OKRUTNOST PREMA ZIVOTINJAMA MALO KOGA BRINE U BOSNI

Aktivisti se suocavaju sa skoro nepremostivim preprekama pokusavajuci da izmene klimu ravnodusnosti javnosti prema zastiti zivotinja.

OKRUTNOST PREMA ZIVOTINJAMA MALO KOGA BRINE U BOSNI

Aktivisti se suocavaju sa skoro nepremostivim preprekama pokusavajuci da izmene klimu ravnodusnosti javnosti prema zastiti zivotinja.

Tuesday, 2 August, 2005

U sarajevskom zooloskom vrtu veliki suri medved sedi u kavezu koji je jedva veci od same zivotinje, lupkajuci svojim sapama bespomocno o resetke svaki put kada bi neko dete protrcalo pored kaveza.


Pitanje je da li bi ovaj gest trebalo protumaciti kao poziv upomoc, ali traumaticni izraz koji se cita u njegovim ocima ukazuje da pati.


Malo ko od posetilaca zooloskog vrta nalazi za shodno da kritikuje lose uslove u kojima boravi ovaj medved. U zemlji u kojoj je do nedavno besneo uzasan rat, cini se da malo ko ima vremena ili energije da se bavi stanjem u kome se nalaze zivotinje.


Ni sudovi ne nude previse pravne pomoci upravi zooloskog vrta. Bosna nema zakon koji se bavi surovoscu prema zivotinjama.


"Prosle godine naisli smo na coveka koji je bio zainteresovan za ustupi sredstva kako bi se poboljsali uslovi u kojima boravi medved, ali uprava zooloskog vrta nije prihvatila tu ponudu", kaze Velimir Ivanisevic, osnivac organizacije "SOS Sarajevo", takodje poznate kao Udruzenje gradjana za prevenciju okrutnosti prema zivotinjama, ustanovljenoj 1998. godine.


Potencijalni dobrocinitelj je bio Zulfikar Alispago, vlasnik sarajevskog kafea "City Pub".


Esad Tajic, direktor zooloskog vrta, negira svoju krivicu. "Nekoliko faktora nas je sprecilo da iskoristimo taj novac", rekao je on, odbijajuci da kaze bilo sta drugo.


Tajic je priznao da se Evropska asocijacija zooloskih vrtova, EAZA, pozalila na uslove u kojima boravi medved u sarajevskom vrtu, dodajuci da uprava ne sedi skrstenih ruku po tom pitanju.


"Planiramo da obezbedimo podrsku kantonskih vlasti u Sarajevu kako bi izgradili novi kompleks za divlje zivotinje, sto bi bilo bezbednije i jeftinije nego da samo pravimo novi kavez za medveda", kaze on. Procenjuje se da bi cena projekta iznosila oko 120.000 evra.


Situacija u kojoj se nalazi medved u zooloskom vrtu je sokantna – ali ne manje sokantna nego ona u kojoj se nalaze mnogi kucni ljubimci. "Odnos prema zivotinjama u Bosni i Hercegovini je uzasavajuci", kaze Ivanisevic.


"SOS" je imao slucajeve zlostavljanja kucnih ljubimaca koji se prosto ne daju opisati kao sto su, na primer, slucajevi gde su zivotinjama prikacene petarde na ledja. Jednom prilikom Ivanisevic je nasao sestoro stenadi zakucane ekserima za pod.


Uprkos oskudnim finansijskim sredstvima i indiferentnosti zvanicnih organa, "SOS" je spasio mnoge zivotinje od okrutne smrti.


Clanovi ove organizacije nemaju drugog izbora ponekad nego da pruze utociste zivotinjama u sopstvenim kucama ili u kancelarijama. Glavna finansijska podrska pristize od stranih organizacija za zastitu zivotinja, ukljucujuci nemacki "Helfer ohne Grenzen" (Pomagaci bez granica) i veterinare koji rade za mirovne trupe pod vodjstvom NATO-a u Bosni.


Bosanske kantonalne i lokalne vlasti ne planiraju uvodjenje zakona o zastiti zivotinja, a njihova potpuna ravnodusnost prema ovom problemu podupire stav javnosti da taj problem nije uopste vazan.


"Tesko da mogu sastaviti kraj s krajem s mesecnim prihodom od 150 bosanskih maraka (75 evra)", kaze jedan sarajevski penzioner za IWPR. "Drugi su problemi znatno vazniji od zakona o zastiti zivotinja. Ova zemlja se suocava sa znatno vecim problemima, koje treba odmah resavati".


Drugi prolaznik na ulici imao je vise razumevanja. "Ta stvorenja ne mogu da govore u svoje ime", kaze on. "Ta cinjenica ne znaci da mi mozemo da ih lisimo osnovnih prava".


"SOS" pokusava da privuce na svoju stranu omladinu u okviru svoje kampanje s ciljem promene stava javnog mnjenja o ovom pitanju. Clanovi ove organizacije drze predavanja u osnovnim i srednjim skolama kako bi podigli svest o potrebi za odgovarajucim tretmanom zivotinja.


Medjutim, puno toga treba uraditi. Ponizavanje zivotinja radi zabave ljudi je uobicajeno u Bosni. U jednom televizijskom prilogu proslog oktobra, na primer, prikazan je vlasnik restorana na planini Vlasic koji drzi medveda u kavezu da bi zabavljao svoje goste.


Njegova glavna tacka je bila da opije zivotinju alkoholom svakoga dana uoci vecere, tvrdeci da to medved "prosto obozava".


Istrajna popularnost borbi pasa u Bosni i Hercegovini je jos jedan pokazatelj opste ravnodusnosti prema pravima zivotinja. Ove krvave borbe se odrzavaju na tajnovitim lokacijama, pri cemu u njima uglavnom ucestvuju pitbul terijeri, a organizatori sticu veliki profit.


Jedan odgajivac pasa rekao je da u publici na borbama pasa nema siromasnih i neobrazovanih gradjana. "To su uglavnom doktori, profesori, policajci – ljudi iz svih slojeva drustva", rekao je ovaj odgajivac za IWPR.


U isto vreme, kafilerija koja se finansira iz javnog budzeta lovi pse lutalice i uklanja ih kako to nadje za shodno.


"SOS" pokusava da ponudi alternativu osnivanjem novog utocista za pse kako bi se smanjio pritisak na postojeci na periferiji Sarajeva, kojim upravlja organizacija "Pomozite zivotinjama".


Cilj je da se pruzi utociste i veterinarska nega napustenim zivotinjama dok se ne pronadju novi vlasnici. Potraga za lokacijom je trenutno u toku.


U medjuvremenu, Zulfikar Alispago iz sarajevskog "City Pub"-a i dalje prikuplja sredstva za novi dom jadnog medveda iz zooloskog vrta. "Znam da Bosna ima vecih problema nego sto je zanemarivanje zivotinja, ali treba da pocnemo da radimo ono sto mozemo, inace ce sve lepe stvari u ovoj zemlji nestati", kaze on.


Aida Alic i Amil Ducic napisali su ovaj clanak u okviru osnovnog novinarskog kursa IWPR-a.


Frontline Updates
Support local journalists