Mladi na Kosovu spremni da odbace predrasude da bi dosli do droge

Srpski i albanski ovisnici i dileri zanemaruju etnicke razlike, dok upotreba droga na Kosovu raste velikom brzinom.

Mladi na Kosovu spremni da odbace predrasude da bi dosli do droge

Srpski i albanski ovisnici i dileri zanemaruju etnicke razlike, dok upotreba droga na Kosovu raste velikom brzinom.

Tuesday, 6 September, 2005

Da bi nabavio drogu za svaki sledeci fiks, Jovan je morao da savlada etnicku barijeru. Kao Srbin koji zivi na Kosovu, da bi dosao do droge morao je prvo da stekne poverenje albanskih dilera.


Jovan je probio led zahvaljujuci preporuci svojih albanskih prijatelja. Kada jednom udjete u regionalnu mrezu droge, etnicka pripadnost vise nije vazna.


"Kada je heroin u pitanju, na Kosovu je vazno samo to da ste redovna musterija i da placate na vreme," objasnjava Jovan, koji pripada malobrojnoj grupi onih koji su uspeli da se oslobode zavisnosti od heroina.


Pripadnici zdravstvene sluzbe procenjuju da je znacajan postotak omladinske populacije u medjunarodnom protektoratu razvio zavisnost od droga, koje se lako mogu nabaviti u Pristini i drugim gradovima.


Uloga Kosova kao tranzitne tacke za trgovce drogom sa istoka u kombinaciji sa dosadnim zivotom u gradovima doprinela je sirenju ovog problema.


Posto protektorat ima jednu od najmladjih populacija u Evropi - polovina stanovnika ima manje od 18 godina - i stopu nezaposlenosti od 65 procenata, ovakva situacija izaziva veliku zabrinutost.


Mladi Albanci i Srbi napreduju kroz mrezu prodaje heroina sa jednakoscu koja ne postoji ni u jednoj drugoj delatnosti u protektoratu.


Pre godinu dana, kada su u okviru medjunarodne policijske akcije uhapsene na desetine albanskih dilera droge, njihovi ocajni klijenti obratili su se jednom Srbinu sa Kosova koji je bio povezan sa mocnim albanskim dilerima. Preko ovih veza on je kasnije poceo da snabdeva i svoje albanske prijatelje.


U barovima u Pristini cesto mozete videti jednog albanskog dilera iz regiona Drenice - koji svakodnevno prodaje drogu u Pristini - kako sedi sa svojim srpskim prijateljima.


Izgleda da je industrija droge, uz sverc ljudi i cigareta, jedina oblast zivota u protektoratu u kojoj etnicka pripadnost ne predstavlja problem. "Heroin i ljudi koji ga koriste ne znaju za nacionalnost," izjavio je jedan bivsi ovisnik.


Kris Blic, koji se nalazi na celu jedinice UNMIK-a za borbu protiv droge, izjavio je za IWPR da je vec opste poznata cinjenica da Srbi i Albanci saradjuju kada su u pitanju kupovina i prodaja droge.


"Srbi nabavljaju sinteticke droge kao sto su ekstazi, spid i nedozvoljene lekove iz Srbije, uglavnom preko severa, i menjaju ih za heroin i marihuanu, koje Albanci donose iz Makedonije, sa juga Srbije i iz Albanije," izjavio je.


Portparol Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu, UNMIK, Beri Flecer izjavio je za IWPR, "Droga koja se svercuje na Kosovo stize iz mesta kao sto su Avganistan, Pakistan, Turska, i dalje se distribuira u Zapadnu Evropu." Dodao je da u ovom trenutku niko ne moze da proceni koliko nelegalnih supstanci prolazi kroz ovu oblast.


Pre samo dve nedelje, policija je zaplenila 18 kilograma heroina - sa procenjenom vrednoscu od 800.000 evra - u selu Komoglav u blizini Gnjilana na istoku Kosova. U vezi sa ovom zaplenom uhapsena je jedna dvadesetdevetogodisnja zena i dva muskarca od 24 i 21 godne.


Flecer je izjavio da je to bila najveca zaplenjena kolicina jos od uspostavljanja protektorata Ujedinjenih nacija u junu 1999.


Tokom citave 2002.godine, zaplenjeno je samo devet kilograma - uglavnom u manjim kolicinama - a veruje se da su ove kolicine bile samo ostaci vecih isporuka koje su kroz region prosvercovane na Zapad.


Smatra se da je droga zaplenjena u Komoglavu bila namenjena distribuciji u Zapadnoj Evropi, cime je naglasen znacaj Kosova kao kljucne tranzitne tacke za medjunaordne organizatore sverca droge.


