Makedonija: mala pobeda u borbi protiv trgovine ljudima

Okrivljujuca presuda za trgovce ljudima jos uvek nije cesta pojava u makedonskom pravosudju.

Makedonija: mala pobeda u borbi protiv trgovine ljudima

Okrivljujuca presuda za trgovce ljudima jos uvek nije cesta pojava u makedonskom pravosudju.

Tuesday, 6 September, 2005

Borba protiv trgovine ljudima u Makedoniji dozivela je znacajan uspeh prosle nedelje kada su izrecene duge zatvorske kazne petorici krijumcara ljudi, ali Makedonija ima jos puno toga da uradi kako bi prestupnike privela pravdi, tvrde posmatraci.


Sud u Skoplju je osudio cetvoricu Makedonaca i jednog etnickog Albanca na ukupno 33 godine zatvora prema zakonskim odredbama uvedenim 2002. godine kojima se trgovina ljudima kvalifikuje kao tesko krivicno delo. Presuda je izrecena nakon sto je sudu prethodno predoceno uzasavajuce svedocenje zrtava u pismenoj formi jer zrtve nisu bile prisutne na sudjenju. U njihovim iskazima datim istraziteljima, u koje je IWPR imao uvida, opisuje se kako su zrtve prebijane i prisiljavane na seksualne odnose u javnim kucama sirom zemlje.


Zan Jovanovski, oficir makedonske policije za vezu sa Inicijativom za saradnju u jugoistocnoj Evropi, SECI, cije se sediste nalazi u Bukurestu, ima zadatak da sto vise zemalja u regionu ukljuci u borbu protiv prekogranicnog kriminala. On je pohvalio makedonske vlasti zbog efikasne akcije u ovom slucaju opisujuci je kao "ohrabrujuci znak".


Vladimir Danailov, visi saradnik za pravna pitanja pri Medjunarodnoj organizaciji za migracije u Skoplju, izjavio je da ce ova presuda imati veoma "veliki preventivni efekat" na trgovce ljudima jer ce sada shvatiti da im prete duge zatvorske kazne ukoliko budu uhvaceni na delu.


Postoji jos nekoliko slicnih slucajeva kojima ce se ubrzo pozabaviti pravosudni organi, a vlasti generalno ulazu vise napora na suzbijanju trgovine ljudima. Makedonske vlasti - prve u regionu - podsticu i pomazu zrtvama, koje su se vratile u svoju domovinu nakon sto su pobegle iz zatocenistva ili ih je oslobodila policija, da se vrate u Makedoniju i posvedoce o svojim patnjama. Zrtvama se takodje nudi obestecenje za pretrpljene patnje sto ce ih, kako se veruje, navesti da se pojave na sudjenju. Pored toga, planiraju se sudjenja za osobe koje su posredno povezane sa bandama umesanim u trgovinu ljudima.


Makedonija je ocito ostvarila ozbiljan napredak u borbi protiv trgovine i krijumcarenja ljudi - i cini vise u tom pogledu nego njeni susedi - ali, uprkos okrivljujucoj presudi prosle nedelje, i dalje ima ozbiljnih problema da privede prestupnike pravdi. Od trenutka kada je trgovina ljudima zakonski okvalifikovana kao tesko krivicno delo, ukupno je bilo pet sudskih procesa u kojima su osobe koje su proglasene krivima osudjene na kratke vremenske ili uslovne kazne. Znatno vise lica je optuzeno za ova krivicna dela, ali sudski procesi nisu uspesno privedeni kraju.


Veruje se da su nepostojanje delotvorne zastite svedoka, potom izvesne zakonske protivrecnosti i oskudna iskustva u slucajevima trgovine ljudima predstavljali glavni kamen spoticanja sto je onemogucilo izricanje adekvatnih presuda.


Medjunarodna organizacija za migracije je u saradnji sa vlastima otvorila centar za zrtve gde im se nudi zastita i pravni saveti. Ipak, potrebno je znatno vise ovakvih institucija jer se zrtve prosto vracaju u svoje zemlje i odbijaju da svedoce kada se pocinioci ovih krivicnih dela nadju na sudu.


Cinjenica je da su presude trgovcima ljudima u Makedoniji, prema novom zakonu, prevashodno zasnovane na iskazima svedoka, uz malo ili nimalo obzira prema drugim materijalnim i posrednim dokazima, sto znaci da slucajevi prosto krahiraju ukoliko zrtve nisu spremne da svedoce.


Samoil Filipovski, advokat cija su specijalnost slucajevi trgovine ljudima, kaze da takodje postoji problem sa tumacenjem zakona na sudu: "Trgovina ljudima je novo krivicno delo i do sada sudovi nisu imali iskustva u sprovodjenju odredbi novog zakona."


Kriticari pristupa koje vlasti imaju prema ovakvim slucajevima insistiraju da su nedavno izrecene kazne posledica cinjenice da se tuzilastvu nekim cudom posrecilo jer su svedoci bezeci od svojih tamnicara dali veoma detaljne iskaze, uprkos neadekvatnim merama bezbednosti.


Osvrcuci se na proslonedeljno sudjenje, jedan zapadni diplomata je rekao: "Ovo je korak napred, ali je to prevashodno zahvaljujuci tome sto su neke veoma hrabre zene svedocile mada nisu dobile odgovarajucu zastitu. Da nije bilo ovih zena, ti zlocinci bi bili na slobodi."


Diplomatski izvori su izjavili za IWPR da je upravo nedostatak iskaza svedoka podrio napore vlasti da privedu pravdi osumnjicenog glavnog vodje bande Dilavera "Leku" Bojkua protiv koga postoji sest krivicnih prijava za svodnistvo na jugu zemlje.


"Leku je optuzen zbog organizovanje prostitucije, mada svi znaju da je umesan u trgovinu devojkama, ali se svedoci ne usudjuju da svedoce protiv njega jer nema programa zastite svedoka", kaze jedan diplomata.


Danailov priznaje da bi trebalo uciniti vise da bi se zastitile zrtve; da bi zakon trebalo izmeniti kako bi se presude za trgovinu ljudima ne bi zasnivale samo na svedocenjima zrtava; kao i da bi sudije i tuzioci trebalo da budu bolje obuceni za bavljenje ovakvim slucajevima. Zvanicnik Medjunarodne organizacije za migracije ukazao je na cinjenicu da se cine napori kako bi se resili gorepomenuti problemi. "Situacija", kaze on, "nije idealna, ali postaje sve bolja i bolja."


Ipak, on je rekao da americka administracija smatra Makedoniju jednom od zemalja koje cine najvise da bi resili problem trgovine ljudima i istice da su napori makedonske vlade do danas zapravo prisilili krijumcare ljudima da izmene nacin na koji rade. Ranije su devojke bile zatocene u barovima i klubovima, ali ih njihovi tamnicari sve cesce izmestaju u iznajmljene stanove i kuce sto policiji otezava posao.


On dodaje da se odnos vlasti prema ovom problemu znatno izmenio jer su do nedavno zrtve trgovine ljudima smatrane ilegalnim imigrantima, te su samo proterivane iz zemlje.


Jigal Cazan je glavni urednik IWPR-a, Dragana Nikolic-Solomon je pomocnik urednika IWPR-a, Dejvid Kvin je urednik za istrazivacke projekte. Saso Dimovski, novinar skopske TV Sitel, takodje dao svoj doprinos ovom izvestaju.


Frontline Updates
Support local journalists