Hadžihasanović je bio zapovjednik Trećeg korpusa bosanske vojske, a Kubura načelnik štaba Sedme brdske brigade. Tereti ih se po sedam, odnosno šest točaka optužnice za kršenja zakona i običaja ratovanja, zbog ubojstava i mučenja Srba i Hrvata koja su se odigrala tokom 1993., u vrijeme trajanja sukoba u srednjoj Bosni.



Osim toga, Hadžihasanovića se po načelu zapovjedne odgovornosti tereti i za rušenje dvije hrvatske crkve.



Zapravo je ovaj slučaj prvi koji je u potpunosti zasnovan na „zapovjednoj odgovornosti“, odnosno pravilu po kojem vojni zapovjednici mogu biti osuđeni za zločine koje su počinile osobe koje su im bila podčinjene – ukoliko te zločine nisu spriječili ili njihove počinioce kaznili.



Nijednog od dvojice okrivljenih ne tereti se za planiranje, niti naređivanje bilo kakvog zločina.