Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

ODBACENA ZALBA U SLUCAJU KRNOJELAC

Nekadasnjem upravitelju zatvora suci su saopcili da nije bio puki suucesnik u zlocinima, nego njihov izvrsilac
By Chris Stephen

Jedan od najbizarnijih slucajeva ratnih zlocina u Hagu okoncan je proteklog tjedna, i to tako sto je bivsem upravitelju jednog zatvorskog logora, Miloradu Krnojelcu, odbijena zalba na prethodno donesenu presudu. I ne samo to: zatvorska kazna na koju je Krnojelac prethodno osudjen sada je udvostrucena.


Krnojelac je 2002. osudjen na sedam i po godina zatvora za zlocine ubojstva, premlacivanja, mucenja i nehumanog postupanja u logoru ciji je upravitelj bio.


Nadao se da ce mu kazna ovog tjedna biti umanjena - ali su sucie umjesto toga donele odluku da je njegova odgovornost za zlocine jos veca nego sto se prvobitno mislilo. I tako je na saslusanju odrzanom 18.rujna/septembra kazna povecana na 15 godina.


Krnojelceva prica pocinje u proljece 1992., u vrijeme kada su snage bosanskih Srba protutnjale kroz Focu - istocnobosanski gradic u kojem se u tom trenutku nalazilo i vise tisuca Muslimana iz okolnih sela.


Tada su veliki broj muskaraca, zena i dece srpski zapovjednici uputili u focanski zatvor, odnosno Kazneno-popravni dom (poznatiji kao "KP Dom").


Usprkos tome sto je imao 58 godina i bio nastavnik matematike, zapovjednistvo nad tom institucijom preuzeo je upravo Krnojelac.


Buduci da je rukovodio KP Domom, Krnojelac je odgovoran za nebrojene zlocine koji su tamo pocinjeni nad bespomocnim i prestrasenim zatvorenicima.


Osim u ubijanju i premlacivanju, on je uzivao promatrajuci zatvorenike dok se smrzavaju po nezagrejanim prostorijama, gladujuci u uzasnim sanitarnim uvjetima. Najveci broj zlocina u zatvoru pocinili su Srbi, i to uz Krnojelcevu suglasnost.


Zatvorenicki se kosmar okoncao tek u kolovozu/avgustu 1993., kada je uslijed medjunarodnog pritiska logor zatvoren.


Krnojelac nakon toga iscezava, da bi se ponovo pojavio tek 15. lipnja/juna 1998. Tada ulazi u povijest kao prvi osumnjicenik za ratne zlocine koga su u Bosni uhapsile francuske trupe.


Sest mjeseci prije toga, bivsa glavna tuziteljica Luiz Arbur (Louise Arbour) pozalila se da Francuska - za razliku od americke, britanske i nizozemske vojske - odbija sudjelovati u hapsenju osumnjicenih.


Arburova je onda upravo Francuskoj predala tzv. zapecacenu, odnosno tajnu optuznicu protiv Krnojelca. Nedugo potom, francuske su trupe uhapsile osumnjicenog u focanskoj skoli u kojoj je radio kao direktor.


Krnojelac je optuzen za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja. Sudski proces trajao je 76 dana.


Clanovi optuzenikove obitelji pojavili su se na sudjenju kao svjedoci obrane.


"Poznajem ga 40 godina i znam da nije u stanju uciniti nista od onoga za sto ga optuzuju", izjavila je njegova supruga Slavica.


Krnojelcev sin, Arsenije, izjavio je pak da je njegov otac bio prisiljen obavljati duznost upravitelja zatvora: "Mom ocu je bilo vrlo tesko promatrati ljude koji su stizali u zatvor, a da im pri tom ni na koji nacin nije mogao pomoci."


Kojesta - uzvratila je optuzba. A suci su se izgleda suglasili s tim stavom. Sudac Dejvid Hant (David Hunt) izjavio je da se Krnojelac, u vrijeme kada su u njegovoj neposrednoj blizini cinjeni zlocini, "opredijelio da zabije glavu u pijesak".


Jedina "olaksavajuca" okolnost je da Krnojelac u vecini slucajeva nije bio neposredni izvrsilac zlocina - umjesto toga, on se jednostavno povukao i dopustio drugima da ih pocine.


Suci su takodjer odbacili optuzbe za ubojstvo i porobljavanje, napominjuci da se Krnojelcevi zlocini vise ticu pruzanja pomoci onima koji su cinili zlodjela, nego njihovog neposrednog izvrsavanja.


Medjutim, ovog tjedna suci apelacionog vijeca zakljucili su da je prvobitno izrecena kazna bila isuvise blaga. Prema njihovoj presudi, Krnojelac nije tek suucesnik u zlocinu, nego jedan od njegovih izvrsilaca.


Apelaciono vijece odlucilo je da je njegova kaznena odgovornost - pa i njegova krivica - znatno veca.


Tokom kratkog saslusanja, Krnojelac je bio vrlo blijed i utucen.


U pitanju je bila posljednja moguca zalba: Krnojelac u haskom pritvoru boravi vec pet godina. A sada ce morati odrobijati jos deset, i to u jednoj od drzava clanica UN-a, cije ce ime biti naknadno saopceno.


Chris Stephen je voditelj projekta IWPR-a u Hagu.