Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Optuzen bivsi vodja hrvatskih Srba

Nekadasnji skladistar Goran Hadzic je, kao jedan od organizatora pobune na srpskoj teritoriji, optuzen za ratne zlocine
By Rachel S.

Tribunal je ovog tjedna otpecatio optuznicu protiv Gorana Hadzica, bivseg predsjednika takozvane Republike Srpske Krajine (RSK). Hadzic je po 14 tocaka optuzen za krsenje zakona i obicaja ratovanja.


S tekstom optuznice je, kako je saopceno 16. srpnja/jula, prvo bio upoznat Savjet ministara Srbije i Crne Gore, zemlje u kojoj Hadzic – kako se pretpostavlja – i boravi. Ministar inozemnih poslova Vuk Draskovic izjavio je da je njegovom ministarstvu optuznica stigla 13. srpnja/jula, pri cemu je Tribunal zahtijevao da javnost o tome ne bude obavjestavana tokom sljedeca 72 sata.


Hadzic ima 45 godina, a prije no sto je 1991. izbio rat u Hrvatskoj bio je skladistar. Nakon sto su srpske snage uz podrsku beogradske vlade preuzele kontrolu nad dijelovima hrvatske teritorije, Hadzic je naglo napredovao, da bi naposljetku postao i predsjednik samoproklamirane drzave.


Optuznica se odnosi na razdoblje do isteka njegovog mandata, odnosno prosinca/decembra 1993. Nepune dvije godine kasnije, hrvatske su snage zaposjele spomenuto podrucje, cime je i ukinut srpski pobunjenicki entitet.


Hadzic je navodno bio umijesan u zajednicki zlocinacki poduhvat, u kojem su sudjelovale osobe poput jugoslavenskog predsjednika Slobodana Milosevica, kao i Milan Martic (takodjer bivsi lider hrvatskih Srba), Jovica Stanisic (sef drzavne sigurnosti), Franko Simatovic (zapovjednik specijalnih jedinica), Vojislav Seselj (ultra-desnicarski politicar), te Zeljko Raznatovic “Arkan” (pokojni paravojni lider).


Svrha je tog zajednickog zlocinackog poduhvata, prema navodima tuzilastva, “bilo prisilno raseljavanje vecine hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovnistva s otprilike jedne trecine teritorije Republike Hrvatske (RH) . . . a s ciljem da oni postanu dio nove, srpske drzave.”


Konkretno, Hadzica optuznica tereti za sudjelovanje u progonima, unistenjima, ubojstvima, zatvaranjima, mucenjima, nehumanom tretmanu, okrutnom postupanju, deportacijama, prisilnoj razmjeni, nemilosrdnom unistavanju i pljacki javnog ili privatnog vlasnistva, i to u mjestima kao sto su Dalj, Erdut, Klisa, Lovas, Granovac i Vukovar.


Kao posebno mucnu epizodu optuznica navodi da su jedinice kojima je zapovijedao Hadzic – zajedno sa snagama koje su bile pod kontrolom Beograda, kao i jos jednom dobrovoljackom formacijom – prisilile 50 hrvatskih civila, koji su se nalazili na prinudnom radu u selu Lovas, da prodju kroz minsko polje na periferiji grada. Tom prilikom je – sto u eksplozijama, sto u pucnjavi – poginulo dvadeset i dvoje ljudi.


Hadzicu ovo nije prvi put da je optuzen pred Tribunalom. U optuznici koja je protiv Milosevica podignuta 2002., njegovo je ime spomenuto u svojstvu suizvrsioca.


Ostaje da se vidi kako ce se Srbija – na koju se vrsi sve veci pritisak kako bi uhapsila sve osobe optuzena za ratne zlocine koji se kriju na njenoj teritoriji – reagirati na optuznicu.


Smatra se da ogromna vecina haskih bjegunaca zivi (ili provodi izvjestan dio vremena) u Srbiji i Crnoj Gori.


Rachel S. Taylor je urednica IWPR-a u Hagu.