Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Pokrenut postupak protiv navodnog mudzahedina

Iako je prvobitno uhapsen na temelju optuzbi za utaju poreza i krivotvorenje, bosanskom drzavljaninu irackog porijekla sudit ce se za ratne zlocine
By Beth Kampschror

Jedan bosanski drzavljanin irackog porijekla postao je prva osoba protiv koje ce, kao protiv navodnog mudzahedina (islamistickog borca iz inozemstva), drzavni tuzilac Bosne i Hercegovine (BiH) pokrenuti sudski postupak zbog optuzbe za ratne zlocine.


Protiv Abdula Maktufa (Abdul Maktouf), starog 45 godina, 13. rujna/septembra podignuta je optuznica za zlocine koje je tokom bosanskog rata navodno pocinio nad srpskim i hrvatskim civilima.


U optuznici se tvrdi da je Maktuf u listopadu/oktobru 1993. iz srednjobosanskog grada Travnika oteo pet civila – cetiri Hrvata i jednog Srbina – i odvezao ih u mudzahedinski logor izvan grada, gdje su krvnicki premlacivani. Srpskom je zarobljeniku, na kraju, odrubljena glava.


Drzavni tuzilac BiH, Dzon Mekner (John McNair), izjavio je za IWPR da su svjedoci koji su saslusani u istrazi Maktufa opisali kao “pomagaca” zloglasne mudzahedinske formacije koja je, pod imenom “El-mudzahed”, u srednjoj Bosni djelovala pod okriljem zapovjednika Treceg korpusa bosanske vojske, generala Envera Hadzihasanovica.


Hadzihasanovicu se, zajedno s Amirom Kuburom, jednim od potcinjenih mu starjesina, trenutno u Hagu sudi pod optuzbama za zapovjednu odgovornost, i to zbog zlocina koje su pripadnici spomenute jedinice pocinili nad srpskim i hrvatskim civilima.


Podizanjem optuznice protiv Maktufa pokrenut je prvi postupak o optuzbi za ratne zlocine pred Drzavnim sudom BiH. Potonji je sud osnovan pod pokroviteljstvom Visokog predstavnika medjunarodne zajednice za Bosnu, u sijecnju/januaru 2003.


Ali, proteklo je skoro pola godine prije no sto je Specijalno odjeljenje za ratne zlocine pocelo s radom. Osim toga, nije prvo u akciju stupio tuzilac za ratne zlocine, nego Specijalno odjeljenje za privredni, organizirani kriminal i korupciju.


Kanadjanin Mekner, koji se nalazi na celu tog odjeljenja, izjavio je da se Maktuf nalazi u pritvoru od lipnja/juna prosle godine, zbog istrage koja je pokrenuta na temelju osnovane sumnje da je utajio porez i falsificirao dokumente. Maktuf je porekao te optuzbe.


U srpnju/julu su, medjutim, na temelju u medjuvremenu prispjelih podataka, tuzioci prosirili istragu i na ratne zlocine – objasnio je Mekner.


Neki strani promatraci iznijeli su odredjene rezerve zbog nacina na koji su protiv Maktufa podignute tuzbe za ratne zlocine, isticuci da je on optuzen tek nakon sto je nekoliko mjeseci proveo u pritvoru, u koji je upucen po sasvim drugoj osnovi.


No, Mekner je izjavio kako “ne namjerava cekati” i otezati s podizanjem optuznice.


“U posljednja smo tri mjeseca proveli prilicno temeljitu istragu o optuzbama za ratne zlocine, i smatramo da su dokazi koji ih potkrepljuju dovoljno jaki”, rekao je on, napominjuci kako ni cinjenica da se Maktuf vec nalazi u pritvoru “ne ide u prilog bilo kakvom odlaganju”.


Maktufov je advokat Adil Lozo izjavio kako nije bio upoznat da se njegov klijent nalazio pod istragom zbog ratnih zlocina, te da je tu informaciju saznao iz medija.


“To sam od vas saznao”, kazao je Lozo novinaru banjaluckog dnevnog lista Nezavisne novine 13. rujna/septembra. “Naravno da je informaciju o tome prvo trebalo proslijediti nama, pa tek onda medijima.”