Svercovanje heroina kroz protektorat znaci da je ova droga ovde znatno jeftinija nego u zemljama krajnjeg odredista, sto dodatno doprinosi sirenju bolesti zavisnosti.


Dvojica dilera koje je kontaktirao IWPR, koji poslednje tri godine prodaju heroin na severu Kosova gde dominira srpska populacija, procenjuju da u severnom delu Mitrovice, koji ima oko 16.000 stanovnika, trenutno ima izmedju 600 i 800 ovisnika koji imaju izmedju 15 i 23 godine


Mmogi razvijaju zavisnost iz ciste dosade, objasnjava dvadesetogodisnji Marko, Srbin iz ovog regiona. "Poceo sam da radim za UN ubrzo po zavrsetku rata i imao sam odlicnu platu - ali ovde nemate na sta da je potrosite, nema bioskopa, klubova ili mesta za izlazak," kaze on.


"Probao sam heroin jednom pre tri godine i sada sam zavistan, ali nameravam da prestanem da ga koristim do kraja godine."


Socijalne i zdravstvene sluzbe u protektoratu sada se bore da izadju na kraj sa posledicama cinjenice da Kosovo ima vazno mesto na mapi sverca droge, a medicinske informacije i registrovani broj narkomana ne odrazavaju stvarno stanje na terenu.


Prema podacima Radice Jeftic, psihijatra u bolnici u severnom delu Mitrovice, samo sedmoro ljudi se trenutno nalaz na terapiji detoksikacije u ovom delu Kosova.


"Znam da je ta brojka samo vrh ledenog brega, jer vecina korisnika heroina nam se ne obraca za pomoc jer znaju da ovdasnje bolnice nemaju uslova ni za najosnovniji tretman," izjavila je Dr Jeftic, dodajuci da je do kraja prosle godine neuropsihijatrijsko odeljenje bolnice u Pristini bilo jedina klinika za detoksikaciju u citavom protektoratu.


Ali, specijalista za tretman bolesti zavisnosti, Safet Blakaj, koji radi u prvoj privatnoj klinici za lecenje narkomana u ovoj oblasti, po imenu Lavirint, izjavio je za IWPR da su neuropsihijatrijska odeljenja u bolnicama "neadekvatno opremljena" za izlazenje na kraj sa ovim problemom.


"U bolnici, zavisnici su drzani zajedno sa drugim psihijatrijskim slucajevima, po nekoliko dana, i davana su im samo sredstva protiv bolova," objasnjava Blakaj.


"Po otpustanju, nije im pruzana nikakva dodatna pomoc od strane specijalista koji bi im pomogli da organizuju svoj zivot bez droge - sto je daleko teze od same fizicke detoksikacije."


Lavirint trenutno sprovodi ispitivanje kojim treba da bude ustanovljen broj ljudi koji koriste droge u protektoratu, i mada ovaj posao jos nije zavrsen, Blakaj procenjuje da je ukupan broj korisnika heroina negde oko 7000.


Zloupotreba droga naglo je porasla posle rata, a prosecna starost ovisnika se sve brze smanjuje. Lavirint procenjuje da su mnogi od onih koji koriste drogu prva iskustva stekli vec sa 16 godina.


Ali, za razliku od zapadnog stereotipa o heroinskom ovisniku kao beskucniku, ovisnici na Kosovu uglavnom poticu iz porodica srednje klase i vode aktivan drustveni zivot.


Perparim, dvadesetpetogodisnji kosovski Albanac iz Pristine, bivsi ovisnik, priznaje da je poslednje dve godine radio za medjunarodne organizacije dok je u isto vreme uzimao i do pet grama heroina dnevno.


"Tek kada udjete u heroinski krug shvatate da za vecinu ljudi koji mu pripadaju niko ne bi posumnjao da su u pitanju narkomani," izjavio je Perparim, dodajuci da mnogi od negovih starih prijatelja iz ovih krugova i dalje zauzimaju istaknute pozicije u Pristini.


Devetnaestogodisnji Sasa, Srbin iz severne Mitrovice, toliko zeli da napusti protektorat da mu uopste nije vazno kako ce doci do do novca koji ce mu pomoci da zapocne novi zivot na nekom drugom mestu.


"Ne teram nikoga da uzima drogu. Prodajem samo dobru robu, kupci mi redovno placaju i ne mislim da radim nista lose. U svakom slucaju, siguran sam da necu biti uhvacen, jer moji kontakti su sredovecni porodicni ljudi koji nikome nisu sumnjivi," izjavio je.


Tanja Matic je koordinator IWPR projekta na Kosovu, Tanja-Marija Vujisic je nezavisni novinar iz severnog dela Mitrovice.


Imena nekih od intervjuisanih lica u ovom clanku su izmenjena da bi se zastitio njihov identitet.


Frontline Updates
Support local journalists