Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Raspada Li Se Koalicija U Hrvatskoj?

Ostavke i medjusobni sukobi prijete da razbiju vladajucu koaliciju Hrvatske.
By Dragutin Hedl

Izlaskom jedne od clanica iz vladajuce sestorke u Hrvatskoj, poceo je raspad koalicije. Razmirice unutar preostale petorke i dalje traju, pa se moze ocekivati da pukotina izmedju koalicionih stranaka bude sve veca. Otuda, Hrvatskoj se mogu dogoditi vanredni parlamentarni izbori vec pocetkom 2002. godine.


To, po mnogima, znaci, da bi Hrvatska izgubila dragoceno vrijeme za neophodne reforme, jer bi usla u period uzavrele predizborne radikalizacije i nestabilnosti.


Ivan Jakovcic, ministar za europske integracije, predao je 12. lipnja/juna hrvatskom premijeru Ivici Racanu, socijalisti na celu koalicione vlade sest stranaka, ostavku na svoj polozaj. Jakovcic je i predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS), stranke koja njegovim izlaskom iz Vlade napusta koaliciju i prelazi u opoziciju.


Tako se, nakon godinu i pol, otkako je osvojila vlast i okoncala desetogodisnju dominaciju HDZ-a, stranke pokojnog predsjednika Franje Tudjmana, sestoclana koalicija pretvorila u savez pet stranaka u kojem vise nema IDS-a.


"Mnogo toga se mora promijeniti i ovo je sansa premijeru Racanu da pocne s ozbiljnim promjenama", rekao je Jakovcic.


On je naveo tri kljucna razloga zbog kojih njegova stranka napusta koaliciju. To je odnos ostalih koalicionih partnera prema IDS-u, vladina politika prema gospodarskom rastu, te, kako je rekao, "skandalozan" odnos prema ministarstvu na cijem se celu on nalazio.


Kada su Istrani pocetkom travnja/aprila donijeli odluku - iza koje je stajao IDS - da i talijanski jezik, pored hrvatskog, u Istri postane sluzbeni - to je izazvalo burnu reakciju nekoliko stranaka u koaliciji, prije svega Racanovog najvaznijeg saveznika, socijalnih liberala, HSLS, Drazena Budise.


Umalo se dogodilo da se koalicija raspadne vec tada jer su reakcije bile vrlo zestoke. Zbog lokalnih izbora 20. svibnja/maja, nakratko su se stisale strasti, da bi odmah nakon izbora Jakovcic najavio izlazak iz koalicije.


Jakovciceva stranka IDS ima samo cetiri mjesta u hrvatskom parlamentu, a on je bio jedini ministar te stranke u Vladi. Od 151 zastupnika u Saboru dosadasnja vladajuca sestorica imala je 92 mjesta. Odlaskom IDS-a u opoziciju, vladajuca petorka ima 88 mjesta i jos uvijek vecinu koja joj omogucava donosenje odluka.


Ali, time razmirice nisu okoncane.


Iako je premijer Racan izrazio nadu da ce preostalih pet stranaka sacuvati jedinstvo, njegove nade nisu osobito realne.


Izlazak IDS-a iz koalicije samo je otvorio pukotinu koja se i dalje siri, narocito usled sve izrazitijeg neslaganja izmedju najvaznijih koalicijskih saveznika - Socijaldemorkatske partije, SDP-a Ivice Racana i Hrvatske socijalno-liberalne, HSLS, Drazena Budise.


Mate Granic, dugogodisnji Tudjmanov ministar vanjskih poslova, koji je nakon neuspjeha na predsjednickim izborima 2000. godine napustio HDZ i osnovao vlastitu stranku pod imenom Demokratski centar sada kaze:


"Izlazak IDS-a iz Vlade samo je pocetak raspada setorke. Odnosi izmedju HDZ-a i HSLS-a i dalje se zaostravaju pa je sad vec ocito da Hrvatsku najkasnije pocetkom 2002. ocekuju prijevremeni parlamentarni izbori".


Odnosi izmedju SDP-a i HSLS-a doista su se poceli zaostravati i prema misljenima mnogih analiticara HSLS ce sigurno napustiti koaliciju, nakon konvencije te stranke u rujnu/septembru ove godine. Dogodi li se to, parlamentarni izbori bit ce neminovni, bas kao sto to najavljuje bivsi ministar vanjskih poslova Granic.


Nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj stranke vladajuce sestorke nisu ostvarile rezultate kakve su ocekivale. Narocito lose prosao je HSLS, koji u Zagrebu cak nije presao ni izborni prag. Sestorka je platila cijenu pojedinacnog izlaska na izbore, jer je vecina stranaka precijenila svoju popularnost u birackom tijelu. Los izborni rezultat HSLS-a izazvao je ozbiljno trvenje unutar te stranke.


Jedan dio stranke, kojem se ocito priklonio i predsjednik Drazen Budisa, smatra kako bi HSLS trebao napustiti vladajucu koaliciju jer je, zbog saveznistva s Racanovim SDP-om, otisao suvise lijevo, za stranku koja se uvek deklarisala nacionalnim programom.


Budisine posljednje izjave to jasno potvrdjuju. On je nedavno u Zagrebu prisustvovao promociji knjige jednog desnicarskog novinara i tom prilikom optuzio SDP kako se "retorikom i metodama djelovanja" vratio u komunisticko vrijeme. To je samo nastavak njegove teze da u Hrvatskoj "desnica marsira ulicama, a ljevica drzavnim institucijama". Ovo je izrekao komentirajuci velike desnicarske skupove povodom hapsenja Mirka Norca, hrvatskog generala optuzenog za ratni zlocin nad srpskim civilima.


Najdrasticniji primjer razlaza izmedju SDP-a i HSLS dogodio se na lokalnim izborima u Splitu. Ondje bi SDP i HSLS bez problema mogli sastaviti gradsku vlast, no HSLS ondje odbija koalirati s SDP-om, zalazuci se za tehnicku vladu strucnjaka! I, ko ce onda vladati Splitom?


Budisu za sada ne slijede HSLS-ovi ministri u Racanovoj Vladi, jer su za razliku od drugih clanova HSLS-a zadovoljni svojim pozicijama. HSLS ima pet ministara i drzi jedan od najvaznijih resora u Racanovoj vladi - ministarstvo obrane.


I sam je Racan svjestan cinjenica da stanje u sad petoclanoj koaliciji nije dobro, pa je rekao da ne iskljucuje mogucnost novih izbora. Prema novinskim istrazivanjima, njegova stranka stoji dobro. Za SDP bi glasovalo 27,4 posto ispitanika, a za HDZ 18 posto.


Medju strankama aktualne vladajuce petorke najbolje kotira Hrvatska narodna stranka Vesne Pusic s 8,6 posto glasova, dok HSLS biljezi nimalo impresivnih 6,5 posto.


Hrvatska seljacka stranka (HSS) posljednjih se dana namece kao najcvrsci Racanov saveznik. No, istrazivanja javnog mnjenja na mogucim parlamentarnim izborima - ako bi se oni odrzali sada - daje toj stranci tek 4,6 posto glasova.


Jelena Lovric, jedan od najpoznatijih hrvatskih novinskih komentatora, dijeli prevladavajuce misljenje kako bi izvanredni izbori blokirali Hrvatsku za nekoliko dragocjenih mjeseci, jer bi se potisnule najavljene, neophodne reforme. Umjesto nuznog stabiliziranja politickih prilika, zemlja bi uzavrela u predizbornom radikaliziranju.


Ona kaze: "Formalno, razlozi za prijevremene izbore ne postoje. Nema ni jednog racionalnog argumenta da se, nepune dvije godine nakon uspostavljanja sadasnje vlasti, ponovo izlazi na biralista. Vladajuca koalicija ima u javnosti jos vrlo stabilnu podrsku i u Saboru jos sasvim komotnu vecinu."


Ona smatra da bi rezultati novih izbora bili vrlo slicni proslim republickim. Globalni se odnos snaga nije promijenio, najveca pomjeranja dogodila su se unutar vladajuce koalicije, kaze Jelena Lovric.


Sljedeci mjeseci bit ce odlucujuci za odgovor na pitanje hoce li Hrvatska ponovno na izbore. Oni se zacijelo nece dogoditi tokom ljeta, kad i inace zamire politicki zivot.


To Racanu daje dovoljno vremena da smiri svoje partnere i uvjeri ih kako je medjusobni dogovor za sve ipak bolji od neizvjesnosti novih izbora.


Dragutin Hedl je urednik IWPR-a u Hrvatskoj.