Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Milosevic planira izvesti “politicku predstavu”

Suci Tribunala bit ce prinudjeni odrediti se prema strategiji Miloseviceve obrane
By Ana Uzelac

Ocekuje se da ce Slobodan Milosevic – kada sudjenje nakon ljetnje pauze bude nastavljeno – pokusati dokazati da je medjunarodna zajednica organizirala zavjeru s ciljem unistenja Jugoslavije.


Strategija obrane bivseg predsjednika Jugoslavije vjerojatno ce rezultirati dugotrajnom politickom predstavom, u kojoj bi kao svjedoci na njegov poziv trebalo da se pojave i istaknuti zapadni politicari.


Vjerojatno ce Miloseviceva taktika predstavljati ozbiljan izazov za Tribunal, koji se vec suocava s problemom optuzenikovog narusenog zdravlja.


Zbog visokog krvnog tlaka odlozen je pocetak drugog dijela procesa, koji nece poceti ni ovog tjedna (kao sto je bilo planirano), nego tek 31. kolovoza/augusta – tjedan dana nakon sto Tribunal bude nastavio rad poslije ljetnje pauze.


Suci ce, uz rizik da budu optuzeni za pristranost, mozda biti prinudjeni osporiti Milosevicevu strategiju obrane – i to: ukoliko okrivljeni ne bude odgovarao na optuzbe koje su protiv njega podignute; ukoliko bude nedvosmisleno neuspjesan u vodjenju dokaznog postupka; ili ukoliko hasku sudnicu bude tretirao kao politicku arenu.


Sudeci po posljednjim pojavljivanjima optuzenog i izjavama njegovih pravnih savjetnika, bivsi ce jugoslavenski predsjednik izgleda natjerati sud da zaista zaradi novac koji dobiva.


“Nasa ce strategija biti napadati, optuzuivati”, objasnio je Uros Suvakovic, potpredsjednik beogradskog udruzenja Sloboda, osnovanog s ciljem da se Milosevicu pruzi pomoc u obrani pred sudom.


“Najveci zlocin [u vrijeme dok se Milosevic nalazio na vlasti] bilo je ubojstvo Jugoslavije. A pocinile su ga Klintonova [tj. bivsa americka] administracija, i vlade Njemacke i Austrije, zajedno s Vatikanom”, dodao je on.


Spomenuto udruzenje osnovali su ljudi koji su svojevremeno bili bliski Milosevicu i njegovoj supruzi Mirjani Markovic, i koji su za svrhe predsjednikove pravne zastite vec prikupili sumu od oko 23.000 eura.


Advokat Dragan Ognjanovic, jedan od optuzenikovih sluzbenih pomagaca, izjavio je da ce obrana pokusati dokazati da se u regiji dogodio samo jedan istinski konflikt – “rat protiv Jugoslavije kao suverene drzave, koji su vodili politicari takozvane medjunarodne zajednice”.


Milosevic je optuzen po 66 tocaka optuznice za ratne zlocine, zlocine protiv covjecnosti i genocid – koje je navodno pocinio tokom sukoba u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, i to u razdoblju od 1992. do 1999.


Na osnovu onoga sto su najavili njegovi savjetnici, a nedavno – tokom statusne konferencije u Hagu – i on sam, cini se da optuzeni nije mnogo izmijenio svoj stav u odnosu na ono sto je rekao jos u uvodnoj izjavi danoj u veljaci/februaru 2002., kada je proces poceo.


On je tada rat u Jugoslaviji nazvao “rezultatom volje i interesa velikih zapadnih sila” i “jednim vidom naplate starih racuna” s komunistickim sistemima u nestajanju.


Kada je o Kosovu rijec, Milosevic ce vjerojatno pokusati predstaviti izbeglicku krizu i civilne zrtve rata 1999. kao posljedicu bombardiranja Srbije, a ne djelovanja srpskih snaga sigurnosti.


Sto se pak sukoba u Bosni i Hrvatskoj tice, ocekuje se da ce Milosevic tvrditi da nije imao kontrolu nad lokalnim srpskim politicarima i da je pomoc koja im je od njega pristizala bila iskljucivo humanitarne prirode.


“Bit ce to umnogome politicka obrana”, smatra i nizozemska pravna komentatorica Hajkelina Verejn-Stjuart (Heikelina Verrijn-Stuart), koja vec dugo prati sudjenje Milosevicu. “I ja ocekujem da ce on poceti prilicno kaoticno – pozvat ce previse svjedoka, nece imati cvrstu argumentaciju, niti predodzbu o vremenu.”


