Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

MSP RAZMATRA TUZBU PROTIV SJEDINJENIH DRZAVA

Meksicka vlada tvrdi da 52 osobe s meksickim drzaljanstvom, koje su u Sjedinjenim Drzavama osudjena na smrt, nisu bile pravovremeno upoznate s vlastitim pravima
By Karen Meirik

Pred Medjunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu pocelo je ovog tjedna saslusanje po optuzbi koju je podnijela meksicka vlada, tvrdjeci da 52 osobe s meksickim drzavljanstvom, koje su u Sjedinjenim Drzavama osudjena na smrt, nisu imale posteno sudjenje.


Meksicki duznosnici naime tvrde da Sjedinjene Drzave nisu obavijestile optuzenike da imaju pravo da, zbog pravne pomoci, stupe u kontakt sa svojim konzulatom. Spomenuto pravo im je zagarantirano Beckom konvencijom o konzularnoj suradnji iz 1963., ciji su Meksiko i SAD potpisnici.


Pokretaci spora kazu da je uhapsenim Meksikancima u vecini slucajeva tek nakon izricanja presude bilo receno da imaju pravo traziti konzularnu pomoc, te da sudjenja otuda nisu bila postena. Takodjer tvrde i da je vlada SAD-a svjesno prekrsila prava tih ljudi.


Meksiko otuda zahtijeva da se za svih 52 osudjenika organiziraju nova sudjenja, pri cemu bi ona ovoga puta trebalo da podrazumijevaju i konzularnu pravnu pomoc.


O citavom slucaju se raspravlja pred MSP-om, kojim predsjedava petnaestoclana sudacka komisija. Spor je vec i sam po sebi dovoljno kontradiktoran, kada u vidu imamo cinjenicu da su Sjedinjene Drzave jedna od rijetkih razvijenih zemalja koja jos uvijek nije ukinula smrtnu kaznu.


"Mi ne trazimo oslobadjanje nasih zatvorenika", izjavio je ovim povodom meksicki amasador Huan Manuel Gomez-Robledo (Huan Manuel Gomez-Robledo). "Ali, trazimo da zemlja koja se opredijelila za mogucnost izricanja smrtne kazne u potpunosti postuje sve pravne procedure, ukljucujuci i propise iz podrucja medjunarodnog prava."


Americka pravnica Sandra Bebkok (Sandra Babcock), koja u ovom sporu zastupa Meksiko, izjavila je pred sudom da Sjedinjene Drzave "gledaju pravo u oci realnosti, i poricu je". Ona je skrenula paznju na okolnost da bi konzularna pomoc "u vecini slucajeva mogla prakticno znaciti i razliku izmedju zivota i smrti".


Tokom saslusanja, meksicka se delegacija pozvala na presudu MSP-a iz lipnja/juna 1999. u procesu koji je postao cuven kao "slucaj Legrand". Na tom sudjenju je pred MSP-om zakljuceno da su Sjedinjene Drzave prekrsile Becku konvenciju zato sto su dvojici optuzenika za ubojstvo - a radilo se o braci Legrand iz Njemacke - uskratile konzularnu pomoc.


Sudac koji sada predsjedava meksickim slucajem, Si Jiujuong (Shi Juojuong), takodjer je odlucivao i u slucaju Legrand. U vrijeme izricanja presude, on je 1999. izjavio: "U slucajevima u kojima se zahtijeva smrtna presuda, treba da bude preduzeto bas sve kako bi se sprijecila nepravedna osuda ili kazna."


Americku je delegaciju predstavljao Vilijem H. Taft (William H. Taft), praunuk i imenjak americkog predsjednika. U svom uvodnom obracanju, on je upozorio MSP da se ne mijesa u americki pravni sistem.


Tokom saslusanja, interes Sjedinjenih Drzava zastupao je i njemacki profesor Tomas Vajgend (Thomas Weigend), koji je napomenuo da u pravnom smislu nije neophodno odbacivanje presuda samo zbog toga sto je optuzenicima uskracena konzularna pomoc. "Krsenja Becke konvencije tesko da se mogu okvalificirati kao proceduralna greska, buduci da ona nisu u neposrednoj vezi s pravima koje imaju strani drzavljani protiv kojih je pokrenut sudski postupak", rekao je Vajgend. Dodao je i da zemlje poput Kine, Francuske i Japana cesto odobravaju i saslusanja pri kojima je osumnjicenim osobama cak uskracen bilo kakav pravni zastupnik.


Vajgend tvrdi da, cak ni ukoliko se pokaze da su zbog odsustva konzularne pomoci sva saslusanja bila nelegalna, to jos uvijek ne znaci da se meksickim drzavljanima mora iznova suditi. Pozivajuci se na jedan nedavni slucaj pred Tribunalom UN-a za bivsu Jugoslaviju, on je rekao: "Protuzakonito pribavljeni dokazi su na sudu prihvatljivi sve dok nacin na koji su pribavljeni ne dovodi u pitanje njihovu pouzdanost - odnosno, sve dok ta prihvatljivost nije anti-eticka ili takva da dovodi u pitanje integritet doticnog postupka."


Sjedinjene su Drzave pristale da u medjuvremenu ne izvrsavaju presudu ni nad jednim od Meksikanaca koji iscekuju odluku MSP-a. A ne postoji nikakav krajnji rok za njeno donosenje.


Karen Meirik je suradnica IWPR-a iz Haga.