Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

KRATKE VIJESTI . . .

Priredili: Emir Suljagic i Stacy Sullivan iz Haga
By IWPR

Kada je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Anan (Kofi Annnan) proteklog vikenda saopcio kako namjerava razdvojiti funkcije glavnih tuzilaca medjunarodnih sudova za ratne zlocine u Jugoslaviji i Ruandi, te nagovijestio imenovanje posebnog tuzioca za Ruandu, Karla del Ponte (Carla Del Ponte) navodno se razbjesnila i najavila da ce, u slucaju da joj mandat bude ogranicen samo na Jugoslaviju, podnijeti ostavku.


Stoga su mnogi iz Tribunala, nakon sto je tuziteljica tokom vikenda odletjela u Njujork kako bi se sastala s glavnim tajnikom, napeto iscekivali njen povratak, pitajuci se hoce li se ona s tog puta ipak vratiti kao jedini glavni tuzilac.


Glasnogovornica Del Ponteove, Florans Artman (Florence Hartmann), izjavila je kako je za tuziteljicu od izuzetne vaznosti da nastavi nadzirati rad tuzilastava u oba tribunala kako bi se na taj nacin osigurala neka vrsta dosljednosti u medjunarodnim pravnim institucijama.


Medjutim, u samom Tribunalu ima i sasvim suprotnih misljenja. “Iskreno govoreci, nikada mi nije bilo jasno zasto bi dva tribunala bila spojena tako sto bi ista osoba obavljala dvije vrlo vazne funkcije”, izjavio je neimenovani duznosnik Tribunala. “Jedan od sudova ce uvijek izvuci deblji kraj – a to je, u ovom slucaju, Ruanda.”


Anan je izjavio kako je njegova namjera da se funkcije koje Del Ponteova obavlja razdvoje posljedica okolnosti da je citav posao jednostavno preobiman da bi ga obavljala jedna osoba. “Postoji misljenje da bi nam – posto ce, s priblizavanjem kraja njihovog rada, od oba tribunala biti zatrazeno da saopce vlastitu strategiju okoncanja kako bi sudovi napokon bili zatvoreni – moglo postati neophodno da imamo dva razlicita tuzioca koji bi se bavili tim najvaznijim stvarima”, rekao je prvi covjek UN-a 29. srpnja/jula.


Medjutim, Del Ponteova i njene pristalice tvrde da je citavu pricu oko toga da se ona smjeni s jedne od funkcija koje obavlja pokrenula ruandska vlada koju predvode Tutsi.


Premda su za najveci dio pocinjenih zlocina odgovorni pripadnici ruandskog plemena Hutu – koji su 1994. izvrsili genocid – Del Ponteova je odlucno tvrdila da ce Tribunal takodjer podici optuznice i protiv odredjenih Tutsija. Stoga vladini duznosnici navodno strahuju da bi se i oni sami mogli naci u toj grupi.


Anan je u razgovorima s Del Ponteovom potvrdio kako preporuku, po kojoj treba imenovati novog tuzioca za Ruandu, planira proslijediti Bijecu sigurnosti. Pa ipak, rekao je i da ce krajnju odluku odlagati sve dok i Del Ponteovoj ne bude bila pruzena prilika da pred predstavnicima clanica Vijeca obrazlozi razloge zbog kojih, po njenom misljenju, ona i dalje treba snositi odgovornost za oba tribunala.


Na novinarsku molbu, koja joj je bila upucena prije no sto je otputovala iz Njujorka, da se izjasni o svojim planovima za buducnost, Del Ponteova je samo uzvratila: “Nemam nikakav komentar. Pitajte glavnog tajnika.”


Da li ce sve ovo dovesti i do tuziteljicine ostavke, ostaje da se vidi. Tuziteljica se u Hag vratila 30. srpnja/jula i za sada nije dala nikakvu novu izjavu.


MILOSEVIC PONOVO BOLESTAN


Haski tribunal otkazao je ovog tjedna sva saslusanja u slucaju Milosevic. Ponovo je razlog za odlaganje bolest bivseg jugoslavenskog predsjednika.


Sudjenje ce biti nastavljeno 25. kolovoza/avgusta, nakon planirane ljetnje pauze.


Milosevic se, 25. srpnja/jula, pozalio na bol. Saslusanje je najpre bilo odlozeno samo na nekoliko sati, kako bi doktori pregledali optuzenog.


Od pocetka sudskog procesa, do sada je skoro 60 dana izgubljeno uslijed Milosevicevih zdravstvenih problema. Bivsi srpski predsjednik redovno uzima lijekove za krvni tlak, ali su povremeni napadi gripe vise puta usporavali njegovo sudjenje.


Posljednja u nizu obustava procesa utjecat ce i na rok koji je tuziocima dat za izvodjenje dokaza, a koji ce zbog toga biti produzen makar za tjedan dana. Nakon toga ce uslijediti dokazni postupak obrane, koji ce voditi sam Milosevic. A prvo pred-procesno saslusanje u okviru tog dokaznog postupka vec je zakazano za 2. rujna/septembar tekuce godine.


NOVA MASOVNA GROBNICA U BOSNI


Dana 28. srpnja/jula 2003., u okolini Zvornika otkrivena je jos jedna – navodno najveca – masovna grobnica.


Prema postojecim pretpostavkama, u njoj se nalaze posmrtni ostaci zrtava srebrenickog masakra, koji se odigrao u ljeto 1995. Grobnica je locirana na Crnom Vrhu, u oblasti kroz koju su muskarci i djecaci prosli u nastojanju da se iz enklave probiju ka Tuzli.


Sudeci po novinarskim procjenama, u grobnici bi se – buduci da je znatno veca od ostalih koje su do sada otkrivene u istocnoj Bosni – mogli nalaziti ostaci oko 700 zrtava. Takodje, smatra se da je rijec o “sekundarnoj grobnici”, sto znaci da su doticna tijela ranije pokopana na nekom drugom mjestu, da bi potom bila otkopana i zatim ponovo sahranjena, ali tada na Crnom Vrhu.


Ukoliko se raspolozivi podaci pokazu tocnim, to bi mozda moglo znaciti kako je suradnja – koju je Tribunal uspostavio s Momirom Nikolicem i Draganom Obrenovicem nakon njihovog priznanja krivice – pocela davati prve rezultate.


Od zavrsetka bosanskog rata do danas, u zemlji je ekshumirano ukupno vise od 16.500 tijela, medju kojima cak 6.000 u srebrenickoj oblasti. U najvecoj do sada istrazenoj masovnoj grobnici pronadjeno je oko 500 tijela. Vrijeme ce pokazati je li Crni Vrh zaista najveca grobnica.


Emir Suljagic je izvjestilac IWPR-a iz Haga. Stacy Sullivan je voditeljica projekta IWPR-a u Hagu.