Optuzbe protiv Maktufa potvrdio je i Ured glavne tuziteljice Haskog tribunala. Takva procedura je u skladu sa Rimskim sporazumom iz 1996., kojim je propisano da bez odobrenja haskog tuzilastva u Bosni ne moze biti pokrenut nijedan sudski postupak o optuzbama za ratne zlocine.


Navodne Maktufove veze s mudzahedinima isle su u prilog prepustanja ovog slucaja Bosni, gdje je inace vec u toku veliki broj sudjenja za ratne zlocine.


Prisustvo stranih placenika – pogotovo nakon sto su 11. rujna/septembra 2001. izvrseni napadi na Sjedinjene Drzave – predstavlja neku vrstu trna u oku zapadnih, a narocito americkih predstavnika u Bosni.


Posto je Dejtonskim mirovnim sporazumom, kojim je rat u Bosni okoncan 1995., bilo predvidjeno i da svi strani borci moraju napustiti zemlju, mnogi su se mudzahedini ozenili Bosnjakinjama kako bi dobili drzavljanstvo BiH. Prije otprilike cetiri godine, lokalni su mediji iznijeli procjenu da se cak oko 1.200 nekadasnjih boraca opredijelilo za tu mogucnost.


Nakon 11. rujna/septembra, bosanska je vlada otpocela proces preispitivanja vise stotina novih pasosa koji su izdani u razdoblju izmedju 1992. i 2001. Izvrsila je i ekstradiciju jednog broja Egipcana i Marokanaca osumnjicenih za suradnju s ekstremistickim grupama.


U najdramaticnijem dogadjaju ove vrste, americke su trupe uhapsile grupu od sest Alziraca – osumnjicenu za prijetnje napadom na americku ambasadu u Sarajevu – istog onog jutra kada je lokalni sud odlucio da, uslijed nedostatka dokaza, sestorka izadje iz pritvora u kojem je do tada boravila.


Takodje je pokrenuta istraga protiv izvjesnih islamskih humanitarnih organizacija koje djeluju na podrucju BiH, a na temelju sumnje da su novac proslijedjivale ekstremistickim grupama. Zapadne su novinske agencije objavile da americki agenti i vojni operativci tragaju za vise od 300 militantnih muslimana u Bosni.


Jos uvijek se cuju i glasine o postojanju centara za obuku ekstremista, iako su u sijecnju/januaru ove godine drzavni tuzioci odbacili te navode.


Srpski su predstavnici u Vladi BiH jedva docekali vijest o optuznici protiv Maktufa, pokusavajuci je iskoristiti kao povod za govor kako mudzahedini “narusavaju imidz Bosne”.


“O terorizmu u Bosni se, u stvari, nikada nije raspravljalo”, rekao je novinarima ministar inozemnih poslova BiH Mladen Ivanic, koji je po nacionalnosti Srbin.


Na drugoj strani, sarajevski su mediji uglavnom pozdravili podizanje optuznice, sto je posljedica cinjenice da se muslimansko stanovnistvo najvecim dijelom ipak protivi prisustvu mudzahedina u svojoj zemlji.


Medjutim, kako tvrdi Senad Slatina – analiticar Medjunarodne krizne grupe iz Sarajeva – pricu o islamistickim borcima u Bosni tek treba ispricati u njenom integralnom obliku. Slatina je rekao i da se nada da ce slucaj Maktuf pomoci da se konacno rasvijetli “tko su bili ti ljudi, kako su dospeli ovdje, te kakav je prema njima bio odnos lokalnog stanovnistva, a pogotovo bosanskih Muslimana”.


Ukoliko Maktuf bude proglasen krivim za kidnapiranje petoro civila, slijedi mu kazna zatvora u minimalnom trajanju od 10 godina.


Beth Kampschror je suradnica IWPR-a iz Sarajeva. U pisanju izvjestaja sudjelovala je i Ana Uzelac, voditeljica projekta IWPR-a u Hagu.