Masovna Otpustanja u Policiji i Vojsci
Hrvatska desnica mogla bi izvuci korist od masovnih otpustanja u policiji i vojsci.
Masovna Otpustanja u Policiji i Vojsci
Hrvatska desnica mogla bi izvuci korist od masovnih otpustanja u policiji i vojsci.
Nastojanjem da izvrsi reogranizaciju vojske i policije, baze nekadasnje Tudjmanove vlasti, premijer Ivica Racan mogao bi izazvati jos jednu politicku krizu i dodatno oslabiti svoju vladu.
Desnicarske politicke stranke, poput HDZ-a, Hrvatske stranke prava (HSP) i politicka udruga HIP (Hrvatski identitet i prosperitet) u kojoj je angaziran bivsi sef mocne tajne sluzbe HIS i sin pokojnog predsjednika, Miroslav Tudjman, u ovim reformama i otpustanju velikog broja policajaca i vojnika, u zemlji gdje je vec oko 400.000 ljudi bez posla, vide svoju sansu da oslabi Vladu zbog naraslog socijalnog nezadovoljstva. Politicki cilj je izdejstvovati prijevremene izbore i vratiti desnicu na vlast.
U jednom jedinom danu, 7. kolovoza/augusta, hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova otpustilo je 3.800 policajaca. Tako se broj ljudi zaposlenih u policiji smanjio sa 16.000 na 12.200 cime je pocela provedba sireg plana kabineta premijera Ivice Racana, o prestruktuiranju Ministarstva unutranjih poslova. Ono je jos uvijek, iako je rat sluzbeno zavrsen 1995., ustrojeno po ratnom modelu. Najavljena je i reorganizacija vojske.
Tako masovno otpustanje izazvalo je revolt policajaca pa su, kad su im podijeljeni otkazi, blokirali nekoliko policijskih stanica. Bilo je i najava da ce policajci zaprijeciti autoput Zagreb - Karlovac, najprometniju hrvatsku cestu kojom prolazi najveci dio turista koji sa Zapada dolaze na Jadran. To se, za sada, jos nije dogodilo. Nezadovoljne policajce na proteste je pozvao njihov sindikat, a podrzali su ih i drugi sindikati, uglavnom bliski desnim politickim strankama.
Sindikat policije zatrazio je ostavku ministra unutarnjih poslova Sime Lucina i ravnatelja policije Ranka Ostojica. Zatrazen je hitan susret s premijerom Racanom, a ako do njega ne dodje iz sindikata najavljuju policijski strajk. Sve desne politicke stranke podrzale su prosvjede policajaca, a najaca opozicijska stranka HDZ zatrazila je izvanrednu sjednicu Sabora na tu temu.
Ravnatelj policije Ranko Ostojic, upozorio je da se od 1990. do danas broj zaposlenih u MUP-u udvostrucio. Nacin na koji su u policiju primani ljudi najbolje ilustrira podatak da je medju 3.800 otpustenih, cak, njih tisucu s osnovnom skolom. Domaci analiticari podsjecaju da je do 1990. u tadasnjoj republickoj policiji u odnosu na broj stanovnika radio veci broj Srba nego Hrvata. HDZ-ova vlast je to 1990. nasilno i drasticno promijenila, pa su se HDZ-ovi ministri hvalili da je prije 1990. u policiji radilo 30 posto Srba, u odnosu na 17 posto ukupnog srpskog stanovnistva, a da je njihov udio u policiji vec 1994. smanjen na samo dva posto.
Etnicku cistku u policiji, kao i silno gomilanje ljudi u toj sluzbi HDZ je iskoristio za zaposlavanje podobnih kadrova, bivsih prognanika iz nekad okupiranih hrvatskih podrucja ili izbjeglih Hrvata iz BiH, najcesce bez ikakave kvalifikacije. Dokle je takva politika zaposljavanja u policiji dovela posvjedocio je ministar unutranjih poslova Sime Lucin, ilustrativnim podatkom da u Hrvatskoj na 209 stanovnika dolazi jedan policajac, dok je u Austriji taj omjer jedan naprama 600.
