Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

LUKIĆ PONOVO IZJAVIO DA SE NE OSJEĆA KRIVIM

Nakon što se Milan Lukić izjasnio kao nevin i po izmijenjenim navodima optužnice, suci su saopćile kako još uvijek postoje poteškoće pri imenovanju branioca predvodniku bosanskih paravojnih formacija.
By Janet Anderson
Vođa paravojnih formacija bosanskih Srba, Milan Lukić, izjavio je ovoga tjedna da se ne osjeća krivim ni po jednoj od 21 točke izmijenjene optužnice koja je protiv njega podignuta, dok je pitanje o dodjeljivanju stalnog advokata okrivljenom još uvijek ostalo neriješeno.



Tajništvo nije odobrilo da Lukića zastupa Majkl Karnavas (Michael Karnavas) – advokat koga je okrivljeni prvo predložio, ali koji je već angažiran u drugom slučaju čiji se „raspored preklapa“ s ovim. Karnavas, naime, brani i Jadranka Prlića – bosanskog Hrvata čije bi suđenje trebalo početi u travnju/aprilu.



Tužioci su, sa svoje strane, jasno stavili do znanja da se i oni protive Karnasovom imenovanju, tvrdeći da bi u tom slučaju po njihovom mišljenju postojao sukob interesa u odnosu na ranija suđenja pred Haškim tribunalom u kojima je on kao branilac sudjelovao.



Lukić je optužen zbog toga što je u početnoj fazi bosanskog rata poticao kampanju terora nad muslimanskim stanovnicima Višegrada. Nova optužnica koja je protiv njega podignuta sastoji se iz 12 točaka koje se odnose na zločine protiv čovječnosti i devet koje se tiču kršenja zakona i običaja ratovanja. Riječ je o zločinima koji su se u razdoblju od 1992. do 1994. odigrali u spomenutom gradu na jugoistoku Bosne.



U dopunjenoj se verziji spominju točni datumi i precizne lokacije.



U optužnici se navodi kako je u proljeće 1992. Lukić „organizirao jednu lokalnu paravojnu grupu“, o kojoj se kasnije govorilo kao o Belim orlovima ili Osvetnicima.



Optužba tvrdi da je ta grupa u sudjelovanju s lokalnom policijom i vojnim formacijama činila nasilje nad Muslimanima i ostalim nesrpskim stanovništvom. Radilo se o ubojstvima, okrutnom postupanju, protuzakonitom pritvaranju, ograničavanju slobode kretanja, uznemiravanju, ponižavanju, teroru i psihološkom zlostavljanju.



Za vrijeme vladavine terora spomenutih paravojnih formacija, na dotičnom su području ubijane osobe od kojih je najmlađa bila stara svega dva dana, a najstarija 75 godina.



A povodom problema određivanja pravnog zastupnika, Lukić je sudu rekao kako bi – usprkos tome što mu nije dozvoljeno za svog glavnog advokata imenovati Karnavasa – želio da američki advokat ipak bude dio njegovog tima obrane. Tužilac Mark Hermon (Mark Harmon) je pak sudu jasno stavio do znanja da sa stanovišta tužilaštva nije prihvatljivo ni da spomenuti advokat obavlja neku od manje značajnih funkcija.



Raspravi je prisustvovao i Karnavas, koji je objasnio da je tužilaštvo zabrinuto zbog njegovog angažiranja u slučaju Vidoja Blagojevića, kome je izrečena kazna zatvora zbog sudjelovanja u masakru počinjenom nad više tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka, koji su u sronju/julu 1995. zarobljeni nakon pada Srebrenice.



Karnavas je, međutim, istakao kako on sam u svemu tome – s obzirom da se Lukićeva optužnica ni na koji način ne dotiče događaja u Srebrenici – ne vidi nikakav sukob interesa.



Usprkos zaobilaznim Hermonovim objašnjenjima koja su se odnosila na izvjesne tajno snimljene telefonske razgovore, sudac Jan Bonomi (Iain Bonomy) konstatirao je da, što se njega tiče, dotično pitanje ipak ostaje „misterija“. Stoga je objema stranama uputio zahtjev da što prije riješe taj problem, napominjući da se sve to izravno odražava i na postupak protiv osoba koje je optuženo zajedno s Lukićem.



Lukić je prvobitno optužen još u listopadu/oktobru 1998., a uhapšen je u Buenos Airesu – zahvaljujući zajedničkoj akciji Interpola i argentinske policije – tek prošle godine. Sudi mu se zajedno s njegovim rođakom Sredojem Lukićem – također pripadnikom Belih orlova, koji je u Hag stigao u rujnu/septembru 2005.



Tužilaštvo je u početku tvrdilo da slučaj dvojice Lukića – u skladu s pravilom po kojem se postupci protiv optuženika nižeg i srednjeg ranga prosljeđuju lokalnim sudovima na Balkanu – treba prepustiti bosanskom Vijeću za ratne zločine u Sarajevu.



Međutim, obojica okrivljenih su jasno stavili do znanja da se protive takvoj odluci.



U prosincu/decembru prošle godine Tribunal je odlučio da se odluka o eventualnom transferu odloži dok Milan Lukić ne stigne u Hag i ne pojavi se na optuženičkoj klupi. Ovo odlaganje je prema nekim procjenama bilo posljedica pregovora koji su vođeni oko njegovog prebacivanja u Tribunal.



I tokom ovotjednog saslušanja pojavili su se nagovještaji da se iza zatvorenih vrata još uvijek vode nekakvi pregovori.



„Otpočeli smo s procedurom efikasnog razrješenja ovog slučaja“, rekao je u jednom trenutku pred sudom Karnavas, a da nije iznio nikakve konkretnije podatke o tome.



Janet Anderson je direktorica programa međunarodne pravde IWPR-a u Hagu.