MKSJ još uvek nastoji da okonča rad do decembra 2014.

Predsednik Tribunala izražava zabrinutost zbog obima posla i ograničenih resursa.

MKSJ još uvek nastoji da okonča rad do decembra 2014.

Predsednik Tribunala izražava zabrinutost zbog obima posla i ograničenih resursa.

Judge Theodor Meron, president of the International Criminal Tribunal for former Yugoslavia, ICTY. (Photo: Margaret Zimmerman/Flickr)
Judge Theodor Meron, president of the International Criminal Tribunal for former Yugoslavia, ICTY. (Photo: Margaret Zimmerman/Flickr)
Saturday, 10 December, 2011

Piše: Alexandra Arkin iz Haga (TU br. 721, 9. decembar 2011.)

Predsednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) saopštio je da ta institucija nastavlja sa radom nastojeći da sve slučajeve okonča do kraja 2014. godine – bez obzira na sva ograničenja koja proističu iz nedostatka sredstava.

Sudija Teodor Meron (Theodor Meron) predao je 7. decembra izveštaj o napretku u pogledu izlazne strategije Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku. Bilo je to prvi put da se on obratio Savetu bezbednosti nakon što je to telo u novembru preuzelo predsedavanje MKSJ-om.

Sudija Meron je rekao kako ograničenja u ljudstvu i potreba da se osigura da sve optužene osobe dobiju pravična suđenja usporavaju rad Tribunala, što se odnosi i na nedavna hapšenja bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, Ratka Mladića, i bivšeg lidera pobunjenih hrvatskih Srba, Gorana Hadžića.

Mladić je uhapšen u maju, nakon što je 16 godina proveo u bekstvu; a Hadžić je uhvaćen u julu, posle sedam godina izmicanja pravdi.

Sudija Meron je Savetu bezbednosti rekao kako je nemoguće predvideti kada će biti donete presude na suđenjima ovoj dvojici optuženika.

Sudija je ažurirao izveštaje o 15 slučajeva koji su u toku. Dva su u pred-procesnoj fazi, sedam u procesnoj, a šest su već stigli u žalbenu fazu. Od onih čiji je proces u toku, ove godine se očekuje presuda u šest slučajeva, dok se presuda lideru bosanskih Srba, Radovanu Karadžiću, očekuje 2014. Jedna žalbena presuda trebalo bi da usledi tokom 2012., a preostalih pet 2013. godine.

Sudija Meron je Savet bezbednosti obavestio i o konkretnim merama koje je usvojio kako bi ubrzao rad suda, pogotovo kada su u pitanju žalbe. Među tim merama su i prepolovljeno vreme za prevođenje presuda, kao i izmena metoda raspoređivanja sudija na slučajeve nepoštovanja suda, kako bi se prekidi sveli na minimum.

Sledeći izazov sa kojim se Tribunal suočava jeste zadržavanje osoblja – kazao je sudija Meron.

„Do sada nije učinjeno ništa kako bi se otklonio problem masovnog odlaženja, često i našeg najtalentovanijeg osoblja, uključujući i neke od preko potrebnih pravnih službenika iz sudskih i žalbenih timova“, kazao je on, prema nezvaničnom transkriptu obraćanja kojeg je objavio Tribunal. „Sve se to odražava na pravo okrivljenih na pravično i efikasno suđenje, kao i na izglede za blagovremenu primenu izlazne strategije.“

On je potom opisao kako se manjak ljudstva odražava na rad Tribunala. „Sve dok se ne učini nešto kako bi se rešio problem zadržavanja osoblja . . . ne možemo garantovati da procene u vezi sa okončanjem osnovnog posla Tribunala neće biti ponovo revidirane“, kazao je on.

MKSJ je predložio „bonus za ostanak“, u obliku skromne sume slične onoj koja se daje osoblju čiji su ugovori prerano prestali da važe. Ali nikakav napredak još uvek nije ostvaren da bi to stupilo na snagu na sastancima sekretarijata UN-a.

Sudija Meron je ponovio i zabrinutost svog prethodnika, sudije Patrika Robinsona (Patrick Robinson), u vezi sa time hoće li pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija raspolagati dovoljnim kapacitetima da bi lica koja su osuđena za ratne zločine svoje kazne izdržavala u njoj. On je od Saveta bezbednosti zatražio da ponovo uputi zahtev zemljama da sarađuju sa Tribunalom pri izvršavanju kazni koje je ovaj sud izrekao.

Uprkos izazovima sa kojima se MKSJ suočava, Meron je rekao da je sud ostvario „značajan uspeh“.

Hapšenje Mladića i Hadžića znači da više nema begunaca za kojima MKSJ još uvek traga, odnosno da se svakoj živoj osobi koja je pred tim sudom optužena sudi ili će joj biti suđeno – bilo pred samim Tribunalom, bilo pred nacionalnim sudovima.

Meron je rekao i da, kada je reč o samoj pravnoj doktrini, najveće dostignuće MKSJ-a i njegovog „sestrinskog suda“ – Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) – predstavlja njihov doprinos razvoju međunarodnog krivičnog prava.

„Ovaj korpus sudske prakse daleko prevazilazi onaj u Nirnbergu“, dodao je on.

Takođe, MKSJ je pomogao da i u samim bivšim jugoslovenskim republikama budu procesuirani slučajevi ratnih zločina.

Meron je pohvalio svog prethodnika, sudiju Robinsona, čija su „izuzetna dostignuća“, kako je rekao, „značajno osnažila MKSJ“.

Formalni izveštaj o izlaznoj strategiji MKSJ-a podneo je u novembru sudija Robinson. Bio je to šesnaesti takav dokument. Počev od maja 2004. godine, Savet bezbednosti zahteva da predsednik i tužilac Tribunala svoje procene saopšte svakih šest meseci.

Alexandra Arkin je urednica-pripravnica IWPR-a u Hagu.

Frontline Updates
Support local journalists