ODBRANA HARTMANOVE TRAŽI OBUSTAVU POSTUPKA

Po mišljenju odbrane, nastavak suđenja za nepoštovanje suda predstavljao bi povredu klijentkinjinog prava na slobodu izražavanja.

ODBRANA HARTMANOVE TRAŽI OBUSTAVU POSTUPKA

Po mišljenju odbrane, nastavak suđenja za nepoštovanje suda predstavljao bi povredu klijentkinjinog prava na slobodu izražavanja.

Thursday, 29 January, 2009
Advokati koji zastupaju francusku novinarku Florans Hartman (Florence Hartmann) – optuženu za navodno otkrivanje poverljivih informacija – pozvali su ove sedmice Haški tribunal da odbaci optužbe protiv nje, tvrdeći da njen slučaj preti da ugrozi slobodu štampe.



„Odbrana smatra da bi sudsko veće ponovo trebalo da razmotri svoje naloge od 27. avgusta 2008. i 27. oktobra 2008., te odluči da postupak za uvredu suda nije trebalo ni započinjati, obustavi proces i odbaci optužbe protiv gospođe Hartman“, kaže se u podnesku njenog tima odbrane, predatom 14. januara.



„Nametnuto preširoko tumačenje nepoštovanja suda, koje bi dovelo do pokretanja krivičnog postupka, predstavljalo bi gaženje osnovnog prava gospođe Hartman na informisanje i izražavanje.“



Hartmanova je u periodu od 1999. do 2006. bila predstavnica za štampu glavne tužiteljke Tribunala, Karle del Ponte (Carla Del Ponte), a tereti se po dve tačke za obelodanjivanje odluka koje je žalbeno veće 2005. i 2006. donelo tokom suđenja bivšem predsedniku Srbije, Slobodanu Miloševiću.



Smatra se da se podaci koje je otkrila tiču sudskog tretmana izvesnih dokumenata, uključujući zapisnike sa sastanaka srbijanskog Vrhovnog saveta odbrane (VSO), održavanih za vreme ratova koji su na području bivše Jugoslavije vođeni tokom devedesetih.



Sudije Tribunala su navodno – na zahtev Srbije – pojedinim segmentima tog materijala dodelile oznaku poverljivosti, a sve u skladu sa pravilima Tribunala, koja dozvoljavaju državi da dokumente drži u tajnosti ukoliko bi njihovo otkrivanje moglo da „ugrozi interese nacionalne bezbednosti“.



Mnogi veruju da zapisnici sa sastanaka VSO-a sadrže ključne podatke o umešanosti Beograda u balkanske ratove, a odluka da oni ne budu dostupni javnosti naišla je na široku osudu.



U sudskom nalogu koji je 27. avgusta izdat umesto optužnice navodi se da je Hartmanova – u svojoj knjizi Mir i kazna (Paix and Chatiment) iz 2007. godine, kao i u članku „Prikriveni ključni dokazi o genocidu“, objavljenom u januaru 2008. – otkrila detalje koji se tiču poverljivih odluka žalbenih sudija o sudskim podnescima, a da je pritom bila svesna njihove tajnosti.



U sudskom nalogu se navodi da je Hartmanova time prekršila pravila, jer je znala da „javnosti otkriva poverljive informacije“.



Na prošlosedmičnom pred-procesnom saslušanju, tužioci su rekli: „Okrivljena je znala da su informacije u vreme njihovog otkrivanja bile tajne, da je za odluke iz kojih su podaci preuzeti postojao nalog da budu zavedene kao poverljive, te da ona javnosti otkriva poverljive podatke.“



Tužioci ostaju pri tome da su podaci koje je okrivljena otkrila „podlegali nalogu ili nalozima sudskog veća koji su bili na snazi u vreme kada su podaci otkriveni“.



„Poverljivi status koji je zagarantovan tim nalozima može ukinuti samo veće. Nijedno veće nije ukinulo tajnost bilo kog naloga“, tvrde oni.



U svom predlogu o obustavi postupka, advokati odbrane su ukazali na to da Hartmanova nije optužena za otkrivanje stvarnog sadržaja poverljivih dokumenata, te da se tereti samo za otkrivanje podataka koji se tiču načina na koji je sud postupao sa njima.



„Nije bilo nikakvog otkrivanja ili obelodanjivanja sadržine materijala i dokumenata koji su bili obuhvaćeni merama zaštite. Gospođa Hartman nije optužena za otkrivanje bilo koje zaštićene informacije, već za otkrivanje činjenice o postojanju naloga da se ti dokumenti zaštite“, kažu oni.



Oni su ukazali i na to da navodno otkrivanje nije dovelo ni do kakvih dokazivih posledica.



„Gospođa Hartman se tereti za navodno ometanje toka pravde koje [nije] utvrđeno“, kažu oni.



Advokati potom tvrde i da je njihova klijentkinja nepravično izdvojena i kažu da su podaci za čije se otkrivanje ona tereti već bili dostupni javnosti.



„[Hartmanova je optužena] jer je rekla nešto što su svi već znali. I jedino je ona optužena zbog toga“, kažu oni.



Novinarkina odbrana naglašava kako ne postoje nikakvi dokazi za to da je Hartmanova želela da naškodi ugledu Tribunala i da nijedan svedok nije bio ugrožen zbog načina na koji se ona ponašala.



Konačno, ukazali su i na to da krivično gonjenje novinara zbog navodnog otkrivanja činjenica od javnog interesa „verovatno potkopava slobodu štampe, ometa javnu diskusiju o važnim stvarima i verovatno ne doprinosi iskrenoj i otvorenoj debati o događajima koji interesuju Tribunal i najširu javnost“.



Suđenje Hartmanovoj je zakazano za 5. i 6. februar.



Merdijana Sadović je voditeljica programa za Haški tribunal IWPR-a.
Frontline Updates
Support local journalists