Propao 'Skup svih Hrvata'

Opasnost od eventualnog puca desnice je preuvelicana, jer je masovni antivladin protest otkazan zbog slabog interesovanja

Propao 'Skup svih Hrvata'

Opasnost od eventualnog puca desnice je preuvelicana, jer je masovni antivladin protest otkazan zbog slabog interesovanja

Wednesday, 29 August, 2001

Hrvatska nacionalisticka desnica dozivjela je svoj prvi ozbiljniji poraz ove godine, koja je, inace, obelezena njenim usponom. Bombasticno najavljivani "Skup svih Hrvata" 24. kolovoza/augusta u Znjanu pored Splita, na kojem su organizatori najavljivali milijun ljudi, otkazan je u posljednjem trenutku.


Prema planovima desnice skup na Znjanu pored Splita, uz prisustvo najavljenih milijun ljudi, trebao je biti zavrsni udarac u rusenju legitimne vlasti vladajuce demokratske koalicije premijera Ivice Racana.


Medjutim, organizatori su procijenili kako na skup nece moci dovesti ni priblizno onoliko ljudi koliko su obecavali, pa su skup otkazali u posljednji trenutak, vjerujuci kako je to ipak manja blamaza.


Na skupu u Splitu - iza kojeg je formalno stajala nestranacka organizacija Svi Hrvati za slobodu govora, za koju u Hrvatskoj dotad nitko nije cuo, a stvarno najradikalniji dio nacionalisticke desnice - trebala je biti izabrana i "Vlada nacionalnog izmirenja".


Najava formiranja takve vlade nema nikakvog uporista u hrvatskim zakonima, ali ni u izbornim rezultatima od 3. sijecnja/januara 2000., kada je nakon desetgodisnje vladavine Tudjmanovog HDZ-a, na vlast dosla sestoclana koalicija, predvodjena socijaldemokratima aktualnog premijera Ivice Racana.


Nacionalisticku desnicu u Hrvatskoj cini dio najradikalnijih ljudi iz HDZ-a, predvodjen nekad mocnim Tudjmanovim savjetnikom za unutarnju politiku, Ivicem Pasalicem; osobe iz obavjestajnog podzemlja, na cijem je celu Miroslav Tudjman, stariji sin bivseg hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana; zatim dio policije i vojnog vrha, te - sto je neobicno - desetak vrhunskih sportasa, medju kojima i pobjednik Wimblendona, tenisac Goran Ivanisevic. Tu skupinu snazno podrzava i dio biskupa iz vrha katolicke crkve.


Desnica je bila ohrabrena trijufom na Sinjskoj alci, 5. kolovoza/augusta, kada je tradicionalna sportsko-povijesna manifestacija, koja se u Sinju, nadomak Splita, odrzava vec 286 godina, pretvorena u antivladine demonstracije i kada je dio okupljenih najgrubljim rijecima vrijedjao predsjednika Mesica, pod cijim se pokroviteljstvom odrzavalo natjecanje. Desnica je ocijenila kako joj treba samo korak do rusenja aktualne vlasti.


Zato je procijenila da bi "Skup svih Hrvata" bio definitivan udarac aktualnoj vladi Ivice Racana, nakon cega bi ona bila prisiljena raspisati izvanredne izbore, ili bi bila smijenjena izvaninstitucionalnim sredstvima.


Kad se o organiziranju "Skupa svih Hrvata" saznalo u javnosti i kad je u Znjanu pocela izgradnja velike pozornice za taj skup, vlast je ocijenila da je rijec o pokusaju drzavnog udara. Predsjednik Stipe Mesic oznacio je skup na Znjanu kao "cirkus".


Mato Arlovic, potpredsjednik Socijaldemokratske partije, SDP, premijera Ivice Racana i potredsjednik hrvatskog parlamenta je izjavio: "Izvaninstitucionalnim metodama, bez izbora, HDZ pokusava izvesti puc i preuzeti vlast". Ministar financija, Mato Crkvenac, takodjer clan SDP-a, bio je jos ostriji pa je okupljanje "svih Hrvata" na Znjanu usporedio sa skupom Slobodana Milosevica na Gazimestanu 1989.godine na Kosovu, kada je nagovijestio raspad Jugoslavije.


Dan uoci najavljenog skupa, na drugom kraju Hrvatske, u Osijeku, u prvim satima 23. kolovoza/augusta, u zrak je odletjelo skladiste oruzja smjesteno u kontejnerima Policijske uprave u sredistu grada. Rijec je o oruzju koje je policija prikupljala od gradjana, a koji su ga imali u nelegalnom posjedu jos iz rata. Pocinjena je ogromna materijalna steta u krugu od 500 metara od skladista, no na srecu bez ljudskih zrtava.


Sluzbeni rezultati istrage jos nisu objavljeni, no dio politickih analiticara i neki oporbeni politicari, poput Dobroslava Parage, predsjednika Hrvatske stranke prava 1861, smatraju kako je eksplozija u Osijeku bila podmetnuta i sinkronizirana sa skupom na Znjanu koji se trebao odrzati sljedeceg dana.


Eksplozijom se trebalo pokazati kako je policija nesposobna i kako su nakon otpustanja 3.000 policajaca unatrag nekoliko dana - sto je Vlada objasnila racionalizacijom i stednjom - u policiji ostali nestrucni ljudi, te kako su otpusteni samo HDZ-ovi kadrovi, zbog revansizma nove vlasti.


Postoje dva razloga zasto se "Skup svih Hrvata" trebao odrzati na Znjanu pored Splita. To mjesto za mnoge Hrvate ima simbolicno znacenje jer je ondje prije cetiri godine na stotine tisuca ljudi docekalo Papu, kad je ovaj 1997. posjetio Hrvatsku.


Uz to, Split se smatra i neformalnom prijestonicom nacionalisticke desnice - socijalne prilike ondje su vjerojatno najteze u Hrvatskoj; zbog rata promijenjena je demografska slika tog grada; a ondje je smjesten i Stozer za obranu digniteta Domovinskog rata, skupina veterana-ekstremista koja se protivi izrucenju hrvatskih gradjana osumnjicenih za ratne zlocine Medjunarodnom Tribunalu u Hagu.


Upravo u Splitu u ozujku/martu ove godine odrzane su velike demonstracije u znak podrske generalu Mirku Norcu na kojima je bilo oko sto tisuca ljudi, kojeg je hrvatsko pravosudje osumnjicilo za ratni zlocin nad srpskim civilima 1991. i za kojim je u to vrijeme - prije nego sto se predao - bila raspisana potjernica.


Desnica je iskoristila taj dogadjaj da snazno uzdrma politicku scenu u Hrvatskoj, predstavljajuci se pred narodom kako za razliku od "izdajnicke vlasti" brine o nacionalnim interesima zemlje.


Prvi veliki poraz desnice, koja se bez izbora zeli domoci vlasti, nikako ne znaci odustajanje od ciljeva koje si je zacrtala. Ona ce cekati sljedeci priliku, a to bi moglo biti hapsenje generala Ante Gotovine i njegova predaja ICTY-iju. Protiv Gotovine, zbog njegove uloge u vojnoj akciji "Oluja" 1995., nakon koje su pocinjeni ratni zlocini, sud u Haagu podignuo optuznicu. Gotovina se - rekao je ministar unutarnjih poslova Sime Lucin, nalazi u Hrvatskoj, u bijegu je, a vlast ocito taktizira s njegovim hapsenjem, bojeci se moguceg revolta gradjana.


Drago Hedl je urednik IWPR u Hrvatskoj i novinar "Feral Tribuna".


Frontline Updates
Support local journalists