PREDSJEDNIK TRIBUNALA PODRZAVA STVARANJE REGIONALNIH SUDOVA
Hag namjerava prepustiti jedan broj sudjenja bosanskom i ostalim regionalnim sudovima na Balkanu
PREDSJEDNIK TRIBUNALA PODRZAVA STVARANJE REGIONALNIH SUDOVA
Hag namjerava prepustiti jedan broj sudjenja bosanskom i ostalim regionalnim sudovima na Balkanu
Predsjednik Haskog tribunala, Teodor Meron (Theodor Meron), istakao je da ce u sljedecem razdoblju kljucnu ulogu u procesuiranju ratnih zlocina pocinjenih u bivsoj Jugoslaviji imati regionalni sudovi.
U govoru koji je 22. listopada/oktobra odrzao u haskom sveucilicnom kampusu Lejden, sudac Meron je rekao da sudsko vijece za ratne zlocine koje se trenutno osniva u Bosni predstavlja “jedan od najznacajnijih projekata” koje je on sam pokrenuo.
“Raduje me sto ce sudovi za ratne zlocine, koji su osnovani i u Beogradu i Zagrebu, omoguciti postizanje utvrdjenih standarda i postovanje ljudskih prava”, izjavio je on.
Sudjac Meron jos je jednom podvukao znacaj koji Haski tribunal pridaje uspostavljanju sudova za ratne zlocine na Balkanu.
Ocekuje se da Tribunal bude zatvoren 2010., te da buduca sudjenja preuzmu sudovi u bivsoj Jugoslaviji.
Hag ce ionako biti u stanju suditi tek jednom broju osoba osumnjicenih za ratne zlocine, dok ce ostatak preci u nadleznost regionalnih sudova.
“Ocigledno je da ce [Tribunal] moci procesuirati samo mali broj slucajeva ratnih zlocina pocinjenih na tlu bivse Jugoslavije”, konstatirao je Meron.
Jedan od problema s kojim se sudovi na Balkanu suocavaju jesu i troskovi sudjenja za ratne zlocine. Hag je pokazao da takva sudjenja cesto traju znatno duze od uobicajenih, te da su za dovodjenje svjedoka i angaziranje advokata nuzne velike svote novca, koje balkanski sudovi – imajuci u vidu ogranicenja koja postoje u njihovom budzetu – mozda i nece moci osigurati.
No, i u ovom pogledu nacinjen je napredak, tako sto bi bosansko sudsko vijece za ratne zlocine ipak trebalo da bude nadgledano od strane medjunarodnih sudaca. U Srbiji bi takodjer uskoro trebalo da pocne funkcionirati poseban sudski sistem za procesuiranje ratnih zlocina.
Sudac Meron takodjer je potvrdio i da Haski tribunal nece moci zavrsiti svoj posao sve dok svi osumnjiceni ne budu izvedeni pred lice pravde.
“Striktno postivanje utvrdjenih rokova za okoncanje rada niposto ne smije – i ponavljam: ne smije – dovesti ni do kakvih ustupaka”, rekao je on.
Kada je o tome rijec, proteklih je mjeseci primjetna sve veca zabrinutost, buduci da Hrvatska i Srbija i dalje odbijaju predati najvaznije osumnjicene osobe, te da NATO jos uvijek nije u stanju pronaci bivseg predsjednika bosanskih Srba Radovana Karadzica.
Meron je dodao da Tribunal u svom radu biva ometan time sto je lisen “pomoci policije”, kao i “potpune suradnje lokalnih vlada”.
Ipak, ukazao je i na dosadasnje uspjehe Haga. U toku je ukupno 28 sudjenja, na kojima su optuzene 44 osobe, dok se jos 31 postupak nalazi u pred-procesnoj fazi. Predsjednik je posebno pozdravio to sto je pred Tribunalom samo u posljednje vrijeme cak 16 osoba priznalo vlastitu krivicu.
Sudac Meron rekao je i da on osobno smatra kako zadatak Tribunala nije tek puko izricanje zatvorskih kazni, nego i pruzanje utjehe zrtvama, kao i stvaranje opceg osjecanja da se pravda ipak ostvaruje. “Mislim da se citava regija postepeno krece ka normalnom stanju”, izjavio je on.
Napominjuci kako je zabrinjavajuce sto pojedini optuzenici dugo cekaju na pocetak sudjenja, predsjednik Tribunala je skrenuo paznju i na to da haski pritvorski centar zasluzuje “najvise ocjene” i da svakako predstavlja “uzorno mjesto”.
Odgovarajuci na jedno od pitanja, sudac Meron je rekao kako smatra da ce u procesu dijeljenja pravde lokalna sudjenja na Balkanu odigrati znacajniju ulogu od komisija za istinu juznoafrickog tipa.
Prema njegovim rijecima, imajuci u vidu “mrznju i antagonizam u bivsoj Jugoslaviji, tesko je povjerovati da ce komisije za istinu zaista biti djelotvorne.”
Chris Stephen je voditelj projekta IWPR-a u Hagu.
