Perišićevo oslobađanje neće biti preispitivano

Tužilaštvo je tražilo ponovno razmatranje odluke za koju je tvrdilo da počiva na upotrebi "pogrešnog pravnog standarda".

Perišićevo oslobađanje neće biti preispitivano

Tužilaštvo je tražilo ponovno razmatranje odluke za koju je tvrdilo da počiva na upotrebi "pogrešnog pravnog standarda".

Momcilo Perisic. (Photo: ICTY)
Momcilo Perisic. (Photo: ICTY)
Tuesday, 25 March, 2014

 

Predsednik Haškog tribunala odbacio je zahtev tužilaštva za ponovnim razmatranjem žalbene presude kojom je oslobođen general jugoslovenske vojske Momčilo Perišić.

U martu 2013., žalbene su sudije odbacile osuđujuću presudu koja je Perišiću bila izrečena za pomaganje i podsticanje zločina počinjenih nad civilima prilikom opsade Sarajeva, koja je trajala 44 meseca i u kojoj je od snajperske i artiljerijske vatre stradalo više hiljada ljudi; kao i prilikom masakra u Srebrenici, gde je 1995. ubijeno preko 7,000 bošnjačkih muškaraca i dečaka. Veće je ukinulo prvostepenu zatvorsku kaznu u trajanju od 27 godina.

Ono je zaključilo kako je prvostepeno sudsko veće "propustilo da razmotri da li je konkretna pomoć gospodina Perišića" dovela do zločina koje su izvršile snage bosansko-hercegovačkih Srba, te kako "nijedna osuda za pomaganje i posticanje ne može biti izrečena ukoliko konkretna usmerenost nije dokazana van svake razumne sumnje". (Više o tome vidi u tekstu "Jugoslovenski general oslobođen u žalbenom postupku".)

Odluka o "konkretnoj usmerenosti" bila je izrazito kontroverzna.

Jedno drugo žalbeno veće zaključilo je 24. januara – izričući presudu u slučaju koji se ticao Kosova i u kojem se kao jedan od osuđenika pojavio i Nikola Šainović, nekadašnji potpredsednik vlade Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) – da "pre presude Perišiću, nikakav nezavisan zahtev u vezi sa konkretnom usmerenošću žalbeno veće nije podnosilo u vezi sa bilo kakvim činjenicama". Te sudije su ovaj zahtev u potpunosti odbacile. (Više o tome vidi u tekstu "Osude za Kosovo uglavnom potvrđene žalbenim presudama".)

U svetlu te odluke u kosovskom slučaju, tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) je u svom podnesku od 3. februara naveo da je "neophodno ponovno razmatranje, kako bi se ispravila nepravda koju je desetinama hiljada muškaraca, žena i dece ubijenih ili ranjenih u Sarajevu i Srebrenici, i njihovim porodicama, nanelo žalbeno veće, time što je u slučaju Perišić primenilo pogrešan pravni standard za pomaganja i podsticanje".

Jednom prethodnom odlukom je u Tribunalu bilo odbačeno preispitivanje konačnih žalbenih presuda, osim u "retkim i izuzetnim slučajevima". Bramerc je tvrdio da je ovaj slučaj jedan od takvih.

"Preispitivanje je zasnovano na tome što je Šainovićevo žalbeno veće jednoglasno odbacilo objašnjenje Perišićevog žalbenog veća o pravnim standardima za pomaganje i podsticanje, te zaključilo da interes pravde za desetine hiljada žrtava znatno nadmašuje interes Perišića u pravosnažnom postupku", saopštio je on. "Pravda mora biti vraćena žrtvama. Preispitivanje je jedini način da se to ostvari."

U svojoj pisanoj odluci od 20. marta, predsednik Haškog tribunala, sudija Teodor Meron (Theodor Meron) – koji je predsedavao žalbenim većem – odbacio je tužiočev zahtev.

Sudija Meron je zaključio kako "interes žrtava da se podnesak prihvati ne predstavlja pravni osnov koji bi opravdao odobravanje zahteva".

Osim toga, saopštio je kako "tužilaštvo nije uspelo da u interesu pravde utvrdi ubedljive razloge za odstupanje od uspostavljene prakse Tribunala kada je u pitanju ponovno razmatranje konačnih presuda".

Rachel Irwin izveštava za IWPR iz Haga.


 

Frontline Updates
Support local journalists