Mali Uspeh Za Porodice Kosovskih Zatvorenika U Srbiji

Pedeset i cetiri kosovska Albanca pustena su u utorak na slobodu iz srpskih zatvora. Vodeci aktivista za ljudska prava kaze da UN moraju uloziti mnogo vise napora da bi se oslobodili zatvorenici sa obe strane.

Mali Uspeh Za Porodice Kosovskih Zatvorenika U Srbiji

Pedeset i cetiri kosovska Albanca pustena su u utorak na slobodu iz srpskih zatvora. Vodeci aktivista za ljudska prava kaze da UN moraju uloziti mnogo vise napora da bi se oslobodili zatvorenici sa obe strane.

Thursday, 10 November, 2005

Dokazi o kooperaciji izmedju Srba, Albanaca i pripadnika medjunarodne zajednice, izbili su na videlo u utorak, kada je srpskom ministarstvo pravde oslobodilo iz zatvora pedeset i cetiri kosovska Albanca i pustilo ih da se vrate svojim porodicama u pokrajinu.


Do ovog oslobadjanja doslo je par sati nakon sto su jedinice KFOR snaga probile i razmontirale blokadu u Kosovom Polju, preko koje su se do tog trenutka nepoverljivo gledali Srbi i Albanci.


Smatra se da su ova pedeset i cetiri 'srecnika' uhapsile srpske snage u maju u kosovskim selima i odvele u zatvor u Sremsku Mitrovicu. Oni predstavljaju samo deo od vise od 1,960 kosovskih Albanaca za koje Medjunarodni komitet Crvenog Krsta kaze da su registrovani u srpskim zatvorima.


Do oslobadjanja doslo je na dan drugog po redu sastanka specijalne komisije za nestala i uhapsena lica, formirane pod pokroviteljstvom misije Ujedinjenih Nacija na Kosovu (UNMIK). Njeno clanstvo cine Visoki predstavnik UN kao i vise kosovskih nevladinih organizacija.


Barbara Davis, Visoki predstavnik UN za ljudska prava u bivsoj Jugoslaviji, kaze da je samo postojanje ove komisije za nestale jedan vid uspostavljanja gradjanskog drustva na Kosovu.


Narocito, ona kaze, sto ova komisija povezuje pravna tela i advokate sirom etnickih linija koji se bore za siri cilj lociranja svih nestalih na Kosovu pre i posle i za vreme trajanja sukoba. Medju ovim licima nalazi se vise od 5,000 ljudi za koje kosovski Albanci tvrde da su nestali od pocetka rata.


"Vazno je spomenuti da komisija takodje saradjuje sa srpskim Ministarstvom za Pravdu", rekala je Davis po zavrsetku sastanka komisije u Pristini. "Srpsko Ministarstvo pravde ocenilo je ciljeve komisije i niko ih nije odbacio. Postoji bar delikatni radni konsenzus."


Ali Natasa Kandic, rukovodilac Fonda za humanitarno pravo sa kancelarijama u Pristini i Beogradu, kaze da ovo poslednje pustanje na slobodu i dobar rad komisije ne uspevaju da prikriju neuspeh UNMIK da bude da celu napora da se uspostavi dijalog sa srpskim vlastima.


UNMIK mora da uspostavi regularnu proceduru po kojoj porodice uhapsenika mogu posecivati svoje najblize i traziti pravno zastupnistvo za njih, rekla je ona. "UNMIK ima na raspolaganju citavo pravno odelenje sa pravnim ekspertima", izjavila je Kandic preko telefona u utorak , "tri meseca posle sklapanja primirja jos uvek niko iz UN administracije ne radi na tome da se uspostavi neka vrsta procedure sa srpskim Ministarstvom za pravdu."


"Obicni ljudi sa Kosova koji imaju rodbinu u srpskim zatvorima, jos uvek tesko dolaze do informacija o tome sta se desilo sa clanovima njihove porodice,u kojem su zatvoru i tesko da mogu stupiti s njima u kontakt".


Kandic je rekla da su je u ponedeljak pripadnici srpske policije drzali cetiri sata na prelazu blizu Podujeva. Ona je vozila iz Pristine u Beograd dve Albanke, ciji su clanovi porodice u zatvoru, i jednog albanskog advokata.


Srpska policija im je rekla da se vrate nazad na Kosovo, rekavsi da imaju naredjenje da ne pustaju Albance u Srbiju. Kandic je rekla da su oni usli u Srbiju kod Leskovca, gde ih je policija na prelazu pustila.


Ovaj incident je bio vrlo ozbiljan, rekla je Kandic, zato sto znaci da neki elementi srpske policije i pravosudnog sistema ne priznaju pravo koje nalaze zakon Srbije i Jugoslavije, da etnicki albanski zatvorenici imaju pravo pravnog zastupnistva kao i pravo posete clanova najblize porodice.


"To znaci da nije sve po zakonu" kaze Kandic zabrinuto. "Na jednom prelazu, Albanci sa propisnim dokumentima mogu biti zaustavljeni, da bi na drugom sve proslo bez problema. To znaci da se stvari odvijaju bez procedure, jer po zakonu u Srbiji i Jugoslaviji, gradjani imaju pravo zatvorske posete, kao sto i zatvorenici imaju pravo na pravne zastupnike."


Kandic, Srpkinja koja se sluzi zakonom Srbije i Jugoslavije da bi ostvarila ljudska prava svih nacionalnosti u Jugoslaviji, kaze da se slucaj albanskih zatvorenika mora resavati jedan po jedan, a ne u celini.


Ona kaze da prioritet treba staviti na saradnju sa srpskim Ministarstvom za pravdu, da bi se obezbedila sloboda za dvadeset pritvorenih decaka albanske nacionalnosti koji su ispod starosnog doba od osamnaest godina.


Ona je rekla da ce se posle toga zalagati sa oslobadjanje oko dve stotine politickih zatvorenika kosovskih Albanaca koji su ranjeni, kao rezultat NATO bomardovanja zatvora Dubrava.


Kandic ce takodje raditi na istrazivalju glasina o tome da su neke porodice kosovskih Albanaca otkupile oslobadjanje clanova svoje porodice za sumu od pedeset hiljada nemackih maraka. Medjtim, ona kaze da jos nije uspela da dodje do nijednog imena nekoga ko je otkupio slobodu na ovaj nacin.


Ona je takodje zabrinuta nad sudbinom oko cetiri stotine i pedeset Srba i Roma koji su nestali od kako su dosle mirovne KFOR jedinice na Kosovo, sredinom juna. Nekoliko pripadnika Roma je dalo uverljiva svedocenja o tome da OVK snage imaju svoje privatne zatvore na Kosovu.


Ona je cula o oslobadjaju nekih pripadnika ne-albanske nacionalnosti iz OVK zatvora do kojeg je doslo na intervenciju visih OVK zvanicnika cija imena ona nije htela otkriti.


Laura Rozen je redovni dopisnik Instituta IWPR sa Kosova.


Frontline Updates
Support local journalists