OTKRIVENA IMENA OSUMNJIČENIH ZA SREBRENICU

Ta imena predstavljaju samo dio mnogo dužeg spiska na kojem se nalazi oko 28,000 ljudi koji su, prema podacima kojima raspolažu vlasti Republike Srpske (RS), bili direktno ili indirektno umiješani u masakr.



Dnevni list se na pomenuti potez odlučio poslije višegodišnjeg javnog i političkog pritiska da se ta imena otkriju javnosti.



Tokom svoje posjete Srebrenici 11. jula ove godine, glavna tužiteljica Haškog tribunala, Karla del Ponte (Carla del Ponte), izjavila je: „Tribunal nikada nije stavio embargo na objavljivanje tih podataka – stoga ću lično nastojati da se oni uskoro objelodane.“



Pod pritiskom međunarodne zajednice, u oktobru 2004. Komisija za Srebrenicu RS-a objavila je, izvještaj u kojem priznaje da su Srbi bili odgovorni za pokolj više hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici izvršen u julu 1995.



Od oko 28,000 imena koja se navodno nalaze u integralnoj verziji izvještaja, 892 osobe navodno su još uvijek aktivne u vladinim i opštinskim institucijama.



Neposredno poslije komentara Del Ponteove, muslimanski predstavnik u bosanskom predsjedništvu, Sulejman Tihić, pismenim je putem od glavnog tužioca pri Vijeću za ratne zločine, Marinka Jurčevića, zatražio da skine embargo sa objavljivanja tog spiska.



Tihić je u svojoj izjavi ukazao na to da „skrivanje imena počinilaca genocida nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici . . . predstavlja direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma“.



Ali Jurčević – čiji ured ispituje navode sadržane u izvještaju – odlučno je ostao pri tvrdnji da bi „objavljivanje ovih informacija moglo ugroziti istrage koje su u toku“.



„Neki od onih koji su na spisku, a protiv kojih se trenutno vodi istraga, mogli bi pobjeći“, saopšteno je iz njegove ureda 20. jula.



Međutim, 24. avgusta sarajevski dnevni list Oslobođenje objavio je prvih 69 od preko 800 imena, koliko namjerava da objelodani u narednih nekoliko dana. Oni tvrde da su spisak dobili „od izvora u uredu bosanskog tužilaštva“.



Otkada je taj izvještaj sačinjen, muslimanski političari, mediji i nevladine organizacije vršili su pritisak sa ciljem da se objave sva imena, a pogotovo imena onih koji rade u državnim organima. Del Ponteova je čak izjavila da bi to „pomoglo“ i u ostalim istragama ratnih zločina.



Sadik Pazarac, predstavnik Helsinškog odbora za ljudska prava u Bijeljini, izjavio je za IWPR: „To je trebalo još davno učiniti. Ljudi trebaju znati ko su te osobe – a ako su bile umiješane u ovaj zločin, one treba i da odgovaraju, umjesto što se pretvaraju da se ništa nije dogodilo.