Ogromna ocekivanja od nove Vlade

Ko god da dobije vlast, morace da se suoci sa rastucom frustracijom javnosti zbog nezaposlenosti, problema sa energijom, kao i konacnog statusa.

Ogromna ocekivanja od nove Vlade

Ko god da dobije vlast, morace da se suoci sa rastucom frustracijom javnosti zbog nezaposlenosti, problema sa energijom, kao i konacnog statusa.

Monday, 21 February, 2005

Preko 1,3 miliona registrovanih glasaca ovog vikenda ce dobiti priliku da oblikuju buduci sastav nove vlade na Kosovu, ili Kosovske privremene institucije za samoupravu, PISG, kako je ona inace poznata.


Posto se ne ocekuje da ce bilo koja stranka uspeti da osvoji 61 od 120 mesta u parlamentu i samostalno stekne vecinu, svaka nova administracija ce verovatno podsecati na aktuelni visepartijski aranzman koji je cesto kritikovan kao neefikasan.


Ukupno 27 stranaka i pet nezavisnih kandidata nadmecu se za skupstinska mesta na izborima zakazanim za 23. oktobar. Deset mesta ce biti rezervisano za etnicke Srbe i jos deset za ostale manjine, kao sto su Romi, Askalije, Egipcani, Bosnjaci i Goranci.


Prvi posleratni izbori na na Kosovu 2001. godine imali su za rezultat koaliciju u kojoj su dominirale tri najvece stranke, Demokratska liga Kosova, LDK, Demokratska partija Kosova, PDK, i Savez za buducnost Kosova, AAK.


Ali, do sada, lokalna administracija na Kosovu je imala samo ogranicena ovlascenja, jer po Rezoluciji UN 1244, entitetom se prakticno upravlja kao da je protektorat UN.


Razgovori o konacnom statusu Kosova treba da pocnu 2005. godine, sto dolazece izbore cini vaznijim od prethodnih. Sledeca vlada ce imati veca ovlascenja kada medjunarodna administracija jednom pocne da prenosi na nju vecinu svojih nadleznosti.


“Ovi izbori su narocito vazni”, izjavio je za IWPR Naim Maloku, potpredsednik AAK, “jer ce proces utvrdjivanja konacnog statusa Kosova biti zapocet i priveden kraju tokom narednog trogodisnjeg skupstinskog mandata.”


Dzavit Haliti iz PDK, clan kosovske skupstine, upozorio je da ce ovaj najavljeni prenos vlasti takodje predstavljati ozbiljan izazov za politicare. “Ko god da dobije vlast morace da obavi dosta poslova”, kaze Haliti, “kao sto su ispunjavanje standarda, resavanje energetske krize i obezbedjivanje sigurnog okruzenja i slobode kretanja za sve gradjane.”


Prema Muhametu Hamitiju, clanu LDK i portparolu predsednika Kosova, Ibrahima Rugove, nekoherentnost razlicitih vladinih ministarstava, koja kontrolisu razlicite stranke, otezavala je izvrsavanje zadataka vlade u proslosti.


“Neka ministarstva se ponasaju kao da su u opoziciji”, izjavio je Hamiti. “Vladi nije bilo moguce da normalno funkcionise.”


Hider Kasner, direktorka Nacionalnog demokratskog instituta, NDI, ekspertske organizacije iz Pristine, slaze se sa ovim misljenjem. “Jedna od prvih stvari koje nova vlada mora uciniti jeste utvrdjivanje koherentnije agende za pitanja kao sto su ekonomija, obrazovanje i zivotna sredina”, izjavila je ona.


Istrazivanje koje su u septembru sproveli Program za razvoj UN, UNDP, i kabinet premijera na temu kvaliteta uprave, pokazuje da je javnost vladu i predsednistvo rangirala medju pet najkorumpiranijih institucija na Kosovu.


Leon Malazogu, direktor za istrazivacke projekte u kosovskom Institutu za istrazivanje i razvoj politike, KIPRED, kaze da je jedini nacin da se izadje na kraj sa takvim uverenjima ohrabrivanje energicnije parlamentarne opozicije.


“Da bi imalo sistem odgovornosti i kontrola, Kosovo mora imati opoziciju”, kaze on za IWPR. “Sto je vise opozicije, manje su sanse da ce doci do zloupotreba u vladinim institucijama.”


Ali Ramus Tahiri, savetnik Nedzata Dacija, predsednika skupstine, kaze da je takav razvoj dogadjaja malo verovatan, dok partijski lideri ostaju fiksirani na cilj ulaska u vladu.


“Vodece stranke su vise zainteresovane da dobiju neki deo vlasti, cak i ako je to samo jedno ministarstvo, nego da budu opozicija”, kaze Tahiri za IWPR.


Prema Tahiriju, stranacki sukobi posle izbora verovatno ce se fokusirati na to ko ce dobiti kontrolu nad najunosnijim ministarstvima, kao sto su saobracaj, finansije, privreda i poljoprivreda.


”Vecina ljudi smatra da kompanije koje pobedjuju na tenderima za izgradnju puteva ili pruzanje drugih usluga daju ministartsvima proviziju od oko 15 procenata od vrednosti posla, u obliku mita”, objasnjava Tahiri.


Medjutim, Hider Kasner predvidja da ce sledecoj kosovskoj vladi biti teze da prodje sa takvom finansijskom neodgovornoscu.


“Ljudi na Kosovu su postali veoma oprezni”, istice ona. “I muka im je od igre prebacivanja odgovornosti izmedju kosovskog rukovodstva i medjunarodne zajednice. Mozete biti sigurni da ce sledeca vlada biti pozvana na odgovornost za ono sto se dogadjalo za vreme njenog mandata.”


Kakva god da bude vlada koja preuzme vlast u Pristini, ona ce morati da se suoci sa rastucom frustracijom javnosti zbog pitanja kao sto su nezaposlenost, nestasice energije, losi uslovi u obrazovanju, kao i konacni status.


Ono cega se Kasnerova pribojava jeste mogucnost da ljudi i dalje gaje nerealna ocekivanja u pogledu onoga sto njihova vlada, ili medjunarodna uprava, realno moze ostvariti u dolazecim mesecima.


“Kao sto smo vec uocili”, upozorila je, “neispunjena ocekivanja vode u lose ishode.”


Arben Salihu i Muhamet Hajrulahu su redovni saradnici IWPR. Jeta Dzara je menadzer IWPR projekta za Kosovo.


Frontline Updates
Support local journalists