dusan Vukajlovic nisu bili spremni da otkriju izvor. Dusan Mijahajlovic je kasnije izjavio pred novinarima da ne vidi razlog sto ih je policija ispitivala. To je dovelo do dodatnih pitanja o tome ko zapravo kontrolise policiju.


Djindjic, koga je afera zatekla u SAD, gde je isao u posetu Biliju Gejtsu, bio je toliko ljut da je prvi put doveo u pitanje opstanak DOS-a.


"To je prvorazredan skandal, koji, ako ne bude rasvetljen beskompromisno i do kraja, ugrozava dalje funkcionisanje DOS", rekao je Djindjic za Voice of America, VOA, u nedelju. "To je najozbiljnija kriza DOS od osnivanja", dodao je.


Kostunica nije odstupio, vec se iste veceri pojavio na drzavnoj televiziji i u dramaticnom obracanju naciji potvrdio da se Gavrilovic sreo sa njegovim saradnicima.


"Gavrilovic je dosao… u zelji da ukaze na prodor organizovanog kriminala u privredni zivot, na snagu i razgranatost delovanja pojedinih klanova", objasnio je Kostunica.


Za razliku od tvrdnji izrecenih u "Blicu", Kostunica u obracanju naciji nije pomenuo bilo kakve dokumente niti "surcinski klan".


On je potom svoje saradnike ponudio istrazi. Rec je o savetnicima za ljudska prava i bezbednost Gradimiru Nalicu i Radetu Bulatovicu. Njih je Kostunica za tu priliku oslobodio zaveta cuvanja sluzbene tajne. Nekoliko dana kasnije, oni su dali izjavu istrazi i prilozili sluzbenu belesku sa sastanaka sa Gavrilovicem. Nikakvih pisanih dokaza, medjutim, nije bilo.


Bio je to razlog da Djindjicevi saradnici zahtevaju od Kostunice da ponudi dokaze ili da kaze ime izvora "Blica", koji je "oklevetao Djindjica". Kostunica je optuzen za stvaranje paralelnih centara moci i mesanje u nadleznost policije i pravosudja.


U utorak je novinarima Dusan Mihajlovic, ministar policije rekao: "Ako se bavimo… pravljenjem paralelnih institucija i ako radimo tudj posao, ponovo cemo dovesti do toga da Srbija uplovi u vode kriminala".


Goran Vesic, funkcioner Djindjiceve demokratske stranke rekao je novinarima u petak da se istraga mora zavrsiti ili sudjenjem politicaru za koga postoje, navodno, dokazi u kabinetu predsednika SRJ da se bavi korupcijom, ili anonimnom izvoru iz kabineta Vojislava Kostunice, koji je sirio lazne vesti


Kostunicini branioci, funkcioneri njegove partije, tvrde da to sto je Gavrilovic u kabinetu govorio o sprezi kriminala i drzave svedoci o losem stanju u policiji i pravosudju.


"Gavrilovic je otisao kod onoga kome veruje", rekao je Dejan Mihajlov, funkcioner Kostunicine partije.


Pitanje je da li se slucaj Gavrilovic uopste moze resiti. Cak i da je Kostunica od Gavrilovica dobio informacije o Djindjicevoj vezi sa organizovanim kriminalom, tesko je poverovati da ima i pouzdane dokaze. Nacin rada u srpskom podzemlju ne podrazumeva ostavljanje materijalnih tragova.


Uostalom, ni tromesecna istraga protiv Milosevica u Beogradu nije uspela da ponudi nijedan dokaz o njegovim vezama sa mafijom. To, medjutim, ne znaci da Gavrilovic nije mogao da Kostunici ponudi vredne kompromitujuce informacije o njegovom rivalu.


Sudeci po njegovoj karijeri u sluzbi Drzavne bezbednosti, DB, rec je o policajcu koji je imao veoma dobre kontakte u podzemlju. Iako nikada nije bio u prvom eselonu funkcionera DB, Gavriloviceve kolege o njemu govore kao o izuzetno sposobnom kontraobavestajcu.


Jedan od njih, koji je zeleo da ostane anoniman, tvrdi da je vazio za coveka Jovice Stanisica, uticajnog sefa tajne policije koga je Milosevic smenio u decembru 1998. godine. "Nisu ga interesovale klanovske borbe u sluzbi tako da je na polozaju ostao i za vreme Radeta Markovica" (sefa DB 1998-2001.), rekao je ovaj izvor za IWPR.


Isti izvor tvrdi da se Gavrilovic, koji se 1991. kao operativac istakao u ratu u istocnoj Slavoniji, Hrvatska, i 1998-1999. na Kosovu, nije libio da za DB radi i poslove koje opisuje "prljavim" i koji ukljucuju veze sa kriminalcima.


Iako se po svojevoljnom odlasku iz DB avgusta 1999. posvetio uvozu sportske opreme, Gavrilovic je mogao da svojim poznavanjem podzemlja pomogne Kostunici. Ocigledno je Kostunica za takve usluge bio raspolozen, jer je Gavriloviceva supruga Aleksandra Lazic-Gavrilovic u utorak saopstila da je njen suprug, na dan kad je ubijen, bio u trecoj poseti Kostunicinom kabinetu.


U jednoj od tih poseta, 20. aprila, sreo se i sa samim saveznim predsednikom. Ona je rekla da je iz razgovora sa muzem stekla utisak da mu je Kostunica ponudio da se vrati u DB i da su razgovarali o kadrovskim resenjima u DB.


To je za IWPR potvrdio i izvor iz predsednistva DOS, koji je rekao da je Kostunica proslog meseca na jednom od sastanaka tog tela najavio da ce traziti smene na vrhu DB, koja je pod kontrolom Djindjica.


Ocigledno, Gavrilovic je bio jedan od aduta saveznog predsednika u sve energicnijim zahtevima za rekonstrukciju srpske vlade, gde bi se naslo vise mesta za ljude iz njegove Demokratske stranke Srbije.


Iako se Kostunicin napad bez dovoljno dokaza moze smatrati niskim udarcem, on je pogodio svoj cilj i oslabio Djindjica. U trenutku kada se Srbija nasla pred socijalnom dramom prvih koraka tranzicije, optuzbe za korupciju, makar nedokazane, nasle su sjajno tlo medju gradjanima, i sjajnu metu u Djindjicu, koga prati imidz amoralnog tehnokrate.


Kostunica je posebno zainteresovan za uticaj u policiji, gde zahteva smenu ministra Mihajlovica, cija bi pozicija uskoro mogla da se pokaze neodrzivom. Za sada je tesko predvideti ima li Djindjic snage da odbrani uticaj u policiji. Ako ne nacini ustupke, naci ce se pred Kostunicinim zahtevom za nove izbore, na kojima bi mogao proci znatno losije od njega.


Zeljko Cvijanovic je redovni dopisnik IWPR-a i saradnik sarajevskog casopisa "Dani".


Frontline Updates
Support local journalists