PODJELA NADLEZNOSTI U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOCINA

U cilju okoncanja rada do isteka ovog desetljeca, Tribunal ce morati podrzati osnivanje nacionalnih sudova za ratne zlocine na podrucju Balkana

PODJELA NADLEZNOSTI U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOCINA

U cilju okoncanja rada do isteka ovog desetljeca, Tribunal ce morati podrzati osnivanje nacionalnih sudova za ratne zlocine na podrucju Balkana

Saturday, 30 April, 2005

Proteklo je ljeto bilo vrlo dinamicno za one balkanske drzave koje pokusavaju ostvariti vlastiti san o tome da Tribunal svoja ovlastenja prepusti njihovim nacionalnim sudovima.


Ali, veci deo tog posla tek treba obaviti u danima koji dolaze. Haski sud najavio je da ce s radom prestati 2008. Realno je ocekivati da taj rok bude produzen do 2010., odnosno do okoncanja svih zalbenih postupaka. Nakon toga ce sudjenja za ratne zlocine izvoditi samo nacionalni sudovi, formirani u drzavama koje su nastale raspadom Jugoslavije.


SRBIJA: Srpski parlament je 1. srpnja/jula usvojio zakon kojim se osniva ured nacionalnog tuzioca za ratne zlocine, sa sjedistem u Beogradu. Zakon je na snagu stupio 9. srpnja/jula.


Po srpskom zakonu, specijalni tuzilac za ratne zlocine ima ovlastenje pokretati procese povodom svih ratnih zlocina koji su devedesetih godina izvrseni na teritoriji bivse Jugoslavije, nezavisno od nacionalne pripadnosti pocinilaca. Na tu funkciju je 22. srpnja/jula postavljen bivsi zamjenik javnog tuzioca Vladimir Vukcevic. Ocekuje se da on sa radom pocne u rujnu/septembru.


BOSNA I HERCEGOVINA: U lipnju/junu je predsjednik Haskog tribunala, sudac Teodor Meron (Theodor Meron), posjetio Sarajevo. On je tom prilikom izrazio podrsku stvaranju vijeca za ratne zlocine pri drzavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i odjeljenja za ratne zlocine pri uredu drzavnog tuzioca.


Iako je nagovijestio da bi u radu doticnog suda u pocetku trebalo da sudjeluju ne samo domaci, nego i strane suci i tuzioci, on je naglasio da bi podrska iz inozemstva u kasnijoj fazi trebalo biti ukinuta.


HRVATSKA: Hrvatska ministarka pravde Ingrid Anticevic-Marinovic najavila je u lipnju/junu da ce njen kabinet uskoro razmatrati vlastiti prijedlog zakona o ratnim zlocinima i poslati ga Saboru na usvajanje "po hitnom postupku".


Usvajanje nacionalnih zakona o ratnim zlocinima za balkanske zemlje danas je mozda vaznije no ikada ranije. Mnogi smatraju da ce s osnivanjem Medjunarodnog krivicnog suda (MKS) nestati i spremnost medjunarodne zajednice da finansira bilo kakav "ad hoc" tribunal.


Polazeci od suzenog vremenskog okvira, Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda sugeriralo je Tribunalu da se prije svega usredotoci na lidere iz perioda balkanskih ratova, "umjesto na manje vazne aktere" tih sukoba.


Otuda je Tribunal odlucio da slucajeve srednjeg i nizeg ranga prepusti nacionalnim sudovima. Po prestanku rada Tribunala, ti ce sudovi nastaviti samostalno suditi za ratne zlocine.


Kao sto je napomenuo i sudac Meron, prepustanje sudskih procesa odgovarajucim lokalnim institucijama ima svojih prednosti, koje prije svega proistjecu iz cinjenice da sudjenja koja se odvijaju u neposrednoj blizini zrtava i nadomak mjesta zlocina uvijek nailaze na veci odjek unutar lokalnih zajednica. Medjutim, da bi taj cilj bio ostvaren, puno toga tek treba uraditi.


Do sada je pred lokalnim sudovima odrzano svega nekoliko sudjenja za ratne zlocine. Ona nisu naisla na pretjerano povoljne reakcije. Sucima je zamjerano na etnickoj pristrasnosti. Izostale su adekvatne mjere zastite svjedoka. Drzave su odbile medjusobno suradjivati, protiveci se ekstradicijama i razmjeni dokaznog materijala.


U vezi sa svim tim manama, treba reci i da pravni standardi prema kojima treba mjeriti domete nacionalnih sudova vec uveliko postoje, s obzirom na to da je Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima definirao kriterije koje moraju ispuniti svi sudski procesi ove vrste.


Potonjim je dokumentom zajamceno pravo na javno i posteno sudjenje pred nezavisnim sudom. U njemu se zahtijeva i da optuzenicima bude dato dovoljno vremena, kao i sva sredstva koja su neophodna za pripremu obrane, uz napomenu da odnos prema njima mora biti human.


Znatno je medjutim kompliciranije pitanje financiranja domacih sudova za ratne zlocine. Balkanske su drzave osiromasene ratovima. Tribunal raspolaze ogranicenim sredstvima, pri cemu nikada do sada nije imao ovoliko troskova: pred njim se trenutno vodi cak 56 postupaka, dok se jos 18 optuzenika nalazi na slobodi.


Prema rijecima doskorasnjeg predsjednika Tribunala Kloda Zorde (Claude Jorda), Medjunarodni sud za ratne zlocine je i pored toga duzan pruziti sustinsku podrsku nacionalnim sudovima.


Zorda je pred Glavnom skupstinom UN-a izjavio kako, ukoliko Tribunal prepusti sudjenja lokalnim organima, "mi snosimo odgovornost za to da ti sudovi raspolazu svim potrebnim sredstvima za ispunjenje misije koja im je povjerena".


I zaista, Tribunal je u medjuvremenu poceo pruzati podrsku svima koji rade na lokalnim slucajevima. Program podrske je vec organizirao niz radionica za suce, tuzioce, advokate i policijske isljednike iz nekadasnjih jugoslavenskih drzava.


No, buduci da jos uvijek postoji veliki raskorak izmedju entuzijazma s jedne, i sposobnosti drzava da same izvedu sudjenja za ratne zlocine s druge strane - neophodno je da ta pomoc bude (jos) veca.


Na primjer, prema podacima koje je na lipanjskom/junskom brifingu u Kongresu SAD-a izneo Dzejms Fisfis (James Fisfis), referent za Srbiju pri Medjunarodnom republikanskom institutu, 64 posto Srba ovog je proljeca podrzalo sudjenja pred lokalnim sudovima; Srbija je pak saopcila da njeni sudovi jos uvijek ne rade punim kapacitetom, te da je nacionalnom sudstvu preko potrebna financijska podrska.


Otuda ce Tribunal vec sljedecih mjeseci - ukoliko zaista namjerava svoj mandat okoncati na vrijeme, tako sto ce jedan broj sudjenja prepustiti sudovima koji ce biti u stanju da ih izvedu - znacajan dio svojih napora morati posvetiti izgradnji lokalnih institucija.


Rachel S. Taylor je advokat iz Njujorka i urednik specijalnih projekata casopisa za medjunarodnu politiku World Press Review.


Frontline Updates
Support local journalists