MAKEDONSKA VLADA SE OKRECE OPOZICIJI

Makedonski lideri razmatraju mogucnost sirenja vladajuce koalicije u cilju suzbijanja etnickih tenzija

MAKEDONSKA VLADA SE OKRECE OPOZICIJI

Makedonski lideri razmatraju mogucnost sirenja vladajuce koalicije u cilju suzbijanja etnickih tenzija

U nastojanju da se resi makedonska kriza moze doci do toga da glavne opozicione politicke partije udju u koalicionu vladu


Iz redova vladajuce VMRO - DPMNE partije culo se ove nedelje da su spremni da razgovaraju o mogucnosti prosirenja vladajuce koalicije tako sto bi se u nju ukljucili Socijaldemokratski savez Makedonije, SDSM i albanska Partija demokratskog napretka, PDP.


Cilj takvog poteza je da se ubrzaju razgovori izmedju visokih zvanicnika o suzbijanju etnickih tenzija.


"Politicka buducnost Makedonije zavisi od uspeha dijaloga koji je trenutno u toku", rekao je predsednik vlade Ljubco Georgievski na sastanku izvrsnog komiteta svoje VMRO-DPMNE partije prosle nedelje.


Politicke vodje ove zemlje obecale su Evropskoj zajednici da ce do juna napraviti nacrt politickih reformi. Misljenja predstavnika etnickih Makedonaca i Albanaca, medjutim, jos uvek se razilaze po pitanju kako bi te reforme trebalo da izgledaju.


Sa Zapada porucuju da je politicki kompromis od vitalnog znacaja za sprecavanja ponovnog izbijanja sukoba do kojih je proslog meseca doslo izmedju snaga bezbednosti i albanskih pobunjenika.


Politicki lideri veruju da je prosirenje vlade najbolji nacin da se najpre ubrzaju napori, a zatim dodje do konacnog izgladjivanja spora. Prema njihovoj proceni, to bi obezbedilo vecu stabilnost i ubrzalo resenje bolnog medjuetnickog problema, ukljucujuci tu i pitanje ustavnih promena.


Proslog meseca SDSM pozvao je vladu Georgijevskog na prevremene izbore, javno optuzujuci sadasnju koaliciju da se nije odgovorno ponela u resavanju nedavne krize.


Vodja SDSM, Branko Crvenkovski, rekao je krajem marta da ce pozvati narod "da protestuje kako bi zbacio vladu, ukoliko predsednik vlade ne prihvati zahteve za ostvarenje sire koalicione vlade."


Georgijevski je odgovorio na izazov rekavsi: "Buduci da on (Crvenkovski) toliko zeli da ucestvuje u radu vlade, pozvacu ga u narednih nekoliko dana da porazgovaramo o toj ideji."


Predsednik vlade odbacio je optuzbe da se njegova vlada ponela neodgovorno i izjavio da ce razgovarati sa vodjom SDSM da vidi "da li su mu namere postene ili je u pitanju samo nastojanje da se izazove pad (vlade) na cemu on radi poslednjih sest meseci."


Njihov prvi sastanak pokazao je da ova dvojica vodja imaju razlicite ideje o tome kako treba da izgleda sastav eventualne udruzene administracije. SDSM zeli ukljucenje svih parlamentarnih partija, dok bi VMRO-DPMNE pozvao samo najvece.


Crvenkovski je napomenuo da bi vlada siroke baze trebalo da eliminise opasnost od rata, stabilizuje zemlju i pripremi teren za prevremene izbore, sto i jeste glavni cilj SDSM-a.


Predstavnik SDSM, Vlado Buckovski izjavio je da bi njegova partija odustala od poziva da sve parlamentarne partije budu ukljucene u vladu, ukoliko se postigne sporazum o prevremenim izborima.


Izgleda da VMRO-DPMNE podrzava ideju o siroj koaliciji iz vise razloga. Iz dana u dan raste pritisak koji na tu partiju vrsi njen trenutni koalicioni partner, Demokratska partija Albanaca, DPA, da pristane na ustavne promene.


Albanci zele da se njihov ustavni status promeni i da oni, umesto da budu manjina, postanu nacija, sto bi im prakticno zagarantovalo ista prava kao i Makedoncima. Na tu ideju, inace, Makedonci ne gledaju s odobravanjem, jer se plase da bi na kraju mogla da dovede do raspada zemlje.


Zabelezeno je da su Georgievski i predsednik Boris Trajkovski, obojica visoki funkcioneri VMRO-DPMNE, izjavili da razgovor o ustavu nije tabu tema, mada predstavnik ove partije, Igor Gievski, uporno tvrdi da nece doci do promene ustava.


U medjuvremenu, DPA tvrdi da je upravo sadasnji Ustav Makedonije razlog trenutne krize u Makedoniji, te poziva na hitne reforme, mada je jos uvek nejasno kakve.


Nakon sto je VMRO-DPMNE donela odluku da razmotri siru koaliciju, u PDP i DPA izjavili su da pripremaju spisak zahteva, ali je Georgievski dao do znanja da je takva vrsta pritiska neprihvatljiva.


Od samog pocetka krize, VMRO-DPMNE i DPA imaju razlicite poglede na to sta je u sustini izazvalo nasilje, kao i razlicite predloge za njegovo okoncanje.


Georgijevski je stalno tvrdio da je nasilje uvezeno sa Kosova. Vodja DPA, Arben Xhaferi, insistirao je, medjutim, da su problemi domaceg porekla.


DPA je urgirala vladu da ne primenjuje silu protiv odmetnika u okolini Tetova, dok je Georgijevski zagovarao da im se snage bezbednosti suprtotstave.


Da li ce doci do osnivanja nove vlade ostaje da se vidi u narednih nekoliko nedelja. Ocekuje se da ce se Crvenkovski i Georgijevski ponovo sastati ove nedelje. Diplomatski izvori nagovestavaju da su predsednik vlade i drugi visoki politicari izlozeni pritisku ne samo da raazgovaraju o novoj vladi, vec i da je formiraju.


Gordana Stojanovska Icevska je zamenik glavnog urednika nedeljnog lista "Kapital".


Frontline Updates
Support local journalists