Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

OTPECACENA OPTUZNICA PROTIV DELICA

Iako je vijest da je protiv njega podignuta optuznica izazvala mnogo gnjeva, vrhovni zapovjednik bosanskih Muslimana pristao je otputovati u Hag.
By IWPR ICTY

Objelodanjivanjem optuznice za ratne zlocine protiv bivseg bosanskog vrhovnog zapovjednika, Rasima Delica, okoncane su visemjesecne spekulacije o tome hoce li i on biti pozvan u Hag zbog zlocina koje su strani borci, takozvani “mudzahedini”, pocinili u sukobu koji je trajao od 1992. do 1995.


Nakon sto je tuzilastvo 23. veljace/februara obznanilo postojanje optuznice, Delic je bosanskoj televiziji izjavio kako ce sljedeceg tjedna dobrovoljno otputovati za Hag.


Iako je porekao bilo kakvu odgovornost za ratne zlocine, on je tom prilikom rekao da objavljivanje optuznice predstavlja “neku vrstu olaksanja zbog okoncanja spekulacija i neizvjesnosti”.


Vijest da je Delic optuzen u Sarajevu je izazvala prilicno komesanje. Iako trenutno u Hagu traju tri procesa u kojima se u ulozi okrivljenog pojavljuju bosanski Muslimani, optuznica protiv Delica je prva povodom koje su lokalni politicari izrazili zabrinutost zbog Tribunala i nacina odabira optuzenika.


Muslimanski predstavnik u multietnickom predsjednistvu Bosne, Sulejman Tihic, kritizirao je ovoga tjedna Medjunarodni sud sto “radi pod pritiskom”, tvrdeci da je Tribunal “izjednacio odgovornost onih koji su pocinili zlodjela i unistili [Bosnu], i onih koji su je branili”.


Na drugoj strani, vijest o optuznici pozdravili su Srbi iz Republike Srpske (RS). “Tokom rata, zlocini su cinjeni na sve tri strane”, kaze Igor Gajic, glavni urednik banjaluckog tjednika Reporter.


“Kad su vec najvisi srpski i hrvatski generali optuzeni, ne postoji nijedan razlog zbog kojeg i muslimanske [zapovjednike ne bi trebala] stici ista sudbina.”


Delica se tereti za ubojstva, okrutno postupanje i silovanja koja su pocinili pripadnici jedinice El Mudzahed, sacinjene od stranih, islamistickih dobrovoljaca – takozvanih mudzahedina – koji su se na srednjobosanskom podrucju Ozrena i Vozuce, u razdoblju od 1993. do 1995., borili protiv bosanskih Srba i Hrvata.


Ti su strani borci bili zloglasni po svojoj brutalnosti; navodno su na najokrutnije nacine zlostavljali i ubijali vlastite zatvorenike.


Tuzioci tvrde da je 24. srpnja/jula 1992. u mudzahedinskom logoru u Kamenici pokraj Zavidovica jednom zarobljenom srpskom vojniku bila odrubljena glava: “svi ostali zatvorenici bili su prisiljeni poljubiti tu glavu, nakon cega je ona okacena o kuku i objesena o zid prostorije u kojoj su boravili zatocenici”.


U optuznici se takodjer navodi da su zatvorenici u logoru Kamenica svakodnevno bili muceni i premlacivani. “Nekima su davani elektro-sokovi, dok su drugi trpjeli veliku bol zbog nacina na koji su im bile vezane noge”, stoji u tom dokumentu.


Tuzioci takodjer tvrde da su u logoru silovane tri Srpkinje, te navode da je sa svim tim zlocinima Delic bio upoznat, ali da nije ucinio nista kako bi kaznio njihove pocinitelje.


Delica se takodjer tereti i za masakr nad 24 bosanska Hrvata, koji se 8. lipnja/juna 1993. odigrao u selu Maline, opcina Travnik. Pocinioci su ponovo bili mudzahedini.