Takvo stanje postalo je neizdrzivo - cak 10 posto nacionalnog budzeta 1995. odlazilo je za policiju, a nova vlast smanjila je taj udio na 5, 3 posto. To je jos uvijek previse, jer se u vecini evropskih zemalja za policiju izdvaja izmedju dva i tri posto.
Ilustrirajuci losu organizaciju policije, ministar je iznio podatak da se znalo dogoditi da 6.000 policajaca istovremeno bude na bolovanju! On je podsjetio i na cinjenicu da je hrvatska mafija imala svoje veze u policiji, pa je i zbog toga trebalo provesti odredjenu rekonstrukciju i otpustanja.
Domaci analiticari, osim onih s desnice, uglavnom se slazu s ministrovim misljenjem, upozoravajuci da je HDZ unistavajuci hrvatsko gospodarstvo, pljackaskom pretvorbom, one koji su ostali bez posla, zaposlajavao u policiji i vojsci, kako oni ne bi predstavljali politicki problem.
Poslednji HDZ-ov ministar policije, Ivan Penic, sve do mafijaskog obracuna u sredistu Zagreba, koncem 1999. govorio je kako u Hrvatskoj ne postoji organizirani kriminal, iako su nezavisni novinari, godinama otkrivali veze mafije, policije i politike.
Iako je Vlada obecala kako ce se potruditi da za vecinu otpustenih policajaca pronadje posao, sindikat policije nije zadovoljan i tvrdi da se smanjivanje broja zaposlenih u MUP-u radi pod pritiskom Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF je u vise navata sugerirao hrvatskoj vladi da je za oporavak zemlje i dobivanje toliko nuznih stranih kredita neophodno drasticno smanjivanje javne potrosnje, narocito izdaci za policiju i vojsku. Predstavnik MMF-a za Hrvatsku, Hans Flickenschild, na sastancima s hrvatskim gospodarstvenicima i predstavnicima sindikata, podrzao je mjere Vlade za smanjivanje javne potrosnje i najavio da ce Svjetska banka pomoci kreditima otvaranje novih radnih mjesta za nezaposlene.
Samo tjedan dana nakon sto je otpusteno gotovo cetiri tisuce policajaca, najavljena su i velika otpustanja u Hrvatskoj vojsci. Zamjenik Ministra obrane, Zlatko Gareljic, rekao je da ce iz vojske morati da ode oko 17.000 ljudi. U intervjuu za zagrebacki "Vjesnik" on je izjavio da se u suradnji sa NATO strucnjacima doslo do zakljucka da bi u iducih nekoliko godina broj od sadasnjih 42 tisuce ljudi trebalo smanjiti na 25.000 do 30.000 ljudi.
Reorganizacija vojske predstavlja prelazak s ratnog na mirnodopski ustroj, prema NATO standardima i buducem regionalnom polozaju Hrvatske i njenih vojnih snaga u odnosu na susjede. Hrvatska je clanica Partnerstva za mir, a nova vlada Ivice Racana cvrsto je opredijeljena za ulazak zemlje u NATO.
Ministar obrane Jozo Rados u razgovoru za vojni list "Obrana", potvrdio je kako je u suradnji s americkim strucnjacima dosao do zakljucka da bi u ukupnom sustavu hrvatskih oruzanih snaga trebalo biti zaposleno 25.000 ljudi od kojih bi bilo 3.000 civila.
Rados se zalaze i za redefiniranje vojnog budzeta u kojem se sada 70 posto izdvaja za place osoblja, i predlaze da taj postotak u buducnosti smanji na manje od 50 posto. Predstavnici Vlade koji provode reforme u policiji i vojsci ocekuju veliku pomoc MMF-a i Svjetske banke.
Ukoliko se nastave protesti policije i potencijalno armije, hrvatska vlada bi se mogla suociti sa veoma ozbiljnom krizom. Vlada je nedavno jedva prezivjela maratonsku sjednicu parlamenta na kojoj se raspravljalo o suradnji s Haskim tribunalom. Sprovodjenje reformi kako bi Hrvatsku priblizila Evropi, moglo bi je skupo kostati.
Zeljko Peratovic je novinar zagrebackog dnevnog lista "Vjesnik".