Putinova pobeda - losa vest za Beograd

Kremlj je sve dalji od jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica, koji po pravilu podrzava pogresne ljude.

Putinova pobeda - losa vest za Beograd

Kremlj je sve dalji od jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica, koji po pravilu podrzava pogresne ljude.

Promena politike Rusije prema Srbiji, po dolasku Vladimira Putina na mesto prvog coveka Ruske Federacije, svakog dana postaje sve ociglednija.


Prvi znak promene, kako smatraju analiticari u Moskvi i Beogradu, dao se uociti jos tokom Putinove predizborne kampanje. Tada uopste nije spominjao ni Balkan ni Srbiju.


"Uoci predsednickih izbora u Rusiji, sve stranke u Srbiji su od ruske ambasade u Beogradu dobile Putinovu izbornu platformu. Iz nje se jasno videlo da Moskva ne napusta politiku saradnje sa Zapadom. Pobeda Putina je losa poruka za rezim u Beogradu", kaze Goran Svilanovic, predsednik Gradjanskog saveza Srbije (GSS).


Zvanicni Beograd je, sa druge strane, uoci predsednickih izbora u Moskvi, u zvanicnu posetu Beogradu pozvao Vladimira Zirinovskog, coveka koji po svim istrazivanjima javnog mnenja u Rusiji nije imao nikakvu sansu za dobijanje mesta u Kremlju i koji je Rusima "obecao" uvodjenje diktature ukoliko dodje na vlast.


Srpska opozicija kritikovala je tih dana odluku Beograda da pozove Zirinovskog u goste, naglasavajuci da Srbiji nije potrebno druzenje sa ekstremistima i komunistima iz Rusije, vec sa partijama i ljudima koji predstavljaju zvanicnu rusku politiku, poput Vladimira Putina.


Ruski dnevnik Komersant potvrdio je pocetkom aprila da je Moskva odlucila da se distancira od omrazenog jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica. Rusija, prema oceni Komersanta "vise nema nameru da izdrzava beogradski rezim".


Prema tvrdnjama dobro obavestenog izvora bliskog jugoslovenskom vojnom vrhu, Rusija je tokom aprila meseca raskinula dugo najavljivanu realizaciju vojno- tehnickog sporazuma izmedju Moskve i Beograda. Sporazum se odnosio na rekonstrukciju i modernizaciju jugoslovenskih oruzanih snaga.


Poslednji od ovih sporazuma potpisao je pocetkom 2000.godine Marsal Sergejev i ubijeni jugoslovenski ministar odbrane, Pavle Bulatovic.


Iako je isti izvor odbio da precizira detalje tog sporazuma, naznacio je da je Rusija nedvosmisleno, konkretnim potezom, zaustavila realizaciju tog sporazuma.


"Signal je bio vise nego jasan. Putinova administracija je poslala jasnu poruku i politickom i vojnom vrhu u Beogradu", dodaje isti izvor.


Pre svega, bila je to Putinova poruka svom ministarstvu odbrane da vise ne sme da se ponasa kao nezavisna struktura, vec da sve mora da bude usaglaseno sa ruskim ministarstvom inostranih poslova.


Onda je doslo do srpsko - ruskih problema sa isporukom gasa. Ruski Gasprom je skoro tri puta smanjio isporuku gasa. To je uradio bez prethodnog obavestavanja Beograda.


Zvanicnici u Beogradu ne kriju zbog toga iznenadjenje. Jedan neimenovani funkcioner Naftne Industrije Srbije (NIS) rekao je krajem marta: "Ne znam zasto se to desilo, nikakvu najavu od Rusa za tako nesto nismo dobili. Do sada nisu pravili nikakav problem".


Iznenadjenje je bilo tim vece, jer su tokom zimskih dana Rusi isporucivali Srbiji gas na kredit, bez obzira na dug od 300 miliona dolara.