Novinari Emir Suljagic i Edina Sarac iz Sarajeva izvijestili su IWPR da su bili u prilici vidjeti jednu jezivu video snimku, koju su ocito tokom rata snimili mudzahedini, i koja prikazuje ritualna smaknuca zarobljenih Srba u Vozuci tokom 1995.


Oni su doticne snimke opisali kao “potpuno sokantne”, rekavsi kako vjeruju da ce tuzioci tu traku svakako iskoristiti kao dokazni materijal na sudjenju Delicu.


No, iako su zlocini koji se opisuju u optuznici koja je protiv njega podignuta nesumnjivo medju najtezima kada su u pitanju oficiri bosanske vojske, promatraci u Bosni ipak smatraju da utvrdjivanje Deliceve odgovornosti nece biti nimalo lako.


Ovaj korpulentni general ima 56 godina i reputaciju profesionalnog vojnika. Jos su mu neke osobine pomogle da se uspne na sam vrh: jedna od njih je, naizgled paradoksalno, bila vezana i za odsustvo politickih ambicija.


Za razliku od svog prethodnika Sefera Halilovica, kome se takodjer u Hagu sudi za ratne zlocine, Delic je prema tvrdnjama iz vojnih izvora bio poslusan: nije dovodio u pitanje odluke koje je o kljucnim pitanjima – kakvo je, recimo, prisustvo stranih boraca na bosanskom ratistu – donosilo bosansko predsjednistvo.


Svjedocenjima na sudjenju ratnom nacelniku generalstaba Enveru Hadzihasanovicu i zapovjedniku brigade Amiru Kuburi vec je potvrdjeno da su spomenuti mudzahedini svojim agresivnim ponasanjem predstavljali jedan od najvecih problema, i to kako za muslimanske civile, tako i za vojnike.


Medjutim, Sarceva – koja je izvjestiteljica sarajevskog lista Dnevni avaz – tvrdi da Delic “ni na koji nacin nije mogao rijesiti taj problem, s obzirom da nije postojala politicka suglasnost o tome . . . Mudzahedini su uvijek predstavljali vise politicko, nego vojno pitanje”.


Delicevi advokati ce, da bi ga obranili, vjerojatno pokrenuti pitanje politicke odgovornosti.


I prije no sto je bio imenovan za vrhovnog zapovjendika bosanske vojske, Delic je spadao medju najvise muslimanske oficire, a bio je i tek jedan od nekolicine koji su pohadjali skolu zapovijedanja.


Vojni izvori bliski optuzenom tvrde da mu je nedostajao osobni autoritet, te da je – nakon sto je postavljen za zapovjednika – mnogo ljudi izrazilo sumnju u njegovu eventualnu sposobnost da neorganizirane, a cesto i neposlusne grupe naoruzanih ljudi pretvori u pravu vojsku.


Pa ipak, uprkos skepticizmu mnogih, Delic je u tome uspio. Cak i njegovi najljuci oponenti priznaju da je upravo on najvise pridonio da bosanska vojska izgleda i ponasa se profesionalno.


Vojni promatraci iz Sarajeva opisuju ga kao zapovjednika koji je “uvijek postivao pravila sluzbe”.


Cini se da je dokazima iznesenim na sudjenju Seferu Halilovicu vec potvrdjeno da je Delic zahtijevao pokretanje temeljite istrage u vezi s masakrima koji su 1993. pocinjeni u selima Grabovica i Uzdol, te da je naredio da vojna operacija u Hercegovini bude obustavljena sve dok se ta istraga ne okonca.


Nisu rijetki ni oni koji smatraju da se prema Delicu, s obzirom na njegov vojni dosje, nije postupilo pravedno.


“Citav ovaj slucaj djeluje kao montiran”, izjavio je za jedan lokalni list Safet Halilovic, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, koja je clanica vladajuce koalicije.


A predsjednik opozicione Socijaldemokratske unije, Miro Lazovic, tvrdi: “Optuzujuci zapovjednika vojske koja se tokom rata ponasala krajnje profesionalno, vi izjednacavate krivicu agresora i zrtve.”


Merdijana Sadovic izvjestava za IWPR iz Haga.