Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Kratke vijesti

Priredila: Ekipa novinara IWPR-a iz Haga (TU Br 389, 14-jan-05)
By IWPR

U medjuvremenu ce, po rijecima suci O-Gona Kvona (O-Gon Kwon), tuziocima biti ostavljen rok od tjedan dana za eventualne sitnije izmjene optuznice.


Halilovicu se pripisuje odgovornost za ubojstvo 63 osobe hrvatske nacionalnosti – medju kojima su sve osim jedne bili civili – u bosanskim selima Grabovica i Uzdol u rujnu/septembru 1993.


Zlocin se dogodio kada je bosanska vojska pokusala povratiti teritorije koji su joj prethodno otele hrvatske snage i tako okoncati blokadu Mostara. Tuzioci tvrde da je Halilovic bio nadlezan za citavu operaciju, te da je propustio sprijeciti ubojstva ili makar kazniti pocinioce.


Najavljeno je da ce se pred sudom pojaviti 38 svjedoka optuzbe, dok ce ih osmoro podnijeti pisane izjave.


***


Na sudjenju bivsem lideru bosanskih Srba Momcilu Krajisniku nastao je zastoj zbog povlacenja suca Amina El-Mahdija.


Sudac El-Mahdi prosle godine nije prosao na reizboru za funkciju koju je u Hagu obavljao tokom ranijeg razdoblja. A posto mu mandat istice u studenom/novembru 2005. – dakle, po svemu sudeci, prije okoncanja sudjenja Krajisniku – on je u prosincu/decembru 2004. odlucio podnijeti ostavku.


Preostali suci su 16. prosinca/decembra odlucile da sudjenje treba biti nastavljeno s novim sucem koji ce biti imenovan umjesto El-Mahdija. Obrana se tome protivila, zahtijevajuci da sudjenje bude djelomicno ponovljeno kako bi se novi clan sudskog vijeca iz prve ruke upoznao sa svjedocenjima dvanaestoro najvaznijih dosadasnjih svjedoka.


Sada je na potezu predsjednik Tribunala Teodor Meron (Theodor Meron), koji bi trebalo da odredi novog suca. Imenovani ili imenovana ce se potom upoznati s dokazima koji su vec izneseni. Pred sudom se do sada pojavila priblizno trecina od ukupnog broja najavljenih svjedoka optuzbe.


Krajisnik ima pravo i zaliti se na odluku, odnosno jos jednom zatraziti djelomicno ponavljanje postupka.


***


Kako javljaju lokalni mediji, umirovlejni hrvatski general Ante Gotovina – za kojim traga Haski tribunal – ponudio je da se dobrovoljno preda ukoliko mu se, umjesto pred sudom UN-a, bude sudilo u Zagrebu.


Hrvatski dnevnik Vecernji list prenosi odlomke iz pisma koje je Gotovinin advokat Luka Misetic navodno uputio luksemburskom ministru inozemnih poslova Zanu Aselbornu (Jean Asselborn), koji se trenutno nalazi na celu rotirajuceg predsjednistva Evropske Unije.


Misetic tvrdi je Gotovina spreman prihvatiti domace sudjenje kao “kompromisno rjesenje”, te zagovara tezu po kojoj “nema boljeg nacina da Hrvatska dokaze svoju privrzenost evropskim vrijednostima nego da sama procesuira ratne zlocine”.


Gotovina je nestao jos 2001., nakon sto je Haski tribunal objavio optuznicu protiv njega za zlocine koji su pocinjeni 1995., tokom operacije ponovnog zauzimanja jednog dijela hrvatske teritorije.


Tuzioci tvrde da je Gotovina zajedno s ostalima nastojao prisiliti Srbe iz regije da napuste to podrucje i da se vise ne vrate, i to tako sto je unistavao i pljackao njihove domove. Takodjer se navodi da su tokom spomenute operacije hrvatske snage pobile barem 150 Srba.


Mada je Zagreb pod velikim pritiskom (prije svega EU-a) da uhapsi Gotovinu, drzavni duznosnici uporno tvrde da se bjegunac ne nalazi u Hrvatskoj.


***


Cini se da ce morati proteci jos neko vrijeme prije no sto postanu poznata i imena posljednjih optuzenika protiv kojih su tuzioci Haskog tribunala pokrenuli kazneni postupak.


Glasnogovornica tuzilastva Florans Artman (Florence Hartmann) izjavila je za IWPR da ce posljednje optuznice biti podnesene prije Bozica, s obzirom da krajem godine istjece i rok za njihovo potpisivanje. Artmanova, medjutim, nije mogla reci o koliko se novih optuznica radi.


Glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) izjavila je prosle godine kako prije isteka roka namjerava potpisati jos sest optuznica.


Prije no sto i posljednje optuznice budu izdane, posebna komisija – koju cine predsjednik i potpredsjednik Tribunala, kao i suci koje predsjedavaju trima sudskim vijecima – odlucivat ce o tome jesu li potencijalni optuzenici dovoljno visokog ranga da bi im se sudilo pred sudom UN-a, umjesto pred domacim sudovima na Balkanu.


Ukoliko prodju tu provjeru, optuznice ce ponovo biti proslijedjene na razmatranje, nakon cega ce suci saopciti postoji li dovoljno solidna osnova za podizanje svake od njih.


A s obzirom na postojecu praksu da se optuznice do trenutka hapsenja drze u tajnosti, sasvim je moguce da ce cak i poslije pokretanja citavog postupka identiteti optuzenika ostati pod velom tajne sve dok oni ne doputuju u pritvorsku jedinicu UN-a u Hagu.


U medjuvremenu se nastavljaju spekulacije o tome ko bi sve mogao biti optuzen. U utorak je ministar za ljudska prava Srbije i Crne Gore, Rasim Ljajic – koji predsjedava i Nacionalnim savjetom za suradnju s Haskim tribunalom – iznio saznanja po kojima ce jedan optuzenik biti iz Srbije, jedan sa Kosova, jedan iz Makedonije, a preostala trojica vjerojatno iz Hrvatske i Bosne.


Obustava podizanja novih optuznica u skladu je s planovima da Tribunal sudjenja privede kraju do 2008., te da sve svoje aktivnosti okonca do 2010.