Nacionalisti prijete racanovoj vladi

Napor hrvatske vlade da uhapsi osumnjicenog za ratne zlocine izazvao bunt nacionalisticke desnice.

Nacionalisti prijete racanovoj vladi

Napor hrvatske vlade da uhapsi osumnjicenog za ratne zlocine izazvao bunt nacionalisticke desnice.

Wednesday, 14 February, 2001

Skup desnice u Zagrebu, zakazan 15.februara/veljace, predstavljace mozda najveci izazov za hrvatsku vladu. Povod za skup je odluka hrvatske vlasti da sudski goni umirovljenog generala hrvatske vojske, Mirka Norca.


Na prosvjednom skupu koji je organiziran 11.februara/veljace u Splitu po procjenama neutralnih promatraca bilo je oko 50.000 ljudi koji su iskazali podrsku osumnjiceniku za ratne zlocine, generalu Mirku Norcu.


Na celo prosvjeda, koji su organizirale razne veteranske udruge, proistekle iz Domovinskog rata, stavila se Hrvatska demokratska zajednica, HDZ. Predsednik ove stranke, Ivo Sanader, zatrazio je ostavku vlade i raspisivanje izvanrednih izbora. On je uputio poziv "nacionalno oprijedeljenim strankama" vladajuce koalicije da izadju iz nje.


Desnica se nada da ce protesti pokazati kako vlada ne stoji stabilno na nogama. Postoji mogucnost da bi nacionalisticka Hrvatska socijalno liberalna stranka mogla napustiti vladajucu koaliciju zbog afere Norac.


Za Mirkom Norcem (34) izdat je sudski nalog za uhicenje, nakon sto ga policija nije pronasla na prijavljenoj adresi u Zagrebu. Za njim je raspisana potjernica.


Nacionalisticke stranke i razne veteranske udruge najglasnije se protive progonu hrvatskih vojnika, ucesnika u Domovinskom ratu izmedju 1991-95.godine.


HDZ je tesko optuzio koalicionu vladu Ivice Racana da sumnjicenjem jednog hrvatskog generala za ratni zlocin baca ljagu na Domovinski rat, izjednacuje zrtvu i agresora , te dovodi u pitanje ponos nacije i sam opstanak hrvatske drzave.


Predsjednik Hrvatske, Stipe Mesic je generala Norca, zajedno s jos nekolicinom aktivnih generala umirovio prosle godine, nakon pisma 12 aktivnih i umirovljenih generala u kojem su iznosili politicke stavove i ocijene optuzujuci vladu koja suradjuje sa Hagom.


Otkako je HDZ prosle godine uvjerljivo porazena na parlamentarnim i predsjednickim izborima, hrvatska vlada pokusava da obnovi veze s medjunarodnom zajednicom, nastojeci da se pozabavi pitanjem ratnih zlocina.


Nezadovoljna sporoscu istraznih i sudskih organa u otkrivanju ratnih zlocina, hrvatska vlada je pocetkom januara/sijecnja donijela odluku o formiranju posebnih istraznih odijela koji bi se trebali baviti tim problemom. Vlada premijera Racana zeli tako smanjiti pritiske iz Haga, te sama sprovesti istragu o ratnim zlocinima i kazniti one koji su se ogrijesili o ratno pravo i medjunarodne konvencije.


U politickim kuloarima se nagadja da je prilikom poslijednje posjete Carle del Ponte, glavne tuziteljice ICTY-ja, hrvatska vlada obecala da ce sama suditi Norcu.


Mirko Norac je osumnjicen da je odgovoran za ubojstva srpskih civila u Gospicu u oktobru 1991.godine. On je bio zapovjednik 118. brigade HVO koja je djelovala na podrucju ovog grada.


Pred zupanijskim sudom u Rijeci vec nekoliko mjeseci vodi se proces vezan za ubojstva srpskih civila. Ministar pravosudja Stjepan Ivanisevic, objasnio je u hrvatskom parlamentu kako je nakon iskaza osumnjicenika i svjedoka u ovom procesu istraga dosla i do Norca.


Prema iskazima svijedoka 16.oktobra/listopada na Pazaristu pored Gospica, Norac je rukovodio likvidacijom izmedju 10 i 15 gospickih Srba. Neki svjedoci terete ga da je osobno prvi zapucao i pri tom ubio jednu zenu, a potom zatrazio i od ostalih u grupi zaduzenoj za likvidaciju da pucaju.


Racan je izjavio da politicke snage koje su izgubile na demokratskim izborima sada preko slucaja Norac zele srusiti ustavni poredak. Dodao je da oni isti koji se protive suradnji Hrvatske s ICTY-ijem, to cine i kad su osumnjiceni za ratni zlocin pozvani pred hrvatski sud.


"HDZ zeli izazvati nemire u zemlji da bi isrpovocirao nove izbore ili cak dosao na vlast bez izbora", rekao je novinarima Mato Arlovic, clan Socijaldemokratske partije.


Prosvjedi u Splitu bili su vrlo dobro organizirani. Na skup su autobusima i posebnim vlakovima dovozene pristase HDZ-a iz juzne Hrvatske i Hercegovine, tradicionalnih uporista nacionalisticke desnice.


Skup u Osijeku bio je ispod ocekivanja desnice, jer su medju pet tisuca ljudi uglavnom bili oni koje su autobusima dovezli iz istocnih i sredisnjih dijelova Hrvatske.


Razne veteranske grupe najglasnije su u protestima, jer vecina njih uziva razne privilegije kao sto su visoke mirovine, invalidnine, mogucnost uvoza automobila bez placanja carina. Oni se boje da bi im nova vlast mogla uzeti povlastice.


Uprkos organizaciji i velicini prosvjeda u Splitu, igleda da, bar za sada, nacionalisti nemaju vecu podrsku javnosti.


Dragutin Hedl je redovni dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists