MILOSEVICEVA VOJSKA SUDJELOVALA U OPERACIJAMA U BOSNI
Tokom bosanskog rata, oruzane formacije iz Srbije sudjelovale su u etnickom ciscenju.
MILOSEVICEVA VOJSKA SUDJELOVALA U OPERACIJAMA U BOSNI
Tokom bosanskog rata, oruzane formacije iz Srbije sudjelovale su u etnickom ciscenju.
Jedan Musliman koji je ovog tjedna svjedocio na sudjenju Slobodanu Milosevicu optuzio je Jugoslavensku narodnu armiju (JNA) da je izvrsila napad na njegovo selo, iz kojeg su potom odvedeni svi muskarci i djecaci.
Tuzitelji se nadaju da ce uz pomoc ovog anonimnog svjedoka, koji se pred sudom pojavio 15. listopada/oktobra, uspjeti dokazati da je JNA - zajedno sa snagama bosanskih Srba i pripadnicima paravojnih formacija iz same Srbije - sudjelovala u etnickom ciscenju Muslimana u vecem dijelu srednje Bosne.
Svjedok pod sifrom B-1115 zivio je mirnim zivotom umirovljenog policajca u trenutku kada je - 10. svibnja/maja 1992. - granatirano njegovo selo Gornja Grapska (okolina Doboja).
Tom prilikom su poginula 34 civila - muskarci, zene i djeca.
Nakon toga su pripadnici JNA i lokalnih srpskih snaga upali u selo, gdje su okupili mjestane.
"Te noci, kada su me izveli iz kuce, vidio sam tijelo ubijenog petogodisnjeg djeteta, kojem su oci jos uvijek bile otvorene", izjavio je svjedok.
Prema njegovim rijecima, dvadeset i cetvoro ljudi - uglavnom staraca, koji su u selu ostali i nakon napada - strijeljano je mjesec dana kasnije.
"Vidio sam majora JNA, Milovana Stankovica, kako stoji ispred tenka. Vidio sam ga i kasnije, kada sam bio prisiljen kopati rovove na planini Ozren i kada mi je rekao da je on osobno bio odgovoran za spomenuti napad", izjavio je B-1115.
Svjedok je najprije bio odveden u zatvor u Barama, gde je 1200 Muslimana bilo pritvoreno u hangarima. Spavali su lezeci ili sjedeci na golom betonu, dobijali jedan obrok dnevno, a kanta u uglu im je sluzila umjesto toaleta.
Upravitelj tog zatvora bio je Milan Tepic, inace clan Srpske demokratske stranke (SDS) - partije bosanskih Srba na cijem se celu nalazio Radovan Karadzic.
Svjedok je izjavio da su u logor cesto dolazili i pripadnici srpskih paravojnih jedinica, koji su mucili zatvorenike.
Polovinom svibnja/maja, B-1115 je bio prebacen u novi logor, koji se nalazio u Spreci. Tamo je ostao sve do veljace/februara 1993. On je pred sudom izjavio da su zatvorenici u tom logoru bili tretirani "kao stoka" - tukli su ih, vodili na prisilni rad, te da su ih strazari ponekad odvodili u nepoznatom pravcu, nakon cega im se gubio svaki trag. U razdoblju od svibnja/maja 1992. do veljace/februara 1993., kroz taj logor je proslo 5000 zatvorenika.
Premda se u Spreci prije rata nalazila vojarna JNA, svjedok tvrdi da je tamo vidio i pripadnike paravojnih formacija iz takozvane Republike Srpske Krajine (RSK), kao i "Bele orlove", odnosno jedinice radikalnog nacionalista Vojislava Seselja.
Poslije 18 meseci, u listopadu/oktobru 1993., B-1115 je bio razmijenjen, nakon cega se konacno nasao na slobodi.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Milosevic ga je zapitao: "Zar Vi ne znate da se JNA povukla iz Bosne u svibnju/maju 1992.?"
"Znam samo da su bili tamo", uporan je bio svjedok.
Zatvorenike se primoravalo da, neposredno nakon okoncanja srpskih napada, rade i na prikupljanju ratnog plijena po muslimanskim i hrvatskim selima. "Jednom smo radili u hrvatskom selu Garevac. Usao sam u jednu kucu, gde sam spazio starca sijede brade kako sjedi na stolici. Pomislio sam da je pijan. A kad sam mu se priblizio, vidio sam da mu je prerezan grkljan", stoji u pisanoj izjavi svjedoka.
Dana 9. veljace/februara 1993., B-1115 je, zajedno s jos 40 zatvorenika, odveden u Banja Luku na "saslusanje". Tamo su bili ispitivani i premlacivani. "Prisiljavani smo da nepomicno sjedimo na stolici od sedam ujutro do sedam uvecer", rekao je svjedok.
1. listopada/oktobra 1993. B-1115 se konacno nasao na slobodi. U zarobljenistvu je izgubio 25 kilograma.
Nakon njega je svjedocio i drugi svjedok iz Doboja. B-1445 je pred sudom izjavio kako su jos u listopadu/oktobru 1991. dijelovi grada u kojima su Srbi predstavljali vecinu objavili da ce njihova zajednica postovati iskljucivo jugoslavenske zakone. Tokom sijecnja/januara i veljace/februara 1992., Srbe u Doboju snabdijevalo se oruzjem. U veljaci/februaru je grad posjetio i vodja bosanskih Srba, Radovan Karadzic, koji je tom prilikom odrzao i tajni sastanak s lokalnim duznosnicima SDS-a.
Pocetkom svibnja/maja, grad je bio prepun pripadnika paravojnih formacija. "Prolazeci pokraj gradske Pravoslavne crkve, vidio sam jednu takvu grupu kako stoji na ulaznim vratima", izjavio je svjedok.
Srpske snage su grad zauzele 3. svibnja/maja 1992. Najveci dio muslimanskog stanovnistva pobjegao je u obliznje selo Tesanj.
Emir Suljagic je izvjestitelj IWPR-a iz Haga.