Neposredno posle krize sa ruskim gasom, sef ruske diplomatije Igor Ivanov sastao se sa ambasadorom FR Jugoslavije u Moskvi, Borislavom Milosevicem, bratom jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica. On je pozvao FRY da pokaze vecu fleksibilnost u odnosima sa medjunarodnom zajednicom u resavanju kosovskog pitanja.


Ivanov je dodao da Rusija podrzava predlog UN za siroku autonomiju Kosova unutar FRY, kao i da Beograd mora da ucestvuje u procesu stabilizacije Balkana.


Izvori u Moskvi tvrde da je na zasedanju Kontakt grupe pocetkom aprila, Rusija izrazila solidarnost sa zapadnim drzavama, osudjujuci srpske pokusaje destabilizacije Crne Gore. Podrzala je tada kurs aktuelnog crnogorskog predsednika Mila Djukanovica.


Moskva je osudila uvodjenje blokade Srbije prema Crnoj Gori i ocenila da taj potez Beograda produbljuje ionako slozenu situaciju.


"Nastup Igora Ivanova u susretu sa Borom Milosevicem, problemi sa isporukom gasa, kao i podrska Crnoj Gori izazvala je pravi sok u Beogradu. Jos veci sok je usledio kada je u Moskvu pozvan Vuk Draskovic, kaze za IWPR izvor blizak srpskoj vladi.


Vuk Draskovic, lider opozicionog Srpskog pokreta obnove bio je prvi politicar iz Srbije koji je posetio Rusku Federaciju posle pobede Putina na predsednickim izborima 26. marta.


Potparol SPO je rekao da se Draskovic sastao sa zvanicnicima ruskog ministarstva inostranih poslova i razgovarao o prevremenim izborima u Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori kao i o ukidanju sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji.


Draskovic je naknadno izjavio da je dobio rusku podrsku za ideju prevremenih izbora na svim nivoima. Sef ruske diplomatije naglasio je da se Rusija odlucno zalaze za demokratizaciju Srbije i da je protiv svih oblika terora i represija koje se sprovode u Srbiji.


Beograd je brzo reagovao na ove diplomatske manevre Moskve.


Milutin Stojkovic, predsednik Odbora za odbranu i bezbednost jugoslovenskog parlamenta i funkcioner vladajuce Socijalisticke partije Srbije (SPS) optuzio je ruskog ministra inostranih poslova da se "ulizuje" americkoj diplomatiji.


"Ako je diplomatija Ivanova ogoljeno ulagivanje americkoj diplomatiji onda neka se time bavi na racun ruskih nacionalnih interesa", porucio je Stojkovic pred clanovima ruske Dume koji su boravili u zvanicnoj poseti Beogradu.


Bice da je serija nepromisljenih poteza najzad kostala Milosevica ruske podrske. Treba imati u vidu da je njegova politika prema Rusiji istorija pogresnih procena.


Kada je pokusan puc na Gorbacova, zvanicni Beograd je navijao za puciste koji su planirali ponovnu izgradnju sovjetske imperije.


Posle toga, Beograd je podrzavao ekstremistu Zirinovskog, nadajuci se da bi dolazak takvog coveka na vlast u Rusiji od Srbije mogao napraviti nuklearnu silu. Srpski mediji bili su prepuni prica o tajanstvenom ruskom oruzju koje je Zirinovski navodno doneo Srbima.


Posle Zirinovskog, nastupa period podrske komunistickom vodji Gennady Zyuganovu.


Redefinisana spoljna politika Rusije moze znaciti i uvodjenje viseg stepena pragmatizma u odnosima Moskve prema svetu. Mozda je u pitanju namera Putina da pokaze Zapadu da se veza sa Srbijom bazira na cistom ekonomskom racunu, a ne emotivnoj ili etnickoj osnovi.


Milosevicev rezim ce stoga biti primoran da se okrene dalekom Istoku i Kini u potrazi za novim saveznicima.


Daniel Sunter je novinar agencije VIP iz Beograda.


Frontline Updates
Support local journalists