KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 416, 22-jul-05)

KRATKE VIJESTI

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 416, 22-jul-05)

Friday, 18 November, 2005

Ljubicic se u studenom/novembru 2001. dobrovoljno predao Tribunalu, a tereti ga se po 15 tocaka optuznice za ratne zlocine i krsenje zakona i obicaja ratovanja, zbog napada koji su tokom 1992. i 1993. izvrseni na muslimanske civile.


Tuzioci tvrde da je, kao zapovjednik vojne policije pri Hrvatskom vijecu obrane (HVO), Ljubicic planirao i naredjivao napade na muslimanska sela, te da je i osobno odobravao pljacku, spaljivanje objekata i masovna ubojstva.


Okrivljenom se takodjer pripisuje i odgovornost za mucenje muslimanskih zatocenika, koji su bili primoravani na opasne zadatke – poput polaganja mina ili kopanja rovova u neposrednoj blizini borbenih linija – a u izvjesnim prilikama i premlacivani do smrti.


Prepustanje slucajeva nizeg i srednjeg ranga sudovima na Balkanu sastavni je dio izlazne strategije Haskog tribunala, u skladu s kojom bi sud UN-a u sljedecih nekoliko godina trebao okoncati sve svoje aktivnosti.


Predsjednik Tribunala, sudac Teodor Meron (Theodor Meron), odlucit ce o tome hoce li se o Ljubicicevom slucaju raspravljati pred posebnim “vijecem za prosljedjivanje”, ciji bi clanovi potom trebalo da presude hoce li se okrivljenom suditi u Bosni.


***


Suci su odlucili da ce Mico Stanisic – ratni ministar unutrasnjih poslova bosanskih Srba – vrijeme do pocetka sudjenja pred Haskim tribunalom po optuzbama za ratne zlocine provesti na slobodi.


Stanisicu se pripisuje odgovornost za kampanju sistematskog razoruzavanja i potonjeg napadanja muslimanskih i hrvatskih sela u Bosni, s ciljem protjerivanja tamosnjeg stanovnistva. Rijec je o zlocinima koje su tokom 1992. navodno izvrsile osobe kojima je okrivljeni bio nadredjen.


Nakon oruzanih napada, preostalo stanovnistvo bilo je deportirano.


Stanisica se po deset tocaka – a zbog progona, ubojstava, mucenja i deportocija – tereti za zlocine protiv covjecnosti i krsenje zakona i obicaja ratovanja.


Sudsko vijece, kojim predsjedava sudac Kevin Parker iz Australije, vjeruje da ce se Stanisic pojaviti u Hagu uoci sudjenja, a procijenilo je i da okrivljeni u medjuvremenu nece predstavljati nikakvu prijetnju za zrtve i potencijalne svjedoke.


Dok se bude nalazio na slobodi, okrivljeni nece moci napustiti podrucje grada Beograda (u kojem zivi) i svakodnevno ce se javljati policiji.


Jos uvijek se ne zna kada bi sudjenje trebalo poceti, ali su suci u svojoj pisanoj presudi konstatirali da je malo vjerojatno da ce se to desiti prije 2007.


***


Suci su odbili zahtjev dvojice okrivljenih – koje se tereti za zlocine pocinjene u kratkotrajnom gradjanskom ratu u Makedoniji – da im se odobri da vrijeme do pocetka sudskog procesa provedu na slobodi.


Tuzioci tvrde da su bivsi makedonski ministar unutrasnjih poslova, Ljube Boskoski, i policajac Johan Tarculovski, odgovorni za brutalni policijski napad koji je u kolovozu/augustu 2001. izvrsen na albansko selo Ljuboten.


Sedam mjestana je tom prilikom ubijeno, dok je veci broj bio pritvoren i potom mucen.


Donoseci presudu, suci su imali u vidu da je Boskoski vec pobjegao iz Makedonije nakon sto je po drugoj osnovi optuzen za sedam ubojstava, koja su navodno pocinjena 2002.


Takodjer su uzeli u obzir i to sto je Tarculovski aktivno izbjegavao suradnju s tuziocima Tribunala. On se, naime, svojevremeno nije pojavio na sastanku s istraziteljima; osim toga je – znajuci da ga namjeravaju saslusati – prodao SIM karticu svog mobilnog telefona.


Suci su konstatirali i da nisu sigurni da dvojica optuzenika ne bi – ukoliko bi im se odobrio boravak na slobodi – predstavljali prijetnju za zrtve i potencijalne svjedoke.


