Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change
Masovna Otpustanja u Policiji i Vojsci
Nastojanjem da izvrsi reogranizaciju vojske i policije, baze nekadasnje Tudjmanove vlasti, premijer Ivica Racan mogao bi izazvati jos jednu politicku krizu i dodatno oslabiti svoju vladu.
Desnicarske politicke stranke, poput HDZ-a, Hrvatske stranke prava (HSP) i politicka udruga HIP (Hrvatski identitet i prosperitet) u kojoj je angaziran bivsi sef mocne tajne sluzbe HIS i sin pokojnog predsjednika, Miroslav Tudjman, u ovim reformama i otpustanju velikog broja policajaca i vojnika, u zemlji gdje je vec oko 400.000 ljudi bez posla, vide svoju sansu da oslabi Vladu zbog naraslog socijalnog nezadovoljstva. Politicki cilj je izdejstvovati prijevremene izbore i vratiti desnicu na vlast.
U jednom jedinom danu, 7. kolovoza/augusta, hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova otpustilo je 3.800 policajaca. Tako se broj ljudi zaposlenih u policiji smanjio sa 16.000 na 12.200 cime je pocela provedba sireg plana kabineta premijera Ivice Racana, o prestruktuiranju Ministarstva unutranjih poslova. Ono je jos uvijek, iako je rat sluzbeno zavrsen 1995., ustrojeno po ratnom modelu. Najavljena je i reorganizacija vojske.
Tako masovno otpustanje izazvalo je revolt policajaca pa su, kad su im podijeljeni otkazi, blokirali nekoliko policijskih stanica. Bilo je i najava da ce policajci zaprijeciti autoput Zagreb - Karlovac, najprometniju hrvatsku cestu kojom prolazi najveci dio turista koji sa Zapada dolaze na Jadran. To se, za sada, jos nije dogodilo. Nezadovoljne policajce na proteste je pozvao njihov sindikat, a podrzali su ih i drugi sindikati, uglavnom bliski desnim politickim strankama.
Sindikat policije zatrazio je ostavku ministra unutarnjih poslova Sime Lucina i ravnatelja policije Ranka Ostojica. Zatrazen je hitan susret s premijerom Racanom, a ako do njega ne dodje iz sindikata najavljuju policijski strajk. Sve desne politicke stranke podrzale su prosvjede policajaca, a najaca opozicijska stranka HDZ zatrazila je izvanrednu sjednicu Sabora na tu temu.
Ravnatelj policije Ranko Ostojic, upozorio je da se od 1990. do danas broj zaposlenih u MUP-u udvostrucio. Nacin na koji su u policiju primani ljudi najbolje ilustrira podatak da je medju 3.800 otpustenih, cak, njih tisucu s osnovnom skolom. Domaci analiticari podsjecaju da je do 1990. u tadasnjoj republickoj policiji u odnosu na broj stanovnika radio veci broj Srba nego Hrvata. HDZ-ova vlast je to 1990. nasilno i drasticno promijenila, pa su se HDZ-ovi ministri hvalili da je prije 1990. u policiji radilo 30 posto Srba, u odnosu na 17 posto ukupnog srpskog stanovnistva, a da je njihov udio u policiji vec 1994. smanjen na samo dva posto.
Etnicku cistku u policiji, kao i silno gomilanje ljudi u toj sluzbi HDZ je iskoristio za zaposlavanje podobnih kadrova, bivsih prognanika iz nekad okupiranih hrvatskih podrucja ili izbjeglih Hrvata iz BiH, najcesce bez ikakave kvalifikacije. Dokle je takva politika zaposljavanja u policiji dovela posvjedocio je ministar unutranjih poslova Sime Lucin, ilustrativnim podatkom da u Hrvatskoj na 209 stanovnika dolazi jedan policajac, dok je u Austriji taj omjer jedan naprama 600.
Takvo stanje postalo je neizdrzivo - cak 10 posto nacionalnog budzeta 1995. odlazilo je za policiju, a nova vlast smanjila je taj udio na 5, 3 posto. To je jos uvijek previse, jer se u vecini evropskih zemalja za policiju izdvaja izmedju dva i tri posto.
