MARTIĆEV SVJEDOK TVRDI DA SU UJEDINJENE NACIJE FAVORIZIRALE HRVATE

Bivši vojnik UN-a tvrdi da je međunarodna zajednica ignorirala nevolje krajiških Srba.

MARTIĆEV SVJEDOK TVRDI DA SU UJEDINJENE NACIJE FAVORIZIRALE HRVATE

Bivši vojnik UN-a tvrdi da je međunarodna zajednica ignorirala nevolje krajiških Srba.

Tuesday, 28 November, 2006
Na suđenju bivšem lideru srpskih pobunjeničkih vlasti u Hrvatskoj, Milanu Martiću, ove sedmice je iskaz dao i svjedok koji je UN optužio za favoriziranje Hrvata nad Srbima, tvrdeći da su SAD i Njemačka tokom krvavih balkanskih ratova posredovale u nabavci oružja za hrvatske trupe.



Bivši vojnik Zaštitnih snaga UN-a (UNPROFOR), Patrik Bario (Patrick Bariot), čvrsto je stao na stranu Martića i Srba, opisujući srpsko stanovništvo u samoproglašenoj Srpskoj Autonomnoj Oblasti (SAO) Krajina kao žrtvu agresivne hrvatske vlade i međunarodne zajednice koja je svesno ignorirala njihove molbe za pomoć.



„Postojao je embargo na oružje [u Hrvatskoj] od 1991., ali je isto tako bilo očigledno i da se Hrvati naoružavaju uz podršku Njemačke i SAD-a“, rekao je Bario, koji je prije nego što se pridružio mirovnoj misiji UN-a na Balkanu bio potpukovnik francuske vojske. „Nije bilo dileme da se Hrvati naoružavaju kako bi vratili Krajinu.“



Međutim, tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac Kolin Blek (Colin Black) je ukazao na to da američka firma za koju je Bario tvrdio da je Hrvatima dobavljala oružje nije bila povezana s vladom SAD-a.



Bario je tvrdio i da su UN zatvorile oči pred tajnom trgovinom oružjem čak i nakon što se otkrilo da se u rukama Hrvata nalazi oružje proizvedeno u Americi.



Sa druge strane, rekao je da je ekonomski embargo koji je međunarodna zajednica nametnula oblastima pod srpskom kontrolom bio striktno primjenjivan.



„[Republika Srpska Krajuna, RSK] je bila potpuno odsječena“, rekao je on. Tamo je vladalo posvemašnje siromaštvo. Starješine mirovnih trupa bile su očajne [zbog takve situacije].“



Takve okolnosti, rekao je svjedok, prisilile su Srbe na defanzivu, pa njihovi lideri poput Martića nisu imali previše izbora, osim da uzvrate na hrvatske napade.



Martić se tereti za progon, ubistvo i prisilno razmještanje više stotina ne-Srba iz RSK-a i većeg dijela Bosne. Takođe se tereti za nezakoniti napad na Zagreb, te na brojna bošnjačka i hrvatska sela.



Bario se sa Martićem upoznao 1994., kada je nekoliko mjeseci radio kao anesteziolog UNPROFOR-a u bolnici u Glini, na području RSK-a.



Riječ je o Francuzu koji je kasnije postao počasni građanin RSK-a i bio imenovan na funkciju ambasadora te oblasti u Parizu, a najpoznatiji je po svojim brojnim knjigama i člancima u kojima brani ozloglašene optuženike, uključujući Martića, te bjegunce Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Sva trojica su za njegove publikacije napisala predgovore.



On je Haški tribunal opisivao kao „nezakonit“, a ove je sedmice potvrdio da se njegovi stavovi nisu promijenili. Bario je javno izjavio kako smatra da je Martić nevin i da bi trebao biti oslobođen.



Odbacujući optužbe koje su pobrojane u optužnici, Bario je negirao i navode po kojima su Bošnjaci i Hrvati u RSK-u bili tretirani drugačije nego srpsko stanovništvo.



Bario je rekao i kako su neki Hrvati odlučili da napuste RSK i odu u Zagreb zbog striktnog ekonomskog embarga nametnutog toj regiji.



Rekao je i da je sretao Hrvate koji su odlučili da ostanu u RSK-u i žive u miru sa Srbima, tvrdeći da oni tokom njegovog boravka u toj regiji nikada nisu bili napadani, niti im je nanesena bilo kakva šteta.



„Nije bilo nikakvih prijetnji, nikakvih nasilnih protjerivanja“, rekao je on. „To mogu reći sa sigurnošću, pošto sam učestvovao u svakodnevnom životu građana Krajine. Svaki dan sam odlazio u bolnicu u Glini, kao i u mala sela i na izolirane farme.“



Bario je kazao i da su, dok je on radio u bolnici, Bošnjaci i Hrvati koji bi se zatekli u objektu uprkos oskudnom snabdijevanju dobijali hranu i medicinsku njegu. Rekao je i da su u glinskoj bolnici svi pacijenti bili tretirani ravnopravno i da su doktori davali krv „čak i Bošnjacima“.



Po njegovim riječima, na cijelom tom području jedini koji su se bojali bili su Srbi.



„Ti ljudi su zaista bili prestrašeni“, kazao je on. „Stalno su govorili o Drugom svjetskom ratu i ustašama.“



Prisustvo UNPROFOR-a je u prvi mah smirilo Srbe, rekao je Bario.



„Plašili su se invazije na Krajinu, pa su svoje nade polagali u međunarodnu zajednicu“, dodao je on. „Nadali su se da će ih zaštititi od agresije.“



A kada su te nade propale, srpski lideri poput Martića – po Barioovim rečima – nisu imali drugog izbora nego da sami brane Srbe u RSK-u.



Martićevo suđenje biće nastavljeno 13. novembra.



Katherine Boyle izvještava za IWPR iz Haga.
Frontline Updates
Support local journalists