***


Bosanski Hrvat Miroslav Bralo, koji je pred Haskim tribunalom optuzen za ucesce u masakru pocinjenom 1993. nad bosanskim Muslimanima u selu Ahmici (srednja Bosna), priznao je ovog tjedna krivicu za zlodjela.


Bralo je prvi pripadnik nesrpskih oruzanih formacija koji je pred sudom Ujedinjenih naroda priznao krivicu za zlocine koji su na Balkanu pocinjeni tokom devedesetih. Naime, sva dosadasnja priznanja poticala su od osoba koje su u ratovima sudjelovale na srpskoj strani.


Bralo se ovog tjedna izjasnio o izmijenjenoj optuznici, koja ga po osam tocaka tereti za ubojstva pocinjena u Ahmicima i okolnim zaseocima – kao i mucenja, silovanja, nezakonita pritvaranja i nehumano postupanje prema zatvorenicima.


Prvobitna optuznica, koja je podignuta jos 1995., nedavno je sa 22 svedena na svega 8 tocaka, ukljucujuci i dodatnu optuzbu za progone.


Tokom saslusanja koje je odrzano 19. srpnja/jula, Bralo je povodom svih tocaka izmijenjene optuznice izgovorio istu recenicu: “Kriv sam i iskreno mi je zao.”


U izmijenjenoj optuznici navedeno je da je, neposredno uoci napada na Ahmice, Bralo izasao iz zatvora Kaonik, te da se potom, zeleci sudjelovati u napadu na selo, prikljucio zloglasnoj jedinici bosanskih Hrvata pod nazivom “Dzokeri”.


Priznajuci krivicu, Bralo je potvrdio da je cilj napada u stvari bilo etnicko ciscenje sela – ubijanje vojno sposobnih Muslimana, spaljivanje njihovih kuca, te protjerivanje preostalog stanovnistva.


U optuznici se navodi da je 16. travnja/aprila 1993., u jutarnjim satima, Bralo – zajedno s jos petoricom vojnika – ubio dvoje muslimanskih supruznika i njihovu kcer. Osim toga, Bralo je optuzen i zbog toga sto je zajedno s jos jednim vojnikom ubio grupu od 14 muslimanskih civila koja je pukusala pobjeci, a u kojoj je bilo zena i djece. Tokom potonje operacije, Bralo je – tvrdi se u optuznici – cuvao zarobljene zrtve, sprijecavajuci ih da pobjegnu.


Okrivljeni je priznao i sudjelovanje u rusenju civilnih objekata, poput dzamije ili kuca u Ahmicima. Priznao je i krivicu za mucenje i ubojstvo trojice muslimanskih zatocenika, koje je uslijedilo nakon napada. Najzad, priznao je i da je prisiljavao zatvorenike da kopaju rovove, da ih je koristio kao zivi stit, te da je – u samom stabu Dzokera – u vise navrata silovao i mucio bosanske Muslimanke.


Tuzilac Mark Hermon (Mark Harmon) saopcio je da sporazum koji je okrivljeni sklopio s tuzilastvom ne sadrzi odredbe koje bi se ticale bilo kakvih olaksica, niti preporuke o trajanju kazne.


Bralo je pred sucima potvrdio da je krivicu priznao svojevoljno, kao i da je svjestan svih posljedica tog cina – ukljucujuci i mogucnost da bude osudjen na dozivotnu robiju.


Bralov advokat Dzonatan Kuper (Jonathan Cooper) izjavio je kako cinjenica da je njegov klijent priznao krivicu “odrazava zelju okrivljenog da bezuvjetno izrazi svoje kajanje”.


Medjutim, u hrvatskim i bosanskim medijima pojavile su se spekulacije o tome da je Bralo mozda priznao krivicu zbog straha od toga da bi i njegov slucaj – a u skladu s izlaznom strategijom Tribunala – mogao biti prosledjen nedavno osnovanom Posebnom vijecu za ratne zlocine bosanskog Drzavnog suda.


Tom strategijom je predvidjeno da slucajevi nizeg i srednjeg ranga budu procesuirani pred lokalnim sudovima u bivsoj Jugoslaviji.


Presuda u slucaju Bralo trebala bi biti izrecena u listopadu/oktobru, kada ce tuzilastvo i obrana iznijeti prijedloge o trajanju kazne.


Frontline Updates
Support local journalists