Bivsi jugoslavenski predsjednik je u dosadasnjem toku procesa ipak demonstrirao izvjesnu pravnicku vjestinu. Tokom minule dvije godine, on se pokazao kao veoma rezolutan pri unakrsnim ispitivanjima svjedoka – koja su u mnogo slucajeva trajala onoliko koliko i sama njihova svjedocenja – a nedavno se upustio i u opsirnu polemiku sa sucima oko kolicine vremena koja mu je odobrena za pripremu obrane.


Medjutim, promatraci ukazuju da je jedna stvar reagirati na dokazni postupak optuzbe, a sasvim druga organizirati koherentnu obranu. Kazu i da optuzenikov pokusaj da se brani u ovako slozenom sudskom procesu iziskuje spretnost kakvu on jednostavno ne posjeduje.


“Mislim da Milosevic zapravo nije sposoban obraniti se”, rekla je Verejn-Stjuartova. “A na osnovu onoga sto smo do sada vidjeli takodjer sumnjam i da je njegov tim pravnika kadar osigurati mu onu vrstu obrane kakva mu je neophodna.”


Slicno misli i Dzudit Armata (Judith Armatta), predstavnica Koalicije za medjunarodnu pravdu, koja takodjer vec dugo prati ovo sudjenje.


“Globalna zavjera nema nikakve veze s vecinom stvari za koje je on optuzen. Tvrdnja da se Srbija samo branila predstavlja pogresnu strategiju obrane od optuzbi za genocid – dok se optuzivanjem drugih naroda za neke druge zlocine ne moze dokazati da netko nije pocinio ona nedjela za koja je optuzen”, rekla je Armata.


Povrh toga, moglo bi se ispostaviti da organiziranje politicke obrane predstavlja mnogo veci izazov nego sto je Milosevic i pretpostavljao.


Da bi uopce bio u prilici sprovesti svoj dokazni postupak, optuzeni bi morao osigurati da se barem neki od najznacajnijih zapadnih politicara s njegovog popisa svjedoka zaista i pojave na sudu. Medju njima su inace i bivsi americki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton), britanski premijer Toni Bler (Tony Blair), njemacki kancelar Gerhard Sreder (Gerhard Schroeder), kao i glavni americki pregovarac za bivsu Jugoslaviju Ricard Holbruk (Richard Holbrooke).


Sud je obavijestio Milosevica da, prije eventualnog izdavanja bilo kakvih obavezujucih naloga, popis s imenima zeljenih svjedoka mora biti podnesen i u pisanoj formi. U trenutku zakljucenja ovog izdanja IWPR-a, jos uvijek nije potvrdjeno da je optuzeni – koji inace ne obavlja nikakvu pisanu komunikaciju s Tribunalom – to i ucinio.


Milosevic zeli da tokom dokaznog postupka obrane saslusa 1.631 svjedoka, pa je s velikim ogorcenjem reagirao na odluku suda da mu se u tu svrhu dodijeli svega 150 dana.


Ukoliko se opredijeli za politicku strategiju obrane – sto ce se, kako se cini, i desiti – Tribunal ce biti prinudjen imenovati mu advokata.


“U slucaju da se upusti u politicku obranu i da ne bude odgovarao na optuzbe koje su protiv njega podignute, Tribunal bi trebalo da ga u tome sprijeci i odredi mu advokata”, tvrdi Armata. “Da bi sudjenje bilo posteno, Milosevic ce se morati posvetiti konkretnim stvarima za koje je optuzen. A ukoliko to ne ucini sam, netko treba da ga na to natjera.”


Pa ipak, neki promatraci tvrde da je takav jednostran postupak malo vjerojatan. “Suci ne mogu reci: ´Vasa obrana je neprihvatljiva´”, izjavio je za IWPR jedan iskusni strucnjak za pravo. “Morat ce ga pustiti da istera svoje i pokusati usmjeriti sudjenje u jednom suptilnijem pravcu.


“Sve ce se svesti na znacaj pojedinih svjedoka i njihovih iskaza, ili na nacin na koji se oni ispituju. Oni [suci] ce uciniti sve sto je u njihovoj moci da izbegnu raspravu o njegovoj strategiji obrane.”


Predstavnici Tribunala nagovijestili su da ce suci pokusati osigurati da se optuzeni bavi iskljucivo onim pitanjima koja su relevantna za sam slucaj, te da dokazni postupak ne izadje izvan predvidjenih okvira.


Ali ce, nezavisno od toga za sto ce se opredeijeliti, suci morati biti odlucni u svom djelovanju. “Ukoliko mu budu nametnuli advokata, Milosevic nece suradjivati. Ukoliko ga puste da se brani sam, morat ce biti veoma strogi. Sto god da urade, bit ce kritizirani”, konstatirala je Verejn-Stjuartova.


Ana Uzelac je voditeljica projekta IWPR-a u Hagu. U pisanju izvjestaja sudjelovala je i Beth Kampshrorin iz Beograda.