Ilustrirajuci losu organizaciju policije, ministar je iznio podatak da se znalo dogoditi da 6.000 policajaca istovremeno bude na bolovanju! On je podsjetio i na cinjenicu da je hrvatska mafija imala svoje veze u policiji, pa je i zbog toga trebalo provesti odredjenu rekonstrukciju i otpustanja.
Domaci analiticari, osim onih s desnice, uglavnom se slazu s ministrovim misljenjem, upozoravajuci da je HDZ unistavajuci hrvatsko gospodarstvo, pljackaskom pretvorbom, one koji su ostali bez posla, zaposlajavao u policiji i vojsci, kako oni ne bi predstavljali politicki problem.
Poslednji HDZ-ov ministar policije, Ivan Penic, sve do mafijaskog obracuna u sredistu Zagreba, koncem 1999. govorio je kako u Hrvatskoj ne postoji organizirani kriminal, iako su nezavisni novinari, godinama otkrivali veze mafije, policije i politike.
Iako je Vlada obecala kako ce se potruditi da za vecinu otpustenih policajaca pronadje posao, sindikat policije nije zadovoljan i tvrdi da se smanjivanje broja zaposlenih u MUP-u radi pod pritiskom Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF je u vise navata sugerirao hrvatskoj vladi da je za oporavak zemlje i dobivanje toliko nuznih stranih kredita neophodno drasticno smanjivanje javne potrosnje, narocito izdaci za policiju i vojsku. Predstavnik MMF-a za Hrvatsku, Hans Flickenschild, na sastancima s hrvatskim gospodarstvenicima i predstavnicima sindikata, podrzao je mjere Vlade za smanjivanje javne potrosnje i najavio da ce Svjetska banka pomoci kreditima otvaranje novih radnih mjesta za nezaposlene.
Samo tjedan dana nakon sto je otpusteno gotovo cetiri tisuce policajaca, najavljena su i velika otpustanja u Hrvatskoj vojsci. Zamjenik Ministra obrane, Zlatko Gareljic, rekao je da ce iz vojske morati da ode oko 17.000 ljudi. U intervjuu za zagrebacki "Vjesnik" on je izjavio da se u suradnji sa NATO strucnjacima doslo do zakljucka da bi u iducih nekoliko godina broj od sadasnjih 42 tisuce ljudi trebalo smanjiti na 25.000 do 30.000 ljudi.
Reorganizacija vojske predstavlja prelazak s ratnog na mirnodopski ustroj, prema NATO standardima i buducem regionalnom polozaju Hrvatske i njenih vojnih snaga u odnosu na susjede. Hrvatska je clanica Partnerstva za mir, a nova vlada Ivice Racana cvrsto je opredijeljena za ulazak zemlje u NATO.
Ministar obrane Jozo Rados u razgovoru za vojni list "Obrana", potvrdio je kako je u suradnji s americkim strucnjacima dosao do zakljucka da bi u ukupnom sustavu hrvatskih oruzanih snaga trebalo biti zaposleno 25.000 ljudi od kojih bi bilo 3.000 civila.
Rados se zalaze i za redefiniranje vojnog budzeta u kojem se sada 70 posto izdvaja za place osoblja, i predlaze da taj postotak u buducnosti smanji na manje od 50 posto. Predstavnici Vlade koji provode reforme u policiji i vojsci ocekuju veliku pomoc MMF-a i Svjetske banke.
Ukoliko se nastave protesti policije i potencijalno armije, hrvatska vlada bi se mogla suociti sa veoma ozbiljnom krizom. Vlada je nedavno jedva prezivjela maratonsku sjednicu parlamenta na kojoj se raspravljalo o suradnji s Haskim tribunalom. Sprovodjenje reformi kako bi Hrvatsku priblizila Evropi, moglo bi je skupo kostati.
Zeljko Peratovic je novinar zagrebackog dnevnog lista "Vjesnik".
Global Voices

As coronavirus sweeps the globe, IWPR’s network of local reporters, activists and analysts are examining the economic, social and political impact of this era-defining pandemic.